Nedovoljna podrška roditeljstvu
Roditelji nisu dovoljno informisani i često nemaju vremena i znanja da prepoznaju koliki je značaj savetovališta. Ima i onih koji se stide da pitaju za savet da ne bi bili pogrešno shvaćeni u društvu. Neretko se događa i da im usluge koje služe osnaživanju porodice i roditeljstva ipak nisu dostupne u lokalnoj zajednici.
To su problemi s kojima se roditelji u Srbiji susreću veoma često, poručuje Željka Burgund, rukovodilac „Roditeljskog telefona”, savetodavne usluge čiji je cilj da prevenira veće porodične probleme i nesuglasice između dece i roditelja.
– Država jeste strateški opredeljena da podrži roditeljstvo kroz sistem primarne zdravstvene zaštite, ali se u našoj zemlji mreža podrške roditeljstvu ipak ne razvija dovoljno dobro. Neophodan je i intersektorski napredak, a ne samo to da svako radi za sebe, što je kod nas učestala slika. Treba uvek imati na umu da takve usluge imaju isti cilj. Nažalost, i dalje nisu međusobno povezane – smatra Burgundova, i podseća da je za uslugu „Roditeljski telefon” od Ministarstva prosvete dobijena saglasnost da se plakati postave po svim školskim upravama.
– O tome u Obrenovcu, recimo, niko nije informisan u šta sam se uverila kada sam posetila taj kraj. Na jednom skupu sam saznala da niko od tamošnjih nadležnih službi nije ni čuo za takav predlog ministarstva. Ko je tu zakazao, naravno na štetu dece i roditelja. Izgleda nikog nije briga, jer plakati uopšte nisu ni distribuirani do Obrenovca, a ko zna koliko ima još gradova s istom pričom – upozorava Burgundova.
U Ministarstvu zdravlja podsećaju da država kontinuirano osnažuje programe koji osnivanje porodice čine lagodnijim i sigurnijim.
– Proširenje postojeće mreže škola roditeljstva jedan je od najboljih načina da podržimo trudnice, ali i buduće celokupne porodice. To su mesta na kojima budući roditelji, kroz predavanja i radionice, dobijaju stručne savete o trudnoći, pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti trudnica, porođaju, nezi bebe, dojenju i odrastanju deteta. U 2016. roditeljima u Ubu, Požarevcu, Kuršumliji, Vranju i Surdulici pružena je pomoć u snalaženju u svojim novim ulogama, a ove godine nove „Rosa” škole roditeljstva dobiće Sjenica, Bojnik, Nova Crnja, Batočina i Svilajnac. Reč je, kao i dosad, o gradovima u kojima ova vrsta podrške nije postojala – nabraja Vesna Knjeginjić, pomoćnica ministra zdravlja, dodajući da se odluka o tome u kojim se mestima otvaraju škole donosi na osnovu monitoringa i stručne analize Zavoda za javno zdravlje, što je i učinjeno na teritoriji cele Srbije tokom 2015. godine.
Da u našoj zemlji nema dovoljno savetovališta za roditelje smatra i Snežana Malešev, viša medicinska sestra, koja vodi školu za roditelje pri Domu zdravlja „Savski venac” u Beogradu.
– Ipak, postoje jasni pokazatelji da se stanje popravlja. U poslednje dve godine uz podršku Ministarstva zdravlja i Unicefa mnogo je urađeno na unapređenju programa rada, znanja i veština zdravstvenih radnika koji pružaju podršku roditeljima u raznim segmentima roditeljstva. Domovi zdravlja u okviru savetovališta za trudnice organizuju i unapređuju rad škola roditeljstva. A kada bismo ih imali u svim domovima zdravlja podigli bismo i obuhvat budućih roditelja koji prolaze programe osnaživanja roditeljskih kapaciteta – navodi Malešev, i podseća da podršku roditeljima pruža i telefonsko savetovalište „Halo beba”, koje je 24 sata na raspolaganju za savete i podršku o dojenju i nezi dece.
Koliko su ovakve usluge zaista dostupne roditeljima?
– Preventivne usluge trudnicama, porodiljama i deci postoje u okviru domova zdravlja, dok škola roditeljstva negde ima, negde nema. Recimo, u našu školu dolaze parovi iz drugih beogradskih opština, ali oni često uopšte nisu upućeni koje usluge mogu da dobiju tokom trudnoće i nakon porođaja u okviru domova zdravlja. I pored toga, broj zainteresovanih roditelja za ovakav vid savetovanja raste – uverava Snežana Malešev.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


