Železara u plusu bez pomoći države
Iako je Vlada Srbije od Kragujevca samo za italijanski „Fijat” napravila mali poreski raj, Evropska komisija nikada nije pokrenula istragu protiv ovog proizvođača automobila. Zbog sumnje da je čelik iz Smedereva prodavan ispod cene i da se time nanosi ozbiljna šteta evropskom tržištu čelika, zvanični Brisel je 7. jula 2016. pokrenuo istragu protiv Srbije.
Po svemu sudeći, na ovaj proces biće stavljena tačka, jer je predsednik Aleksandar Vučić izjavio da ima dobre vesti iz Brisela i da će istraga protiv Srbije zbog damping cena čelika biti obustavljena.
I dok je, kada je o Kinezima reč, Brisel čak evidentirao izvoz iz Srbije, u slučaju „Fijata” nikada za proteklih devet godina nije pokrenuta istraga zbog sumnje da se državnim subvencionisanjem ove kompanije ozbiljno ugrožava evropska auto-industrija.
Samo u toku prošle godine italijanski „Fijat” je, direktno iz budžeta po osnovu subvencija, donacija i dotacija, dobio 3,7 milijardi dinara. Sa druge strane, smederevska železara, kojom upravljaju Kinezi, prošle godine nije dobila ni dinar iz budžeta, pokazuje finansijski izveštaj za 2016. godinu.
Nije sporno da je čeličana, od odlaska američkog „Ju-Es stila” početkom 2012. godine pa do 1. februara 2015. godine poslovala zahvaljujući državnoj pomoći. Ali je činjenica da evropski proizvođači čelika nisu imali problema sa konkurencijom iz Srbije dok je „Železara” bila u državnom vlasništvu. Čim su stigli Kinezi, „Eurofer” se požalio Evropskoj komisiji (EK) da smo čelik izvozili ispod cene. Evropski proizvođači automobila, da druge strane, nisu tražili otvaranje istrage protiv „Fijata” zbog direktne i indirektne pomoći koju ova kompanija dobija. Zvanični Brisel nikada nije postavio pitanje po kojim damping uslovima je za ovu evropsku kompaniju od Kragujevca napravljen poreski raj?
Prevelika ponuda jeftinog kineskog čelika ugasila je na hiljade radnih mesta širom Evrope, a „Eurofer” je strahovao da će Smederevo postati prodavnica jeftinog kineskog čelika na periferiji Evrope. Tokom istrage pokazalo se da izvoz čelika iz Srbije nije povećavan, za razliku od Rusije i Brazila, vidi se iz javno dostupnih dokumenata na sajtu EK.
Uprkos tome što nije bilo državne pomoći, Kinezi su uspeli da značajno povećaju proizvodnju u Smederevu.
Smederevska čeličana je u prvih pet meseci ove godine, pod rukovodstvom Kineza, proizvela 594.000 tona čelika, pokazuju podaci Svetske asocijacije za čelik. Prošle godine u isto vreme, kada je „železarom” upravljao profesionalni menadžment na čelu sa Petrom Kamarašem, petomesečna proizvodnja iznosila je 355.000 tona, vidi se u mesečnim izveštajima ove svetske organizacije. To predstavlja rast od 67 odsto.
Tokom cele prošle godine, „železara” je proizvela 1,17 miliona tona čelika, podaci su iz istog izvora. Prethodne godine, proizvodnja je bila nešto niža i iznosila je 955.000 tona čelika. Kineski HBIS zvanično je preuzeo „železaru” 18. aprila 2016. godine. Mesečni izveštaji Svetske asocijacije za čelik pokazuju da je rast proizvodnje počeo u maju te iste godine. U aprilu, kada je čeličanom još upravljao Petar Kamaraš, mesečna proizvodnja bila je 72.000 tona. Već sledećeg meseca ona je povećana na 101.000 tona i do kraja godine se nijednom nije spustila ispod 100.000 tona. Zvanično, Kinezi su kompaniju „HBIS Srbija ajron end stil” registrovali 14. juna 2016. godine.
U mesečnim izveštajima Svetske asocijacije za čelik vidi se i to da je proizvodnja u smederevskoj čeličani pala u januaru i februaru ove godine (89.000 i 85.000 tona), ali je, zbirno posmatrano, rezultat značajno bolji nego prošle godine.
Da je „železara” povećala proizvodnju izjavila je premijerka Srbije Ana Brnabić, posle sastanka sa predsednikom HBIS grupe Ju Jongom.
Tom prilikom je istakla da je proizvodnja porasla 50 odsto (nije precizirala u kom periodu), ali je i dodala da je smederevska čeličana udvostručila dobit. Kako može da se vidi na sajtu Agencije za privredne registre, kraj 2016. godine kompanija „HBIS Srbija ajron end stil” završila je u plusu od 1,31 milijardu dinara. Prethodnu 2015. godinu, smederevska čeličana završila je sa gubitkom od 17,73 milijardi dinara.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


