Peticija za spas beogradske Amazonije

Kako objašnjava Dragan Simić, aktivista Lige za ornitološku akciju Srbije, osim gnezdećih parova orla belorepana, u Beljarici obitava 135 vrsta ptica, od kojih je 107 strogo zaštićeno.

– Staništa tako retkih vrsta dužni smo da zaštitimo po Bernskoj konvenciji i Direktivi o pticama Evropske unije koje je naša zemlja potpisala, ratifikovala i dužna je da primenjuje. Tim pre što predstoji otvaranje poglavlja 27 u pristupnim pregovorima EU, koje se tiče životne sredine i klimatskih promena – kaže Simić.

Među desetak stavki koje treba uskladiti sa evropskim standardima i zakonima poglavlje 27 jasno ističe zaštitu prirode. A izgradnja luke, ističe Simić, bila bi ogrešenje i o domaće propise.

– Forland leve obale Dunava, prostor između reke i nasipa koji je mrestilište i gnezdilište, od 2013. je „područje u postupku zaštite”, na zahtev Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Prema Zakonu o zaštiti prirode, ovo područje od 1.860 hektara trebalo da se smatra zaštićenim sve dok se ne donese konačna odluka – ističe Simić i navodi primer kada je 1984. godine više od 350.000 Bečlija potpisalo peticiju kojom je zaustavilo gradnju hidroelektrane, na mestu današnjeg nacionalnog parka uz Dunav.

– Studija Svetskog fonda za prirodu (WWF) pokazuje da je do kraja 20. veka uništeno više od 80 odsto plavnih područja u slivu Dunava. Beljarica je deo dragocene plavne zone koja čini ekološki koridor. Život duž reke se obnavlja, onoliko dugo koliko je koridor neprekinut. Ako budu ispresecana građevinskim zahvatima većih razmera, kao što je gradnja luke, preostala izolovana „zelena ostrva” na Dunavu osuđena su na gubitak raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta. Kako bi se predupredili upravo takvi negativni uticaji pokrenuta je međunarodna inicijativa za stvaranje zelenog koridora zaštićenih područja duž Dunava, kojima pripada i Beljarica – ističe Simić i dodaje da je ptičji svet ove plavne zone, zajedno sa Velikim i Malim ratnim ostrvom, uvršten u Međunarodno značajna područja za ptice.