Pregršt Teslinih čuda i poneka sitnica za uspomenu
Muzej „Nikole Tesle” u Beogradu, koji čuva oko 200.000 predmeta najpoznatijeg srpskog naučnika, od početka godine imao je 52.000 posetilaca, a rekordan dnevni broj gostiju očekuje se na godišnjicu Teslinog rođenja, kada će ulaz u zdanje u Krunskoj ulici biti besplatan.
– Zbirku suvenira obogatili smo sa 11 postera o životu i radu Nikole Tesle. Posetioci se mahom interesuju za knjige, zato je njih najviše, uglavnom su sve na engleskom jeziku. Naši građani nemaju običaj da kupuju suvenire, dok stranci to rado i često čine – kaže Sonja Vukalović, pi-ar Muzeja „Nikole Tesle”.
Tražnja očigledno diktira ponudu, pa posetioci mogu da biraju između svega petnaestak suvenira izloženih u staklenim vitrinama u ulaznom holu muzeja. Najviše je razglednica sa detaljima iz naučnikovog života. Za uspomenu se može kupiti nekoliko vrsta olovaka i kutija za vizit karte sa ugraviranim Teslinim potpisom. Tu su i platneni cegeri i jedan model muške torbice sa istim motivom. U ponudi su još i dva ce-dea sa fotografijama iz Teslinog albuma.
Ali, i bez „podsećajućih sitnica”, ono što se u muzeju može videti i čuti svakom posetiocu će dugo ostati u pamćenju. Osim pomnog razgledanja Teslinih ličnih stvari – sata, baterijske lampe, odela, štapa i cilindara, ali i originalne krštenice na ćirilici, gosti muzeja najduže se zadržavaju pred prikazom hidrocentrale na Nijagarinim vodopadima, za čiju izgradnju je naš naučnik imao velike zasluge.
– Sa njom je počelo korišćenje naizmenične struje i period nazvan Druga industrijska revolucija – naglašava demonstrator Rastko Vujašković, inženjer elektrotehnike, koji posetioce muzeja vodi kroz Tesline pronalaske. On je zadužen i za najspektakularniji deo obilaska, kada pomoću Teslinog transformatora publici dočarava električno pražnjenje, odnosno stvara munje usred muzeja.
U posebnoj prostoriji, u kojoj prestaje žagor posetilaca, nalazi se
urna u obliku zlatne kugle, u kojoj se čuvaju zemni ostaci Nikole Tesle. Pitanje da li će urna tu i ostati ponovo je aktuelizovano nakon prolećnog Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve. U zvaničnom saopštenju, ponovljen je stav da posmrtnim ostacima srpskog i svetskog velikana nikako nije mesto među muzejskim eksponatima, već da bi ih trebalo preneti u Hram Svetog Save, ili na plato ispred njega.
– Mi nastojimo da urna ostane ovde. To je sve što mogu da vam kažem – kratko je odgovorila pi-ar muzeja Sonja Vukalović na naše pitanje da li se na ovu temu zvanično razgovaralo sa najvišim predstavnicima Srpske pravoslavne crkve.
U slavu elektrifikacije
Tokom čitavog jula, u okviru „Tesla dana” koji se održavaju po četvrti put, širom Srbije biće organizovano mnoštvo izložbi, predavanja, turističkih tura i obilazaka inspirisanih Teslinim životom i erom elektrifikacije. Ovogodišnja manifestacija je u znaku jubileja – 125 godina od jedine posete Tesle Srbiji, kada je početkom juna 1892. boravio u Beogradu.
Putovanje „vremeplovom”
Osim klasične postavke, Muzej „Nikole Tesle” od prošle godine ima i jedinstvenu virtuelnu turu. Uz pomoć takozvanih vi-ar naočara, posetioci uranjaju u svet velikog naučnika, kroz koji ih vodi – on „lično”. Efektna animacija osim iluzije bliskog susreta sa Teslom verno rekonstruiše prostore u kojima je živeo i radio: eksperimentalne centre u Kolorado Springsu i na Long Ajlendu, hidrocentralu na Nijagarinim vodopadima, pa čak i sobu u hotelu „Njujorker”, u kojoj je proveo poslednje godine. Virtuelna tura traje 25 minuta (pet petominutnih segmenata). Zbog vremenskih i tehničkih ograničenja, termini moraju da se zakažu unapred, tako da oni koji dođu u muzej na rođendanski dan otvorenih vrata, neće biti u prilici da budu deo Teslinog „rijalitija”
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


