Kolika je šansa da upoznamo idealnog partnera
„Samo nam je dva puta potrebna sreća u životu – kada biramo partnera i kada biramo posao”, govorio je Duško Radović. A odgovor na pitanje koliko osoba na planeti ima srećnu šansu da upozna idealnog partnera glasi – svaki treći. Tako barem tvrdi Tijana Marković, mlada matematičarka iz Centra za promociju nauke i autorka izložbe „Šanse”, postavljene u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, povodom manifestacije „Maj, mesec matematike”, koja se šesti put održava u celoj Srbiji.
„Ako počnete da izlazite u 15. godini, s nadom da ćete sresti idealnog partnera do 30. godine života, teorija optimalnog odbacivanja kaže da treba da odbacite sve partnere koje ste uzeli u razmatranje u prvih pet godina. Prvog sledećeg partnera koji je bio makar malo bolji od svih prethodnih možete slobodno prihvatiti za životnog saputnika. Šanse da je baš on savršen iznose 37 odsto. Ako bismo svi poštovali ovu teoriju, pomoću koje možemo da izračunamo šanse za pronalaženje savršenog partnera, svaka treća osoba pronašla bi idealnu životnu polovinu. Međutim, pošto broj ljudi sa kojima izlazimo može da varira u zavisnosti od naše otvorenosti i pristupačnosti, teško je predvideti sa koliko ćemo partnera izlaziti. Naravno, to je samo matematika, a šanse da sretnemo idealnog povećavaju se ako više izlazimo, krećemo se u različitim krugovima ljudi i upoznajemo više ljudi”, objašnjava Tijana Marković.
Iako je svako od nas povremeno ljut na univerzum i gorko žali što se uopšte rodio, matematičari nas podsećaju da treba da budemo veoma srećni i zahvalni što smo došli na ovu planetu. Jer, šansa da u susretu jajne ćelije i spermatozoida nastanemo baš mi iznosi – jedan prema 400.000.000.000.000.000.
Kad je reč o šansi da se sruši avion, matematika je na našoj strani, uverava nas Tijana Marković i dodaje da pomoću telefonske aplikacije pod nazivom „Da li ću pasti” možemo da saznamo kolika je šansa da (ne) završimo u udarnim vestima. Treba da ukucamo destinaciju sa koje avion poleće, destinaciju na koju sleće, tip aviona i ime avio-prevoznika i saznaćemo kolika je verovatnoća da se baš naš avion sruši. Na ovaj način otkrili smo da šansa da će se srušiti „boing 737” na relaciji Beograd–Pariz iznosi jedan prema 2.675.070.
„To u statističkom prevodu znači da, ako bismo se vozili svakog dana, treba da prođe 7.328 godina da bi se ovaj avion sigurno srušio. Iz ove računice izuzeti su teroristički napadi i suicidni piloti. Veća je šansa da vas udari munja, ujede ajkula ili da umrete od gripa, nego da poginete prilikom pada aviona”, tvrdi naša sagovornica.
Koja je šansa da u prostoriji budu dve osobe koje istog dana slave rođendan? Ako se u istoj sobi nalaze više od 22 osobe, šansa je 50 odsto, a ako ste u prostoriji sa 50 ili više osoba, šansa da se u njoj nalazi osoba koja duva svećice na rođendanskoj torti istog dana kada i vi iznosi sto odsto.
„Šansa da jednojajčani blizanci dođu na svet jeste jedan na 250 porođaja. Međutim, iako je broj monozigotnih blizanaca u svakoj zemlji sveta isti, broj dvojajčanih blizanaca razlikuje se od naroda do naroda. Tako se kod azijskih naroda na 1.000 porođaja rode četiri para dvojajčanih blizanaca, a kod afričkih na 1.000 porođaja dolazi 16 dizigotnih blizanaca. I još nešto – ako nosite jednojajčane blizance, veća je verovatnoća da ćete roditi devojčice nego dečake. Kad je reč o dvojajčanim blizancima, najverovatnije ćete roditi dečaka i devojčicu. Sledeća verovatnoća jeste da nosite dve devojčice, a najmanja je šansa da nosite dva dečaka. Rađanje dvojajčanih bliznaca je genetska predispozicija, dok je začeće jednojajčanih duplikata – čista slučajnost. Ako imate brata ili sestru dvojajčanog blizanca, šansa da ćete i sami imati blizance iznosi jedan prema 17”, priča ova matematičarka.
Odgovor na večitu dilemu svih igrača na sreću glasi – šansa da dobijete sedmicu na lotou iznosi jedan prema 15.380.937, pod uslovom da uplatite samo jednu kombinaciju.
Na konstataciju da je dobitak na lotou ili susretanje idealnog partnera ipak stvar životne sreće, a ne matematičke verovatnoće, naša sagovornica kaže:
„Matematika ne prepoznaje ljude srećne ruke niti one koji su rođeni pod srećnom zvezdom. Ona je surova nauka i barata sa šansama, procentima i verovatnoćama. Ako kaže da postoji jedan odsto verovatnoće da ćete dobiti na lutriji – imate šansu da budete srećni dobitnik. Ali, ako kaže da su šanse nula – sigurno se ništa neće desiti”, zaključuje Tijana Marković.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


