Nemci traže zanatlije
Od našeg dopisnika
Frankfurt, Hajdelberg – Nemačka iz meseca u mesec obara sopstveni rekord u niskoj nezaposlenosti, koja je sada oko 5,8 odsto, potom u rekordnoj zaposlenosti od oko 45 miliona ljudi, ali u prva tri meseca ove godine oboren je i rekord od više od milion nepopunjenih radnih mesta, najviše što je ikad dosad zabeleženo.
Institut za istraživanje tržišta rada i zapošljavanja (IAB) iz Nirnberga objavio je procenu da su u prva tri meseca 2017. poslodavci tražili čak 1.064.000 radnika, što je za 9.000 više nego u poslednjem tromesečju 2016, koje je dosad držalo rekord, a u odnosu na prvo tromesečje prošle godine to je povećanje od 75.000.
Ova procena je zasnovana na odgovorima 8.000 poslodavaca iz svih sektora privrede pa uključuje i poslove koji nisu oglašeni preko Savezne službe za zapošljavanje, na čijoj je prošlonedeljnoj listi bilo oko 706.000 oglasa za slobodna radna mesta.
„Trenutno male i srednje kompanije pre svega traže specijalizovane radnike sa završenim zanatom”, naglasio je istraživač IAB-a Aleksander Kubis.
Prema analizi IAB, za bezmalo dve trećine oglašenih radnih mesta podrazumeva se da potencijalni zaposleni ima završen zanat, za 20 odsto pozicija poslodavci od kandidata ne traže nikakvu posebnu obuku ili obrazovanje, a tek 16 odsto pozicija je za visokoobrazovane radnike.
Budući da je u aprilu kod Savezne službe za zapošljavanje bilo prijavljeno više od dva i po miliona nezaposlenih nameće se pitanje da li je više od milion radnih mesta teško popuniti zbog toga što su slabo plaćena, ili podrazumevaju posao na neatraktivnim lokacijama, ili su, pak, to poslovi koji se dobijaju preko posredničkih agencija za zapošljavanje pa su uslovi socijalne zaštite loši a ugovor može da prestane u svakom trenutku. Jasan odgovor na ova pitanja istraživači nemaju, ali prema svemu sudeći, on leži u mozaiku pozitivnih odgovora, pri čemu se uzroci zašto su radna mesta i dalje slobodna razlikuju od pokrajine do pokrajine.
Poslovni dnevnik „Handelsblat” u svojoj analizi ovog stanja naglašava da „već dugo nezaposleni, radnici sa malim primanjima i firme koje traže zanatlije imaju malo toga od trenutnih rekorda koji se tiču zaposlenosti”, to jest da je među onima koji čekaju posao malo onih sa završenim zanatom ili traženom kvalifikacijom.
U nedavno objavljenoj analizi nemački Ekonomski institut je ukazao da su u Nemačkoj trenutno deficitarna sledeća zanimanja: medicinske sestre, tehničari i negovateljice, potom metalci, mehaničari, vodoinstalateri, mašinovođe i programeri. Iz ovog instituta iz Kelna je naglašeno da su zahtevi za ovim profesijama izuzetno različiti u zavisnosti o kojem je regionu reč u Nemačkoj. Oni tako navode da su na severozapadu pokrajine Donja Saksonija izuzetno tražene zanatlije koje su prošle običnu obuku, dok su u centralnoj Nemačkoj naročito tražene zanatlije koje su završile obuku za majstora, dok na severu nedostaju akademski obrazovani radnici.
IAB ukazuje na to da se čak oko 77 odsto svih otvorenih radnih mesta nalazi u zapadnoj Nemačkoj, a njihov istraživač Kubis ukazuje da je trenutno mnogo oglasa za poslove „u oblasti logistike i rada u magacinima”, ali i u građevinskom sektoru, kao i sektoru usluga, kao što je zdravstvena zaštita i negovanje.
Međutim, ono što upadljivo nedostaje u ekonomskim analizama nemačkih instituta jeste kolike se plate nude za taj veliki broj nepopunjenih mesta, kao i koliko su zakupnine stanova u mestima gde su oglašeni ti poslovi, budući da i to dobrim delom utiče na odluku osoba sa traženim kvalifikacijama da se zarad zaposlenja sele u neki drugi deo Nemačke.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


