Makron odbranio ujedinjenu Evropu
Istorija se ponavlja. Francuzi su u nedelju učinili što i pre 15 godina, kada su odbacili nacionalistički „Le Pen model” i odbranili vrednosti Pete republike. Francuska duša, uprkos izazovima, ubedljivom većinom živi za vrednosti oličene u slobodi, jednakosti i bratstvu.
Vodeći gradovi Evropske unije zadovoljno su odahnuli. Makron je postao najmlađi francuski vladar, branilac Pete republike i brana pred kapijom Evrope od nadolazećeg populizma i evroskepticizma koji je uzburkao planetu nakon bregzita i ulaska Donalda Trampa u Belu kuću.
Iako se ne može zažmuriti pred činjenicom i da je Marin le Pen otvorila šampanjac slaveći istorijski uspeh Nacionalnog fronta i da će njena armija od 11 miliona pristalica, koliko ih je uz nju stalo u nedelju, snažno gaziti ka izbornoj 2022. godini, ipak je ovo Makronovih pet minuta.
Prvenstveno jer je ulog bio daleko veći od pitanja ko će ući u Jelisejsku palatu. Ovo je bila provera toga šta je ostalo od francuskog istorijskog i kulturnog nasleđa. Ovo je bio sukob titana – globalizacije i nacionalizma.
Stoga je, koliko zapanjujuća, toliko i očekivana bila pobeda jednog političkog početnika koji se nikada nije kandidovao na bilo kakvim izborima – jer su u većini Francuzi koji će uprkos svemu glasati za bilo koga samo da zaustave naboj Nacionalnog fronta.
Ipak, Makronov uspeh je bez presedana. Bez partije iza sebe, maltene politički neiskusan, prvi put je pred širokim auditorijumom govorio u sučeljavanju kandidata pred prvi izborni krug.
Gotovo svi vodeći svetski mediji zaključuju da je pobedio pozitivan pogled na budućnost protiv povratka u prošlost – među zidine nacionalizma. Kontinentalna štampa prenela je ohrabrujuć prizor – mlade kako mašu parolama „smrt rasizmu i mržnji”, ukrštaju francusku trobojku i evropsku zastavu dok desnu ruku drže blizu srca slušajući u dvorištu Luvra „Marseljezu” i „Odu radosti”.
Makron je održao najvažniji govor u životu i naglasio ideju jedinstva. Istakao je da želi da novo istorijsko poglavlje bude obeleženo nadom i obnovljivim poverenjem. Naglasio je da će braniti Francusku i Evropu i da će nastojati da evropske institucije približi evropskim narodima. Pozitivan duh ga je i doveo na tron – duh koji je nosio i u noći pobede kada je poručio da svim srcem želi jedinstvo naroda i zemlje, zavetovavši se da će dati sve od sebe u narednih pet godina da više niko nema nijedan razlog da glasa za ekstreme, saglasna je svetska štampa.
„Evropa i ceo svet očekuju da branimo duh prosvećenosti koji je ugrožen na mnogo mesta. Mi smo naslednici velike istorije. Obavezujem se da branim Evropu, zajednicu vera”, klicao je pobedonosno Makron.
Bi-Bi-Si navodi da je on pokrenuo zemljotres u zemlji podsećajući da je pre samo godinu dana bio član vlade jednog od najnepopularnijih režima u istoriji zemlje, da bi sa svega trideset i devet godina postao predsednik. Britanski mediji ocenjuju da su ga do pobede nosili vetrovi sreće – skandali Fransoa Fijona i debakl socijaliste Benoa Amona.
„On je mlad, pun energije i kaže da će ljudima pružiti prilike”, piše Bi-Bi-Si, a kao što birači u izbornoj noći rekoše – biraće nadu dok god postoji tračak šanse da Francuska diše punim plućima.
„Gardijan” ističe da je Makron slao pozitivnu poruku dok je u zemlji vladalo pesimističko raspoloženje, a Le Penova pozivala na negativnu, antimigracionu i antisistemsku politiku.
U međuvremenu su radost EU doneli i demohrišćani Angele Merkel izvojevavši drugu predizbornu pobedu na pokrajinskim izborima. Ovaj rezultat ukazuje da se Merkelova bliži osvajanju četvrtog mandata. Kancelarka je, kao i drugi svetski lideri, čestitala Makronu radujući se novom francusko-nemačkom radnom elanu.
Naime, ne očekuje se da će, uprkos strastvenom predsedničkom slovu, novi predsednik nakon inauguracije 14. maja, učiniti zaokret u politici – u bilo kom smislu. Centralni deo njegovog programa je proevropski put.
Ono u šta veruju birači jeste da su dobili energičnog lidera koji može doneti nove ideje i koji će bar biti maštovitiji od prethodnika.
Mladi predsednik je popravio ogradu neprijateljima i Le Penova će povesti Francusku u drugom filmu, ali, valja podsetiti da je Makron možda poslednja šansa da se stane na put evroskeptičarki koja će reformisati stranku i promeniti joj ime s namerom da dopre do ljudi izvan dometa stranke i rekonstruiše tamošnju političku scenu tako što će izbrisati liniju između „patriota” i „globalista”. Ona zna da će biti na marginama dokle god pomen njene partije podseća na njenog oca i na najveću mrlju u njihovoj istoriji, vladavinu tokom Drugog svetskog rata.
I Makron menja naziv pokreta u Republika u pokretu.
Dakle, prva runda je gotova – ali predaha nema.
Marin je doživela sudbinu svoga oca, ali je osvojila dvostruko više glasova nego što je on uspeo 2002. godine kada je Žak Širak dobio 82,2 procenta. Stoga Makron na politički medeni mesec nosi breme parlamentarnih izbora, imenovanje premijera, terorističke pretnje, ranjenu ekonomiju i pitanje na koji način će privući omladinu koja tek stiče pravo glasa, a aplaudira Marin le Pen.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


