Ponedeljak, 15.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ajnštajnova pisma prodata za 210.000 dolara

Naučnik pisao kolegi o bogu, Izraelu i fizici, a najvišu cenu u Jerusalimu dostiglo je pismo o stvaranju sveta
Ajnštajnova pisma prodata za 210.000 dolara
Једно од осам Ајнштајнових писама (Фото Бета/АП)

JERUSALIM – Pisma koje je pisao naučnik Albert Ajnštajn o bogu, Izraelu i fizici prodata su za bezmalo 210.000 dolara na aukciji u Jerusalimu, a najvišu cenu dostiglo je ono o stvaranju sveta.

Osam pisama napisanih na engleskom jeziku od 1951. do 1954. godine s Ajnštajnovim potpisom prodato je u aukcijskoj kući „Viners” koja je prvobitno procenila njihovu zajedničku vrednost između 31.000 i 46.000 dolara.

Najviše, 84.000 dolara, ponuđeno je za pismo eminentnom fizičaru Dejvidu Bomu, izvestili su izraelski mediji. U njemu je Ajnštajn napisao da „ako je bog stvorio svet, njegova prva briga sigurno nije bila da ga učini lako razumljivim za nas”. Napisano je u februaru 1954, godinu dana pre Ajnštajnove smrti.

Aukcijska kuća je saopštila da su pisma bila vlasništvo pokojne Bomove udovice.

U drugom pismu Bomu, prodatom za 50.400 dolara, Ajnštajn je diskutovao o vezi koju je njegov koledž uspostavio između kvantne teorije i relativističke teorije polja.

„Moram da priznam da nisam sposoban da pogodim kako se takva veza može postići”, napisao je on u pismu pisanom pisaćom mašinom koje sadrži jednačinu čitko ispisanu rukom i piščev potpis.

Bom, koji je rođen u SAD, radio je s Ajnštajnom na Univerzitetu Prinston pre nego što je pobegao u Brazil, nakon što je izgubio svoj položaj za vreme lova na veštice senatora Džozefa Makartija.

U pismu iz februara 1953. godine Ajnštajn poredi „trenutno stanje svesti” Amerike tokom tog progona komunista sa paranojom u Nemačkoj početkom 20. veka za vreme kajzera Vilhelma Drugog.

Izraelski iluzionista i mađioničar Uri Geler kupio je pismo iz 1954. godine u kome Ajnštajn diskutuje o mogućem Bomovom preseljenju u Izrael.

„Izrael je intelektualno živ i interesantan, ali ima vrlo uske mogućnosti i odlazak tamo bez namere da ga napustiš prvom prilikom bio bi za žaljenje”, naveo je on.

Bom je postao gostujući profesor na čuvenom Tehnološkom institutu „Tehnion” u Haifi 1955. i posle dve godine preselio se u Englesku. Ajnštajn je bio u prvom upravnom odboru Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu i u svom testamentu je ostavio svoje beleške toj ustanovi. (Beta)

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Petar V. Terzic
Da li je Bog ( Stvoritelj) kreirao ovaj svet i coveka u njemu po tesko razumljivoj zamisli, ili covek Boga "cuvstvuje", shvata i tumaci po meri svojih limitiranih - ontoloskih, spiritualnih i moralnih potreba? Zanimljivo je da su dva velikana ljudske misli - Lav Tolstoj i Albert Ajnstajn dali slicne odgovore. Naime, L.Tolstoj je rekao: "Boga je tesko spoznati, ali to ne znaci da ga nema, nego je to znak Njegove velicanstvenosti, a nase slabosti". A. Ajnstajn je rekao: "Ako je Bog stvorio svet, njegova prva briga sigurno nije bila da ga ucini lako razumljivim za nas".

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.