Detinjstvo u globalnom raslojavanju

Deca rođena u Norveškoj, Sloveniji, Finskoj, Holandiji i Švedskoj imaju najviše šansi da dožive detinjstvo u pravom smislu te reči. Velika većina dece koja se rađaju upravo sada u nekim afričkim i azijskim zemljama nikada neće doživeti nešto nalik detinjstvu koje je imanentno beloj, srednjoj i višoj klasi u zapadnim zemljama. Zapravo, mnoga deca tzv. Trećeg sveta, odnosno zemalja periferije, neće doživeti ni kasnije godine detinjstva, a kamoli odraslo doba – smrtnost beba u tim zemljama izuzetno je velika. Sve ovo može se zaključiti iz podataka koje je nedavno objavila organizacija „Save the children“, iz kojih dalje proizilazi i da je Srbija na relativno povoljnom 41. mestu (od 172 zemlje) Indeksa o prekinutom detinjstvu. Demarkaciona linija između dece koja će uživati u detinjstvu i one koja će prebrzo odrasti (ako uopšte prežive najranjivije godine) jeste linija neumoljive i bespoštedne globalne raspodele bogatstva. Iako je liberalni kapitalizam drastične klasne razlike učinio samorazumljivim i normalizovao ih (prema nekim procenama, jedan odsto svetskog stanovništva raspolaže sa oko 50 odsto resursa, odnosno 10 odsto najbogatijih ima 86 procenata ukupnog bogatstva), malo je teže prihvatiti da se iza te matematike kriju i milioni dečjih lica.
Asistentkinja na Odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu
CEO TEKST SAMO U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


