Utorak, 07.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Preduzetnicima devet milijardi dinara

Od 18 milijardi dinara izdvojenih u ovoj godini za podršku malom biznisu, do kraja juna isplaćena polovina. – Privatnicima poklon od 7,67 milijardi. – Za četiri programa još može da se konkuriše
Preduzetnicima devet milijardi dinara
Велико интересовање малих и средњих предузаћа за подстицаје (Фото Танјуг/Димитрије Николић)

Za podsticanje otvaranja i razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetničkih radnji, u 2017. kao prvoj godini „Decenije preduzetništva” u državnom budžetu obezbeđeno je 18,24 milijarde dinara, od toga 7,67 milijardi bez obaveze vraćanja. Zahtevi za dodelu novca posle objavljenih oglasa stizali su do kraja juna za 20 od predviđenih oko 30 programa podrške „malog biznisa”.

Pored pomoći u novcu, početnicima u preduzetništvu i vlasnicima firmi, koji hoće da unaprede svoje znanje, dostupni su i različiti besplatni seminari i obuke.

U Ministarstvu privrede za naš list su rekli da se prispeli zahtevi za neke od programa u 2017. još pregledaju, a preduzetnicima koji su ispunili uslove konkursa do sada je isplaćeno oko devet milijardi dinara. Za neke programe pomoći još može da se konkuriše, a četiri programa će trajati dok iznos izdvojenog novca ne stigne do korisnika.

U ovom ministarstvu ističu da je naročito veliko interesovanje onih koji započinju posao za bespovratna sredstva koja posluže kao učešće za dobijanje povoljnog kredita od Fonda za razvoj. Poređenja radi, u celoj 2016. ukupno je stiglo 387 zahteva za ovaj vid podrške, dok je u prvih šest meseci ove godine Fondu za razvoj stiglo 204 zahteva. Početnicima u privatnom poslu Ministarstvo privrede isplaćuje 30 odsto od tražene sume bez obaveze da vrate taj novac, a Fond za razvoj 70 procenata kao kredit. Za ovu svrhu Ministarstvo privrede je izdvojilo 150 miliona dinara, dok je Fond za razvoj za kreditiranje preduzeća i preduzetnika obezbedilo 350 miliona dinara.

Za razvoj postojećeg posla privrednicima u 2017. ukupno je na raspolaganju tri milijarde dinara. Ministarstvo privrede je izdvojilo 600 miliona dinara za dodelu 20 odsto od tražene sume bez obaveze vraćanja, a za preostalih 80 odsto kredita Fond za razvoj ima na raspolaganju 2,4 milijarde dinara. U prvoj polovini godine zahtev je podnelo 177 „brzorastućih firmi”. Prijem zahteva je privremeno obustavljen zato što je istekao rok za prijavljivanje, ali ministarstvo namerava da nastavi ovaj program i „olabavi” kriterijume kako bi do novca došlo što više preduzeća. Fond odobrava kratkoročne, dugoročne i investicione kredite. Kamata je od 1,5 do tri odsto, rok otplate od pet do sedam godina, sa počekom od devet meseci do jedne godine. Preduzetnici mogu da računaju na kredit od 300.000 do sedam miliona dinara.

Veliko je interesovanje i za program Ministarstva privrede i banaka za nabavku opreme, za koji još mogu da se šalju zahtevi. Poslovnim bankama su se do sada javila 284 privrednika, tako da im je već isplaćeno 69 odsto od ukupno 567,72 miliona dinara bespovratnih sredstava. Program je kombinacija povoljnih bankarskih kredita i bespovratnih sredstava države. Ministarstvo privrede sufinansira nabavku nove proizvodne opreme i opreme direktno uključene u proces proizvodnje razmenljivih dobara u iznosu od 25 odsto vrednosti opreme. Banke kreditiraju 70 odsto troškova nabavke, a pet odsto je učešće preduzetnika.

Još može da se konkuriše za pomoć zapošljavanju i samozapošljavanju, koju je obezbedilo Ministarstvo rada, a zahtev se podnosi Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Još traju i konkursi za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i teže zapošljivih kategorija.

U ministarstvu kažu da je jun bio mesec za inovacije, jer je Fond za inovacionu delatnost raspisao konkurse za svoje najznačajnije programe. Namenjeni su privrednicima i početnicima u poslovanju, koji imaju ideju za neki novi inovativni proizvod, a potrebna su im sredstva da ga razviju i plasiraju na tržište. U toku su Dani otvorenih vrata u Fondu gde svi zainteresovani mogu da dobiju informacije i pomoć. Rok za prijavu projekta je 1. septembar.

Podrška izvoznicima je dostupna preko Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI) tokom cele godine. Oko 300 zahteva privrednika za osiguranje i kreditiranje izvoza, faktoring i garancije za izvoz stiglo je u ovu agenciju. Odobreno je gotovo pet milijardi dinara za 275 preduzeća, dok je ostatak u razmatranju.

Razvojna agencija Srbije (RAS) pomaže vlasnike firmi i preduzetnike u svim etapama poslovanja – od podrške u prvim koracima u poslovanju, preko podrške u izvozu, uključivanje u lance dobavljača, uvođenja standarda i unapređenja konkurentnosti.

Za programe podrške mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima RAS je opredelila oko milijardu dinara. U kampanji „Kreiraj život” raspisano je osam programa podrške za početnike u poslovanju, unapređenje konkurentnosti, unapređenje ekonomskog razvoja, inovacije, nastup na stranim tržištima i promociju izvoza. RAS dodeljuje bespovratna sredstava, kroz sufinansiranje projekata u različitim kategorijama: do 70 odsto za početnike, do 50 procenata za postojeće firme i do 60 odsto za organizacije i institucije.

Neki programi su zatvoreni, a najviše je bilo zainteresovanih za pomoć početnicima u poslovanju – „startap”. Stiglo je 1.200 prijava, šest puta više nego 2016. godine.

Programi otvoreni do utroška novca

Zainteresovani još mogu da konkurišu za četiri programa koji će trajati dok ima novca.

Za povećanje izvoza Razvojna agencija Srbije odobrava preduzećima i preduzetnicima do 300.000, odnosno do 500.000 dinara. RAS sufinansira do 50 odsto opravdane troškova preduzetih mera, bez PDV.

Za učešće preduzeća na međunarodnim sajmovima RAS je izdvojio 40 miliona dinara za pokriće polovine opravdanih troškova, a najviše do milion dinara.

Unapređenje ekonomskog razvoja RAS podržava sa 80 miliona dinara, pokrivajući do polovine, a raspoloživa sredstva se odobravaju po projektu kao sufinansiranje u visini do 50 odsto opravdanih troškova projekta bez PDV, u rasponu od 500.000 do tri miliona dinara.

Pravo učešća imaju regionalne razvojne agencije, privredne komore, NVO, klasteri, poslovna udruženja, poslovni inkubatori, naučnotehnološki parkovi, kao i naučnoistraživačke organizacije, fakulteti i instituti.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Radovan
Mislim da je ovo pogresna politika i da je nekada vazila u zemljama gde su ljudi pristojno ziveli,a gradjani zeleli da se kroz ove "fore" unaprede.No, kako je kod nas privreda propala,a sto je jos gore,gradjani i nemaju para za neke masovne kupovine,mislim da je ova ideja osudjena na propast. Jednostavno receno,to vazi i vazilo je za iole normalne zemlje gde se ulaganjem u proizvodnju samo pospesuje kupovina. Dok ja svakog meseca vodim brigu "sta cemo danas za rucak" i sta moram prvo od racuna da platim...slabo da ce biti od ovoga biti nesto.Bar ja tako mislim i tako zivim. Od racuna do racuna.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.