Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
POGLEDI

Detinjstvo u globalnom raslojavanju

Su­ro­ve kla­sne raz­li­ke i u Sr­bi­ji se i te ka­ko pre­sli­ka­va­ju na de­tinj­stvo i ob­li­ku­ju ga – bi­lo po mo­de­lu baj­ko­vi­tih re­kla­ma ili po sce­na­ri­ju ko­ji či­ne si­ro­ma­štvo, na­si­lje, lo­ši uslo­vi ži­vo­ta, od­su­stvo per­spek­ti­ve

De­ca ro­đe­na u Nor­ve­škoj, Slo­ve­ni­ji, Fin­skoj, Ho­lan­di­ji i Šved­skoj ima­ju naj­vi­še šan­si da do­ži­ve de­tinj­stvo u pra­vom smi­slu te re­či. Ve­li­ka ve­ći­na de­ce ko­ja se ra­đa­ju upra­vo sa­da u ne­kim afrič­kim i azij­skim ze­mlja­ma ni­ka­da ne­će do­ži­ve­ti ne­što na­lik de­tinj­stvu ko­je je ima­nent­no be­loj, sred­njoj i vi­šoj kla­si u za­pad­nim ze­mlja­ma. Za­pra­vo, mno­ga de­ca tzv. Tre­ćeg sve­ta, od­no­sno ze­ma­lja pe­ri­fe­ri­je, ne­će do­ži­ve­ti ni ka­sni­je go­di­ne de­tinj­stva, a ka­mo­li od­ra­slo do­ba – smrt­nost be­ba u tim ze­mlja­ma iz­u­zet­no je ve­li­ka. Sve ovo mo­že se za­klju­či­ti iz po­da­ta­ka ko­je je ne­dav­no ob­ja­vi­la or­ga­ni­za­ci­ja „Sa­ve the chil­dren“, iz ko­jih da­lje pro­iz­i­la­zi i da je Sr­bi­ja na re­la­tiv­no po­volj­nom 41. me­stu (od 172 ze­mlje) In­dek­sa o pre­ki­nu­tom de­tinj­stvu. De­mar­ka­ci­o­na li­ni­ja iz­me­đu de­ce ko­ja će uži­va­ti u de­tinj­stvu i one ko­ja će pre­br­zo od­ra­sti (ako uop­šte pre­ži­ve naj­ra­nji­vi­je go­di­ne) je­ste li­ni­ja ne­u­mo­lji­ve i bes­po­šted­ne glo­bal­ne ras­po­de­le bo­gat­stva. Iako je li­be­ral­ni ka­pi­ta­li­zam dra­stič­ne kla­sne raz­li­ke uči­nio sa­mo­ra­zu­mlji­vim i nor­ma­li­zo­vao ih (pre­ma ne­kim pro­ce­na­ma, je­dan od­sto svet­skog sta­nov­ni­štva ras­po­la­že sa oko 50 od­sto re­sur­sa, od­no­sno 10 od­sto naj­bo­ga­ti­jih ima 86 pro­ce­na­ta ukup­nog bo­gat­stva), ma­lo je te­že pri­hva­ti­ti da se iza te ma­te­ma­ti­ke kri­ju i mi­li­o­ni deč­jih li­ca.

Asi­stent­ki­nja na Ode­lje­nju za so­ci­o­lo­gi­ju Fi­lo­zof­skog fa­kul­te­ta u Be­o­gra­du

CEO TEKST SAMO U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

V.V.B. Danska
Ne znam kako organizacija "Save the children" definise "dozivljavanje detinjstva u pravom smislu te reci" niti kako i cime se merilo i izmerilo da "deca rodena u Norveskoj, Sloveniji, Finskoj, Holandiji i Svedskoj imaju najvise sansi da dozive detinjstvo u pravom smislu te reci." Tesko mogu da se slozim sa zakljuckom ove organizacije kada mi je poznato da se u Danskoj (skandinavska zemlja, slicna Svedskoj) 70 000 dece uzrasta 7 - 17 godina leci (terapijski i medikamentima) od depresije i anksioznosti (brine i to sto su deca sve mlada). Smatra se da je brojka jos veca (oko 100 000 dece) jer veliki broj dece ima simptome depresije i anksioznosti, ali jos uvek nisu obuhvaceni lecenjem i terapijom jer roditelji najcesce reaguje tek kada se postojeci simptomi organizuju u anksiozni ili depresivni sindrom,a tada dete vec pokazuje teskoce u funkcionisanju u porodici, skoli i medu vrsnjacima. Tesko je prihvatljivo da ova deca imaju "najvise sansi da dozive detinjstvo u pravom smislu te reci."
035
Они што прописују садржај пакета људских права вероватно су и за децу издвојили право да им се безусловно купи оно што брендиране игрице и цртани филмови рекламирају . Право да се друже са другом децом и одраслима без видеонадзора , да сами иду у школу или на слободне активности , да се не плаше незнанаца - то се не препоручује из " разлога безбедности" .
Боривоје Банковић
Не слажем се. Не видим како дете које радним даном са породицом проведе тек неколико часова дневно у будном стању може имати нормално детињство, као што је углавном случај у споменутим земљама. Наравно да није нормално да дете ради у фабрици, на чему је овде очигледно акценат, али куповна моћ родитеља и уређеност паркова не може бити показатељ среће. Ако се изузму ненормалне ситуације као што су ратови или поремећена друштва у транзицији, највише шасе за нормално детињство имају деца која расту у нормалним и посвећеним породицама, па макар то било и у Финској и Словенији. Моја генерација рођена почетком шездесетих, имала је све материјалне предуслове за нормално детињство, па га многи од мојих вршњака, укључујући и мене нису имали. Срећа не може измерити статистиком, па чак ни кад статистику прави Save the children, јер оно што је за некога вредност, за другога не мора бити.
Dragan Pik-lon
Jedan odsto svetskog stanovnistva ima 50 % resursa.Deset osto najbogatijih imaju 86 % ukupnog bogastva.Da li je to bozja kazna ili pohlepa,treba da bude predmet sociolosko-istorijskog nasledja.Jer kod ovih bogatih(10%) sve su bolji uslovi za odrastanje deteta u coveka(individu-u)dok kod sirotinje je veliki natalitet i do deset deteta po familiji.Gde roditelji po prirodi stvari moraju danonocno da rmbaju nebi li prehranili toliko gladnih usta.Za nesto vise je cista bozja lutrija,jer drustvo kao socijalna kategorija ne postoji.Postoje samo kaste,mafijaski kolgomerati ili karteli!Sta ako roditelji nemaju posao?U taj vakum upadaju bolestine,deformiteti,opsta klonulost i retki najaci odrastaju pre vremena.Postaju radnici u mracnim fabrikama tekstila kao sedmogodisnjaci.Zgrcani po podrumima Pakistana,Indije,Banlgadesa..radeci i po 16 sati dnevno .Odlaze u neplacenu penziju kao sesnaestogodisnjaci!Dok se na zapadu instalirala citava jedna "industrija"-usvajanja(kupovina)dece po belom svetu!!!
Milan M. Mišković, sociolog
Jedna od poruka koja sledi iz teksta autorke Nataše Jovanović je veoma visoka vrednost sociološkog pristupa u proučavanju i istraživanju detinjstva kao društvene tvorevine. Budući da živimo u svetu koji se sve više globalizuje, u "svetskom rizičnom društvu" (U. Bek), bitno pitanje odnosno problem postaje kako se, kao što autorka kaže, surove socijalno-klasne razlike koje produkuje i reprodukuje neoliberalni kapitalizam, kulurološki, religijski i drugi faktori preslikavaju na detinjstvo i oblikuju ga. Takve sadržaje sve više bi trebalo da proučavanju i istražuju studenti učiteljskih fakulteta i visokih škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, u kojima, nažalost, nastava sociologije još nema onaj značaj koji bi trebalo da ima. Izučavanjem sociologije studenti, budući učitelji i vaspitači, bi sticali neophodnu kontekstualnu osetljivost za detinjstvo kao socijalno konstruisanu praksu i na taj način povećavali svoju kompetentnost za rad sa decom.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.