Harvardovci slave jubilej u Beogradu
Jedan od najvećih međunarodnih pravnih skupova u Srbiji u poslednjih 30 godina počinje sutra u Beogradu: iz čitave Evrope i Amerike stižu pravnici sa diplomom Univerziteta Harvard. Naša prestonica izabrana je u oštroj konkurenciji gradova koji su želeli da baš 2017. budu domaćini godišnjeg evropskog sastanka „harvardovaca”, jer se upravo navršava dva veka od osnivanja Harvard Law School (HLS).
Bogdan Gecić iz Harvard kluba Srbije za „Politiku” kaže da se očekuje dolazak oko 130 pravnika sa diplomom Harvarda, a kao glavni govornik je najavljen premijer i izabrani predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je, podsetimo, završio beogradski Pravni fakultet, kao jedan od najboljih studenata u generaciji.
– Poslednje 52 godine se održavaju godišnji sastanci u Evropi (Pariz, Rim, Ženeva, Amsterdam, Oksford, Hamburg, Brisel, Madrid, Prag, Kopenhagen, Istambul, Atina…). Međutim, do sada nijednom nije održan sličan događaj u nekoj od država bivše SFRJ. Ruska federacija, Ukrajina ili baltičke zemlje nisu takođe nikad bile pozvane da budu domaćini – objašnjava Gecić.
Osim radnog dela koji će biti održan u Skupštini Srbije, gosti iz sveta će obići i znamenitosti Beograda, videće grad sa reka, a završno gala veče, na kojem će biti održana evropska proslava 200 godina ovog prestižnog fakulteta, biće u subotu uveče, na Belom dvoru. Domaćini će biti princ Aleksandar i princeza Katarina Karađorđević.
Gecić podseća da je Harvard univerzitet osnovan 1636, dok je Pravni fakultet u njegovom sastavu osnovan 1817. godine i predstavlja najstariji i najviše rangirani pravni fakultet na svetu. Među diplomcima su i dva američka predsednika – Raderford B. Hejz (19. predsednik, 1877–1881) i Barak Obama. Ovaj fakultet je završila i nekadašnja prva dama SAD Mišel Obama, Džozep Kenedi, stariji brat Džona Kenedija, kao i guverneri Masačusetsa, Njujorka, Floride, Arizone…
– Na Pravnom fakultetu Harvarda je takođe diplomirala većina sudija u sadašnjem Vrhovnom sudu SAD, a škola je do sada dala i najveći broj sudija Vrhovnog suda u celokupnoj istoriji Amerike. Isto važi za ministarstvo pravde i federalno tužilaštvo. HLS su takođe završili trenutne vrhovne sudije Indije, Australije, Hongkonga, bivši predsednik ustavnog suda Filipina, kao i aktuelni predsednik Tajvana. Na listi su i prethodni predsednik Svetske banke, prethodni komesar UN za ljudska prava, bivši predsednik Irske, bivši ministri inostranih poslova Holandije i Španije, sadašnje sudije Međunarodnog suda pravde u Hagu, sudije Evropskog suda pravde u Luksemburgu, sudije i osoblja suda u Strazburu, sudije Međunarodnog krivičnog suda kao i sudije Federalnog ustavnog suda Nemačke, viših sudova Engleske i mnogi drugi… – navodi Gecić samo neke od poznatih ljudi sa ovog fakulteta koji kroje svetsku politiku.
On dodaje da diplomu ovog fakulteta imaju brojni lideri u biznisu i da su diplomci HLS drugi po zastupljenosti među najvišim rukovodiocima na listi „Fortune 500” (najuspešnije kompanije). Među evropskim diplomcima su i mnogi dekani pravnih fakulteta i vodeći advokati i partneri u međunarodnim advokatskim kućama.
Što se tiče same HLSAE – Harvard Law School Association of Europe (evropsko udruženje pravnik sa Harvarda), reč je o krovnoj organizacija svih diplomaca koji imaju prebivalište u Evropi, a koja je druga najveća na svetu, odmah posle američke. Osnovana je 1965. godine, a pedesetogodišnjica je proslavljena u Parizu u sedištu Maršalovog fonda. Harvardovi diplomci su učestvovali u sastavljanju Maršalovog plana o obnovi Evrope posle Drugog svetskog rata, kao i Rimskog ugovora, kojim su postavljeni temelji današnje EU.
Harvard klub Srbije je formiran 2004. godine i jedan je od 150 Harvard klubova širom sveta. Srpski klub ima oko 50 registrovanih aktivnih članova, od kojih su više od polovine stalni stanovnici Srbije, dok je još oko 200 naših Harvard diplomaca u inostranstvu. Bogdan Gecić dodaje da su članovi kluba diplomci, kako osnovnih studija, tako i postdiplomskih programa, u oblasti prava, biznisa, političkih nauka i javnog upravljanja, medicine, arhitekture…
„Zlatna” cipela Džona Harvarda
Osnivačem Univerziteta se smatra Džon Harvard (1607–1638), engleski sveštenik koji se nastanio u Masačusetsu. Nije ostalo zapisa o tome kako je izgledao, pa je kip koji krasi centralno dvorište Harvarda urađen po zamišljenom liku. Kako smo videli prilikom boravka na ovom univerzitetu, običaj je da studenti za sreću dodirnu levu cipelu Harvarda, koja nakon svih ovih godina deluje kao da je od zlata i odudara od boje ostatka figure.
Harvard univerzitet je dao više od 70 nobelovaca i 10 predsednika SAD. Diplomu ovog vodećeg univerziteta u svetu imaju i mnoge krunisane glave, predsednici i premijeri od Meksika i Kolumbije do Mađarske, Grčke i Kanade.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


