Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
REKORDERI LIGE ŠAMPIONA (EVROLIGE) U SVIM SPORTOVIMA

Obradović sam kao Real

Računajući i igrače i trenere, naš stručnjak bez premca u košarci (devet titula), Hento u fudbalu (6), Česnokov u odbojci (7), Perišić u vaterpolu (6)... - Samsonov 12. puta prvak u stonom tenisu
Obradović sam kao Real
Девет титула са пет клубова у кошарци: Жељко Обрадовић (Фото Ројтерс)

Koliko je veliko ono što je Željko Obradović postigao u košarci najbolje se vidi kada se na jednom mestu poređaju svi oni – i igrači i treneri – koji su pisali istoriju Kupa evropskih šampiona (Evrolige). A on je tu bez premca, kad je reč o pet „velikih” sportova: fudbal, košarka, odbojka, rukomet, vaterpolo. Ako se računaju i „mali”, ispred od njega je samo beloruski stonoteniser, srpski zet Vladimir Samsonov.

Najsvežiji završetak sezone Lige šampiona, u vaterpolu, prošlog vikenda, izdvojio je našeg reprezentativca Andriju Prlainovića koji je s mađarskim Solnokom osvojio svoju petu titulu u poslednjih sedam sezona: 2011. Partizan, 2012. i 2015. Pro Reko, 2013. Crvena zvezda, 2017. Solnok). To ga je dovelo na deobu drugog mesta u tom sportu, sa italijanskim golmanom Stefanom Tempestijem (Pro Reko 2007, 2008, 2010, 2012, 2015). Nedostižan je, već četiri decenije, naš Đorđe Perišić koji je do svih šest titula stigao s Partizanom (1964, 1966, 1967, 1971, 1975, 1976).

Perišić je u vaterpolu „kopirao” fudbalski rekord Fransiska Henta koji je jedini učestvovao u osvajanju prvih šest Realovih titula (1956-1960, 1966). Šesta je obezbeđena pobedom protiv Partizana, u Briselu 1966 (2:1), a sedma je stigla tek 32 godine kasnije, u finalu protiv Juventusa (1:0, strelac nekadašnji Partizanov igrač Mijatović).

Iza Henta su Di Stefano i još šestorica njihovih saigrača iz te najslavnije Realove generacije, zatim stubovi Milanove odbrane Paolo Maldini i Alesandro Kostakurta (obojica 1989, 1990, 1994, 2003, 2007). Svima se vodi da imaju po pet titula, mada Kostakurta nije igrao finala 1994. i 2007. Klarens Sedorf predvodi grupu igrača sa četiri pehara Lige šampiona i jedini je to takmičenje osvajao s tri različita kluba (1995 Ajaks, 1998, Real, 2003, 2007 Milan). Po četiri imaju i Mesi, Inijesta, Čavi, Pike (Barselona 2006, 2009, 2011, 2015) i Fil Nil (Liverpul 1977, 1978, 1981, 1984).

Trojica fudbalera koji su sa Zvezdom, 1991, bili prvaci, imaju po dve titule: Miodrag Belodedić (Steaua 1986), Dejan Savićević (Milan 1994) i Vladimir Jugović 2 (Juventus 1996). Belodedić je prvi igrač u istoriji takmičenja sa dve titule u dva različita kluba.

Kad je reč o trenerima, samo dvojica su po tri puta bili na vrhu Evrope: Bob Pejsli (Liverpul 1977, 1978, 1981) i Karlo Ančeloti 3 (Milan 2003, 2007, Real 2014). Računajući i igračku karijeru, Ančeloti ima pet titula (u dresu Milana šampion 1989. i 1990). Sedamnaest stručnjaka ima po dve, među njima trojica koja su to ostvarila u poslednje dve decenije: Žoze Morinjo, Đosep Gvardiola i Jup Hajnkes.

Željko Obradović se u košarci izjednačio s najvećom sportskom institucijom. I košarkaška sekcija Reala i on imaju po devet titula. Obradović je istoriju pisao s pet klubova: Partizan 1992, Huventud 1994, Real 1995, Panatinaikos 2000, 2002, 2007, 2009, 2011, Fenerbahče 2017. Košarkaš Dino Menegin, koga je u zvezde lansirao naš stručnjak Aleksandar Nikolić, ima sedam (Vareze 1970, 1972, 1973, 1975, 1976, Milan 1987, 1988). Po pet - Kliford Luik 5 (Real 1964, 1965, 1967, 1968, 1974), Aldo Osola (Vareze 1970, 1972, 1973, 1975, 1976) i Fragiskos Alvertis (Panatinaikos 1996, 2000, 2002, 2007, 2009). Sedmorica imaju po četiri titule (jedan od njih je Šarunas Jasikevičijus) a 35 košarkaša po tri: u tom društvu su i Dejan Bodiroga (Panatinaikos 2000, 2002, Barselona 2003) i Zoran Sretenović (1989-91). Lolo Sainz ima zbirno šest (sve s Realom), četiri kao igrač - 1964, 1965, 1967, 1968, a dve kao trener - 1978, 1980. Uz našeg Svetislava Pešića (Bosna 1979, Barselona 2003) jedini je osvajao ovo takmičenje i kao igrač i kao trener.

U odbojci je zbirno na vrhu legenda moskovskog CSKA Jurij Česnokov sa sedam (kao igrač 1960, 1962, kao trener 1973-75, 1986, 1987). Od igrača, sa istim klubom po pet imaju Andrej Savin (1975, 1977, 1982, 1983, 1986), Jurij Starinski (1973-75, 1977, 1982), Jurij Sapega (1986-1989, 1991) i Andrej Kuznjecov (1986-89, 1991). Među četvorosutrukim prvacima su i: Andrea Sartoreti (1992-94 Ravena, 1997 Modena), Marko Brači (1996-98 Modena, 2002 Mačerata), Maksim Mihajlov (2012, 2015-17 Zenit), Sergej Tetjuhin (2003, 2004, 2008, 2014) i Dmitrij Fomin (1993, 1994 Ravena, 1999, 2000 Sisli Trevizo), kao i ruski trener Vladimir Alekno (2012, 2015-17) koji poslednjih godina vlada sa Zenitom. Naš selektor Nikola Grbić je kao igrač tri puta bio na vrhu (2000 Sisli, 2009 Trentino, 2013 Kuneo).

U rukometu su rekorderi igrači Barselone David Barufet (golman) i Čavijer O` Kalahan, sedmostruki pobednici (1991, 1996, 1997, 1998, 1999, 2000, 2005). Toliko ima i njihov nekadašnji saigrač Andrej Šćepkin (golman) ali u finalu 2005. nije ulazio u igru. Posle Barselone bio je prvak i s nemačkim Kilom, 2007. Do šest titula taj sastav katalonskog kluba vodio je stručnjak Valero Rivera, a u prvom šampionskom sastavu (1991) bio je i Veselin Vujović koji ima dva pehara sa šabačkom Metaloplastikom (1985, 1986).

Ako se računaju i ostali sportovi, beloruski stonoteniser, srpski zet Vladimir Samsonov je bez premca. Pre tri nedelje na svoj impresivni konto dodao je 12. titulu: Borusija, Diseldorf – 1997, 1998, 2000, Šarlroa – 2001-04, 2007, Orenburg – 2012, 2013, 2015, 2017). Devet ima Nemac Jorg Roskopf (7 Borusija, 2 Genern) koji je svoje poslednje dve osvojio kao saigrač našeg Slobodana Grujića u nemačkom Genernu (2005, 2006).

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.