Osveštan hram u Bajčetini
Kragujevac – Crkvu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bajčetini, čiji je ktitor odlazeći predsednik Srbije Tomislav Nikolić, osveštao je juče patrijarh Irinej. U crkvi se nalazi i kripta u kojoj će, po smrti, biti pohranjena tela ktitorskog para, supružnika Tomislava i Dragice. Kripta još nije završena, pošto s početka gradnje hrama, pre skoro četiri godine, nije bila predviđena.
– Hram Svetog velikomučenika Dimitrija, krsne slave Nikolića, odavno je bio sagrađen u našim srcima i našim glavama. Nosili smo ga u snovima kroz generacije, kao zavet da će jednog dana iznići u Bajčetini – rekao je Tomislav Nikolić.
Nikolić je naglasio da on i njegova porodica sada spokojno i radosno stoje pred njegovim čukundedom Nikolom, pradedom Simeunom, dedom Milutinom, ocem Radomirom i bratom Ćirilom Branislavom.
– Ovim hramom ispunili smo njihov zavet, za njihovog ovozemaljskog života neostvarenu želju – rekao je predsednik Nikolić posle liturgije koju je sa episkopima i sveštenstvom srpske i ruske pravoslavne crkve služio patrijarh Irinej.
Narod okupljen u Bajčetini aplauzom je pozdravio odluku Srpske pravoslavne crkve da, na predlog Eparhije šumadijske i vladike Jovana, ktitorima hrama Tomislavu i Dragici dodeli Orden Svetog Save prvog stepena, najviše priznanje SPC, čiji su nosioci naši patrijarsi.
Po okončanju Svete arhijerejske liturgije, koja je trajala puna tri sata, od devet ujutru do podneva, zaslužnima za gradnju hrama uručene su gramate. Među 40 dobitnika ovog vrednog crkvenog priznanja su i vlasnici nekoliko građevinskih firmi koje su učestvovale u gradnji hrama, kao što je Boban Banković iz Crne Trave, čije je preduzeće „Banković gradnja” izvođač mnogih objekata u Kragujevcu, između ostalog i „Kreativnog parka”, za koji je novac obezbedila Fondacija „Dragica Nikolić”.
Na crkvi Svetog velikomučenika Dimitrija radili su arhitekte Nikola Relja i Gordana Dražić, dizajner unutrašnjosti hrama je magistar Slavica Kezunović, profesor Miroljub Stamenković bio je zadužen za metalne i bronzane delove, a Jovan Čolović, kamenorezac iz Aranđelovca, za delove enterijera od kamena, uglavnom makedonskog belog. Vladičanski tron delom je napravljen od oniksa iz Arizone. „Politika” je već pisala da su mozaici delo profesora Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu Miroslava Lazovića, ali je do juče bilo nepoznato da je Dragica Nikolić autor freske Svetog Dimitrija koja se nalazi na ulazu u crkvu.
Kompozicijom dominiraju dve celine. Na desnoj strani su freske u mozaiku posvećene Svetom Dimitriju, na levoj Beseda na Gori. Jedan deo posvećen je Romanovima, ruskoj carskoj dinastiji, a predsednik Srbije je insistirao da se u kompoziciju umetnu i likovi novomučenika srpskih: kragujevačkih đaka streljanih u Šumaricama, Milice Rakić i Sanje Milenković, koje su poginule u NATO bombardovanju, te Vukašina iz Klepaca, žrtve ustaša u Jasenovcu, koji je s kamom pod grlom, umesto pozdrava Paveliću i NDH, izgovorio: „Samo ti, dijete, radi svoj posao”.
Crkva u Bajčetini, po želji ktitorskog para, predata je na upravljanje SPC. Eparhija žička, na čijoj se teritoriji nalazi Bajčetina, maja prošle godine odrekla se upravljanja crkvom u korist Eparhije šumadijske. Kada gradnja u potpunosti bude završena, na tom mestu nići će ženski manastir. Konak je već izgrađen.
„Ovaj hram je nova zvezda na nebu srpskom, novi ukras na zemlji srpskoj, božji dar stradalničkom srpskom narodu. Nas su svetinje održale na vetrovitom Balkanu. Ovim hramom svedočimo da smo dostojni istorije naše, predanja naših svetih. Po ovom hramu će Sveti Sava znati da ga sledimo”, rekao je patrijarh srpski Irinej.
Patrijarh je još rekao da je ovo prva zadužbina koju gradi jedan srpski vladar posle Karađorđevića, koji su na Oplencu podigli svoju crkvu. „Nije ni čudo, budući da smo do juče živeli u komunizmu”, prokomentarisao je jedan od meštana Bajčetine, planinskog sela na obroncima Gledićkih planina, u kome danas jedva da ima tridesetak duša. Prisutni su primetili i da je patrijarh Irinej pogrešno nazvao Bajčetinu „rodnim selom Nikolića”, s obzirom na to da se još aktuelni predsednik Srbije rodio u Kragujevcu, u Staroj radničkoj koloniji, gde je i odrastao.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


