Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zraci izazivaju oštećenja DNK

Zraci izazivaju oštećenja DNK
(Фото Раде Крстинић)

Se­zo­na go­di­šnjih od­mo­ra je po­če­la a do­sta lju­di tek pla­ni­ra od­la­zak na mo­re, pla­ni­nu, je­ze­ro…

Iako je to vre­me za opu­šta­nje, ni­ka­ko ne tre­ba smet­nu­ti sa uma da je ve­o­ma va­žno da se pri­li­kom iz­la­ga­nja sun­če­vim zra­ci­ma ko­ža šti­ti kre­ma­ma i lo­si­o­ni­ma.

Ve­o­ma je va­žno da se na taj ri­tu­al ne za­bo­ra­vi i ka­da se oso­ba ne na­la­zi na pla­ži jer je i dok ide­mo na po­sao, u šet­nju, do pro­dav­ni­ce na­ša ko­ža iz­lo­že­na sun­če­vom zra­če­nju, ko­je mo­že da bu­de ve­o­ma opa­sno i štet­no. Struč­nja­ci ob­ja­šnja­va­ju da sun­ce pro­iz­vo­di elek­tro­mag­net­ske zra­ke, od ko­jih je na­ma vi­dljiv sa­mo je­dan ma­nji deo. Oni zra­či in­fra­cr­ve­nim zra­če­njem (IR) i ul­tra­lju­bi­ča­stim zra­če­njem (UVA, UVB i UVC). Od ukup­ne sun­če­ve ener­gi­je ko­ja do­la­zi do po­vr­ši­ne ze­mlje, naj­ve­ći deo zra­če­nja od čak 56 od­sto pred­sta­vlja IR zra­če­nje, 39 od­sto je vi­dlji­vo sve­tlo i oko pet od­sto pred­sta­vlja UV zra­če­nje. Upra­vo to in­fra­cr­ve­no zra­če­nje pred­sta­vlja zna­ča­jan fak­tor spolj­ne sre­di­ne i ima ve­li­ki uti­caj na ko­žu. 

Der­ma­to­lo­zi po­ru­ču­ju da po­sto­je raz­li­či­te vr­ste ovog zra­če­nja, a štet­ni i opa­sni su in­fra­cr­ve­ni A zra­ci (IR-A), ko­ji su če­ti­ri pu­ta ja­či i štet­ni­ji od UVA i UVB zra­če­nja za­jed­no i do­vo­de do mno­go­broj­nih i du­go­roč­nih ošte­će­nja ko­že. Oni pro­di­ru naj­du­blje u ko­žu, iza­zi­va­ju­ći broj­na ošte­će­nja DNK, zbog če­ga se di­rekt­no po­ve­ća­va ri­zik od po­ja­ve ra­ka ko­že.

– Tre­ba bi­ti ve­o­ma opre­zan sa ul­tra­cr­ve­nim A zra­če­njem. Za raz­li­ku od UV zra­ka ko­ji ošte­ću­ju će­lij­sku mem­bra­nu, IR-A zra­ci pro­la­ze u sa­mu će­li­ju, u mi­to­hon­dri­ja­ma do­vo­de do ok­si­da­tiv­nog stre­sa što zna­čaj­no ubr­za­va sta­re­nje ko­že. Ko­li­ko su IR-A zra­ci ja­ki i moć­ni naj­bo­lje go­vo­ri po­da­tak da ima­ju te­ra­pij­sku upo­tre­bu kod ma­lig­nih tu­mo­ra, re­u­ma­to­id­nog ar­tri­ti­sa i za­ra­sta­nja ra­na. Ali se za­to u sva­ko­dnev­nom ži­vo­tu mo­ra­mo po­seb­no ču­va­ti od ovog štet­nog in­fra­cr­ve­nog zra­če­nja – ob­ja­šnja­va prof. dr Mir­ja­na Mi­lin­ko­vić, sa Kli­ni­ke za der­ma­to­ve­ne­ro­lo­gi­ju Kli­nič­kog cen­tra Sr­bi­je.

Za­šti­ta od štet­nog sun­če­vog zra­če­nja naj­va­žni­ja je kod de­ce, po­ja­šnja­va dr Go­ran Vu­ko­ma­no­vić, pe­di­ja­tar iz Uni­ver­zi­tet­ske deč­je kli­ni­ke u Tir­šo­voj, zbog če­ga je ve­o­ma va­žno da ro­di­te­lji ka­da kre­nu na od­mor pr­vo spa­ku­je u put­nu apo­te­ku kre­mu za sun­ča­nje. Bit­no je da se iza­be­re ade­kvat­na za­šti­ta od sun­ca sa vi­so­kim za­štit­nim fak­to­rom, pre­po­ru­če­na za uz­rast de­te­ta i da se de­te ra­dov­no ma­že tom kre­mom. 

– Sun­če­vi zra­ci su naj­ja­či u pe­ri­o­du od 11 do 16 sa­ti (a u ju­žni­jim pre­de­li­ma od 10 do 17), pa je de­cu u ovom pe­ri­o­du po­treb­no sklo­ni­ti sa sun­ca ko­li­ko god je to mo­gu­će. Pre­te­ra­no iz­la­ga­nje ko­že sun­cu već od pr­vog da­na ima ve­li­ki uti­caj na sta­nje ko­že to­kom ce­log ži­vo­ta. Kre­ma za sun­ča­nje se na­no­si na sve de­lo­ve ko­že de­se­tak mi­nu­ta pre iz­la­ska na sun­ce. Ma­za­nje ko­že de­te­ta se po­na­vlja u za­vi­sno­sti od bo­je ko­že, pig­men­ta i pret­hod­ne iz­lo­že­no­sti ko­že sun­cu. Za be­be i ma­lu de­cu obič­no je po­treb­no po­nov­no ma­za­nje ko­že na sva­kih po­la sa­ta. Po­treb­no je da se ko­ri­ste pre­pa­ra­ti ko­ji ima­ju do­ka­za­nu efi­ka­snost u spro­ve­de­nim stu­di­ja­ma, jer ko­ri­šće­nje kre­ma ko­je ni­su pro­ve­re­ne mo­že da do­ve­de do ope­ko­ti­na i ošte­će­nja ko­že. Obra­ti­te pa­žnju da oda­bra­na kre­ma oba­ve­zno ima za­šti­tu od in­fra­cr­ve­nog IR-A zra­če­nja ko­je je če­ti­ri pu­ta opa­sni­je i štet­ni­je od UVA i UVB zra­če­nja za­jed­no. Ide­al­no bi bi­lo da oda­bra­na kre­ma šti­ti ta­ko­zva­nim ino­va­tiv­nim pri­rod­nim fil­te­ri­ma – po­ja­šnja­va dr Vu­ko­ma­no­vić.

U ci­lju po­di­za­nja sve­sti o svim efek­ti­ma sun­če­vog zra­če­nja, Udru­že­nje „Na­ša Aska” ovog le­ta po­kre­će ve­li­ku edu­ka­tiv­nu kam­pa­nju pod slo­ga­nom „Ne bu­di cr­ven kao rak”. Mi­lja­na Ma­rin­ko, iz ovog udru­že­nja, is­ti­če da je to va­žno ka­ko bi se lju­di edu­ko­va­li o ovoj va­žnoj te­mi, po­seb­no oni či­ja de­ca ima­ju aler­gi­je na od­re­đe­na sun­če­va zra­če­nja.

Sa­ve­ti za pra­vil­nu za­šti­tu od sun­če­vog zra­če­nja

Oda­bra­ne za­štit­ne kre­me ko­ri­sti­ti sva­ko­dnev­no, ako ste iz­lo­že­ni sun­cu vi­še od 10 mi­nu­ta

Po­na­vlja­ti pre­ma­zi­va­nje za­štit­nim sred­stvom na­kon ku­pa­nja, zno­je­nja ili bri­sa­nja pe­ški­rom

Obra­ti­ti pa­žnju da oda­bra­na kre­ma za sun­ča­nje, osim od UVA i UVB zra­če­nja, šti­ti i od in­fra­cr­ve­nog (IR-A) zra­če­nja 

Ne pro­du­ža­va­ti sun­ča­nje zbog ko­ri­šće­nja ve­ćeg fak­to­ra. 

Iz­be­ga­va­ti iz­la­ga­nje sun­cu u pe­ri­o­du od 10 do 16 sa­ti

Pri­li­kom bo­rav­ka u hla­do­vi­ni za­šti­ta od sun­ca je ta­ko­đe po­treb­na 

Oba­ve­zno ko­ri­sti­ti na­o­ča­re za za­šti­tu od sun­ca, še­ši­re, le­pe­ze, a va­žno je no­si­ti sa so­bom i fla­ši­cu sa vo­dom

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Mirsanda Stanic
Zucne kiseline su najbolji generalni regulator oksido- reduktivnih procesa u organizmu. Pacijenti koji imaju mutaciju koja povecava kolicinu zucnih kiselina ne obolevaju od srca i krvnih sudova. Zakljucak je da sunce vrlo povoljno utice na srce, sto je pripisano Mediteranskoj dijeti, ali ona, verovatno, mnogo manje utice na zdravlje srca. Sunce stimulise preko oka 90% aktivne neuronske mreze u mozgu i na taj nacin potpomaze kognitivne i druge funkcije mozga. Dokazano je da suncanje smanjuje depresiju, povecava dobro raspolozenje i ukupno dobro zdravlje. Zbog raspadanja eritrocita stimulise se regeneracija eritrocita, sto ima za krajnji rezultat povecanje svih celija koje stvara kostana srz. Stoga je moja preporuka: suncajte se kad god mozete, sa razumljivom paznjom da pri tome ne preterate i izbegnete negativne efekte, kao sto su opekotine. Jako male bebe se suncaju uglavnom u hladu! Uzivajte i u zimskom suncu, podjednako je korisno!
mirsanda stanic
Izracunato je da je samo u SAD broj obolelih , i sto je vaznije, ranije obolelih od osteoporoze, poslednjih 10-20 god. se uvecao za 40%. Nije li to prevelika cena za broj melanoma koji su , eventualno , izazvani suncanjem. Takodjer se zna da melanomi nastaju najcesce na najsvetlijoj kozi i kad je koza izlozena UV zracima koji su posebne talasne duzine, kao na primer, u solarijumima. Zato su oni u vecini zemalja zapada zabranjeni. Druga velika dobrobit suncanja je uticaj na imuni sistem. Suncanjem se u kozi stvara D vitamin koji se inace jako tesko resorbuje iz crevnog trakta ako se unosi u obliku suplementa. Bez D vitamina imuni sistem ne moze da funkcionise, a takodjer je neophodan za rast i razvoj, posebno reproduktivnog sistema. Zato devojke u suncanim krajevima ranije ulaze u reproduktivni period. Suncanje razara eritrocite koji se nalaze na povrsini koze., pa se u letnjem periodu povecava kolicina bilirubina i zucnih kiselina.
Mirsanda Stanic
Da je sve sto se navodi u clanku tacno do danas ne bi bilo najmanje polovine populacije na zemlji. Suncevi zraci mogu da budu stetni , ali su u prvom redu veoma korisni za zdravlje svih , racunajuci i malu decu. Da idemo redom. Najvise se govori o negativnom efektu na DNK molekule koje suncevi zraci prekidaju , najcesce na istim mestima DNK. Ova ostecenja , prema naucnim saznanjima pocinju minut do dva nakon pocetka izlaganja jakom suncu. Niko, medjutim, ne pominje da nakon jednog minuta od ostecenja DNK zapocinje proces opravke DNK. Posto celije ne raspoznaju gde se greska desila proces reparacije DNK desava se u svim celijama organizma. To je velika dobrobit za organizam. Tacno je da su toplotni zraci opasniji od UV zracenje zato sto izazivaju opekotine i ako se to ponavlja nastace nepopravljiva steta za kozu. Nanosenje zastitnih kremova dovelo je do velikog porasta osteoporoze, posebno u zemljama gde ima manje sunca.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.