Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
„Kill Web” stiže na istočnu granicu NATO-a

Digitalni zid NATO-a niče duž ruske granice

NATO povezuje senzore i oružje u jedinstvenu mrežu prema Rusiji
Digitalni zid NATO-a niče duž ruske granice
Илустрација - ФОТО (НАТО)

BRISEL – Severnoatlantska alijansa priprema sveobuhvatan sistem digitalnog nadzora istočnog krila, u čijem središtu će biti vojna platforma veštačke inteligencije „Mejven” američke kompanije „Palantir”, namenjena praćenju kretanja ruskih snaga i ubrzavanju donošenja odluka u slučaju krize ili sukoba.

Sistem „Mejven smart” nedavno je dostigao punu tehničku operativnu sposobnost, a njime će se upravljati iz sedišta Savezničke komande za operacije u Monsu, u Belgiji. Platforma objedinjuje podatke koje dostavljaju države članice NATO-a i pomoću veštačke inteligencije stvara jedinstvenu sliku dešavanja na terenu.

Prema navodima britanskog „Tajmsa”, sistem će omogućiti praćenje položaja i kretanja jedinica na istočnom krilu Alijanse, uključujući ruske snage u blizini granica baltičkih država. Ukoliko bi, na primer, došlo do prebacivanja većeg broja vojnika ili tehnike prema granici sa Estonijom, platforma bi trebalo da registruje promenu i upozori vojne i političke strukture NATO-a.

„Mejven” je projektovan da obrađuje podatke sa satelita, bespilotnih letelica, radara, kamera, zemaljskih senzora i obaveštajnih sistema. Njegov zadatak je da prepozna potencijalne pretnje, otkrije promene u rasporedu snaga i komandantima ponudi informacije neophodne za raspoređivanje jedinica i izbor mogućeg odgovora.

Rukovodilac britanskog i evropskog ogranka „Palantira” Luis Mozli naveo je da bi, u slučaju ratnog sukoba i potrebe za izvođenjem udara, operacije NATO-a bile podržane tehnologijom ove kompanije. Iako veštačka inteligencija ubrzava analizu i prepoznavanje potencijalnih ciljeva, konačne odluke o upotrebi vojne sile, prema tvrdnjama predstavnika kompanije, ostaju u rukama ljudi.

Uvođenje „Mejvena” deo je šireg plana pod nazivom Inicijativa za odvraćanje na istočnom krilu – EFDI, kojim NATO namerava da poveže prostor od Finske do Rumunije u jedinstvenu digitalnu odbrambenu zonu.

Plan, u pojedinim dokumentima nazvan „Kill Web”, odnosno „mreža za uništavanje”, predviđa povezivanje hiljada satelitskih, vazdušnih i zemaljskih senzora, izviđačkih dronova, radara, kamera i robotizovanih sistema. Ukoliko jedan deo mreže bude onesposobljen, druge tačke trebalo bi da preuzmu njegovu funkciju i nastave da dostavljaju podatke komandi.

Svi prikupljeni podaci biće obrađivani u realnom vremenu i prosleđivani državama članicama. Veštačka inteligencija trebalo bi da procenjuje vrstu pretnje i omogući komandantima da brže odrede koja država i koje raspoložive snage treba da reaguju.

Tako bi informacija o uočenoj oklopnoj formaciji mogla odmah da bude upoređena sa satelitskim snimcima, radarskim podacima i izveštajima zemaljskih senzora. Komanda bi zatim birala da li će za odgovor upotrebiti bespilotne letelice, artiljeriju, raketne sisteme ili druge snage. NATO je ovaj pristup sveo na formulu: prvi videti, prvi odlučiti i prvi udariti.

Nova arhitektura ne bi trebalo da zameni tenkove, avione, artiljeriju i vojnike, već da im obezbedi više vremena za reagovanje. Prva linija odbrane sve više bi se oslanjala na dronove, robote i udaljene senzore, kako bi se sačuvale klasične borbene jedinice.

Alijansa poslednjih godina ubrzano jača istočno krilo. NATO trenutno ima devet multinacionalnih borbenih grupa raspoređenih u Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Mađarskoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, dok se obaveštajni i nadzorni sistemi sve više povezuju u vazdušnom, kopnenom, pomorskom, svemirskom i sajber prostoru.

NATO tvrdi da su sve preduzete mere odbrambenog karaktera i da predstavljaju odgovor na ponašanje Rusije i rat u Ukrajini. Moskva, s druge strane, odbacuje tvrdnje da namerava da napadne neku članicu Alijanse i upozorava da se priča o ruskoj pretnji koristi za dalju militarizaciju Evrope.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova više puta je ocenilo da širenje vojne infrastrukture NATO-a i stvaranje novih linija podele neće povećati bezbednost Evrope, već će doneti nove rizike i podstaći dalju eskalaciju.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

ovo na ilustraciji
uopste nije digitalno

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.