Nedelja, 26.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ZA­PAD­NE ZE­MLjE JA­ČA­JU UTI­CAJ NA JU­ŽNOM KAV­KA­ZU

Brisel mnogo obećava Azerbejdžanu i Jermeniji

U Mo­skvi se na sve to ne gle­da bla­go­na­klo­no jer se ra­di o pro­ce­si­ma na ju­žnim gra­ni­ca­ma Ru­si­je
Brisel mnogo obećava Azerbejdžanu i Jermeniji
Фото ЕПА

Pred­sed­ni­ca Evrop­ske ko­mi­si­je Ur­su­la fon der La­jen bo­ra­vi­la je dva da­na na tur­ne­ji po Ju­žnom Kav­ka­zu, to­kom ko­je je po­se­ti­la Azer­bej­džan i Jer­me­ni­ju. U raz­go­vo­ru sa pred­sed­ni­kom Azer­bej­dža­na Il­ha­mom Ali­je­vom i pre­mi­je­rom Jer­me­ni­je Ni­ko­lom Pa­ši­nja­nom naj­vi­še je bi­lo re­či o uza­jam­nom part­ner­stvu i eko­nom­skoj i dru­goj sa­rad­nji, što bi tre­ba­lo da oja­ča pri­su­stvo i uti­caj Uni­je u ovim dr­ža­va­ma i isto­vre­me­no osla­bi nji­ho­ve ve­ze sa Ru­si­jom. Ona je po­hva­li­la pred­sed­ni­ka Azer­bej­dža­na i pre­mi­je­ra Jer­me­ni­je za nji­ho­vo stre­mlje­nje ka mi­ru i obe­ća­la in­ve­sti­ci­je či­ja se vred­nost pro­ce­nju­je na ne­ko­li­ko sto­ti­na mi­li­o­na evra.

Fon der La­je­no­va je po­če­la tur­ne­ju po­se­tom Azer­bej­dža­nu. Ova ze­mlja je glav­ni eko­nom­ski part­ner Evrop­ske uni­je sa pod­ruč­ja Ju­žnog Kav­ka­za. Po re­či­ma Il­ha­ma Ali­je­va, od ukup­ne ko­li­či­ne ga­sa ko­ji Azer­bej­džan iz­vo­zi, po­lo­vi­na ot­pa­da na ne­ko­li­ko ze­ma­lja Za­pad­ne Evro­pe. Kroz te­ri­to­ri­ju nje­go­ve ze­mlje pro­la­zi ve­o­ma zna­ča­jan me­đu­na­rod­ni ko­ri­dor „Se­ver–jug” i Ba­ku iz­dva­ja ve­li­ka sred­stva za odr­ža­va­nje i mo­der­ni­za­ci­ju že­le­znič­kog i drum­skog sa­o­bra­ća­ja, kao i lu­ka na oba­li Ka­spij­skog je­ze­ra da bi se olak­ša­la me­đu­na­rod­na tr­go­vi­na.

Ali­jev ta­ko­đe tvr­di da su vla­sti Azer­bej­dža­na sprem­ne da sa­ra­đu­ju sa evrop­skim part­ne­ri­ma u ener­get­skoj i dru­gim obla­sti­ma. Ni­je za­bo­ra­vio ni Jer­me­ni­ju na­gla­siv­ši da je sa tom ze­mljom fak­tič­ki us­po­sta­vljen mir, za­hva­lju­ju­ći u pr­vom re­du str­plji­vo­sti i na­po­ri­ma nje­ga lič­no i nje­go­ve vla­de. Ba­ku je ta­ko­đe ot­klo­nio sva ogra­ni­če­nja za tran­zit ro­be pre­ko te­ri­to­ri­je Azer­bej­dža­na ka Jer­me­ni­ji i is­po­ru­ču­je ovom su­se­du, sa ko­jim je do­sko­ra ra­to­vao, ži­vot­no zna­čaj­ne ener­gen­te, ben­zin i di­zel-go­ri­vo. Ova­kvim kon­sta­ta­ci­ja­ma Ali­jev je oči­gled­no že­leo da ube­di za­pad­ne part­ne­re da su nje­go­va ze­mlja i on lič­no ne sa­mo mi­ro­tvor­ci ne­go i naj­zna­čaj­ni­ji li­de­ri na pod­ruč­ju Ju­žnog Kav­ka­za.

Pred­sed­ni­ca Evrop­ske ko­mi­si­je po­dr­ža­la je sta­vo­ve pred­sed­ni­ka Azer­bej­dža­na. Ona je na­zva­la Ju­žni Kav­kaz jed­nim od naj­zna­čaj­ni­jih tran­sport­nih čvo­ri­šta na sve­tu ko­ji po­ve­zu­je Evro­pu, Ka­spij­ski re­gi­on i cen­tral­nu Azi­ju. Za raz­voj tog pod­ruč­ja Evrop­ska uni­ja je sprem­na da iz­dvo­ji 200 mi­li­o­na evra u vi­du ga­ran­ci­ja, što bi mo­glo da pri­vu­če u ovaj re­gi­on dve mi­li­jar­de dr­žav­nih i pri­vat­nih in­ve­sti­ci­ja. Za­lo­ži­la se i za us­po­sta­vlja­nje part­ner­stva u tran­sport­noj obla­sti iz­me­đu Evrop­ske uni­je i Azer­bej­dža­na i or­ga­ni­zo­va­nje me­đu­na­rod­ne kon­fe­ren­ci­je o in­ve­sti­ci­ja­ma u tran­spor­tu u ovom re­gi­o­nu. Sve to ide u pri­log tvrd­nji da ze­mlje Za­pa­da že­le da oja­ča­ju svo­je eko­nom­sko i po­li­tič­ko pri­su­stvo i uti­caj u ovom re­gi­o­nu.

Ako je u glav­nom gra­du Azer­bej­dža­na Ba­kuu istu­pa­la u ulo­zi po­slov­nog part­ne­ra, u pre­sto­ni­ci Jer­me­ni­je, Je­re­va­nu, pred­sta­vi­la se kao spa­si­lac, ka­žu ana­li­ti­ča­ri. Iz­ja­vi­la je da je Evrop­ska uni­ja sprem­na da otvo­ri vra­ta za jer­men­ske pro­iz­vo­de uko­li­ko Ru­si­ja ot­ka­že da ih pri­mi.

„Mi shva­ta­mo da Ru­si­ja po­ku­ša­va da iz­vr­ši pri­ti­sak na Jer­me­ni­ju da bi spre­či­la nje­no pri­bli­ža­va­nje Evrop­skoj uni­ji”, re­kla je Ur­su­la fon der La­jen i po­ru­či­la: „Mi to zna­mo, to ne­će­mo do­pu­sti­ti i mi će­mo vas s tim u ve­zi po­dr­ža­va­ti.”

Pre­ma nje­nim re­či­ma, Jer­me­ni­ja će usko­ro do­bi­ti 18 mi­li­o­na evra za ja­ča­nje di­ver­si­fi­ka­ci­je tr­go­vi­ne, što će bi­ti deo ukup­nog iz­no­sa po­mo­ći od 52 mi­li­o­na evra, a što je već do­go­vo­re­no.

Ze­mlje Evrop­ske uni­je će ta­ko­đe uve­sti li­be­ra­li­za­ci­ju naj­ve­ćeg de­la jer­men­skog iz­vo­za i uki­nu­ti ca­ri­ne. To će omo­gu­ći­ti iz­voz u Evrop­sku uni­ju ve­li­kih ko­li­či­na sve­žeg vo­ća, po­vr­ća, al­ko­hol­nog i dru­gog pi­ća ko­je je do sa­da Jer­me­ni­ja iz­vo­zi­la u Ru­si­ju.

Jer­me­ni­ja je i je­di­na ze­mlja sa ko­jom Evrop­ska uni­ja tre­nut­no vo­di raz­go­vo­re o uvo­đe­nju bez­vi­znog re­ži­ma. Na­red­nih me­se­ci u Je­re­van će do­pu­to­va­ti evrop­ski eks­per­ti ko­ji tre­ba da oce­ne sprem­nost Jer­me­ni­je za spro­vo­đe­nje ta­kve od­lu­ke.

U po­li­tič­kim kru­go­vi­ma se oce­nju­je da po­se­ta pred­sed­ni­ce Evrop­ske ko­mi­si­je Jer­me­ni­ji u ovom tre­nut­ku mo­že da se tu­ma­či kao po­dr­ška pre­mi­je­ru Ni­ko­li Pa­ši­nja­nu ko­ji vo­di ze­mlju ka dis­tan­ci­ra­nju od Ru­si­je i pri­bli­ža­va­nju Za­pa­du. Pri­su­stvo raz­go­vo­ri­ma u Je­re­va­nu ko­me­sar­ke Evrop­ske uni­je za pro­ši­re­nje, Mar­te Kos mo­glo bi se tu­ma­či­ti kao znak da se pred­log o sta­tu­su kan­di­da­ta Jer­me­ni­je za član­stvo u Uni­ji usko­ro mo­že na­ći na sto­lu.

Oba­ve­šte­ni iz­vo­ri ka­žu da je pre­mi­jer Pa­ši­njan bio ve­o­ma za­do­vo­ljan raz­go­vo­rom sa Fon der La­je­no­vom. Za­hva­lio joj je na fi­nan­sij­skoj po­mo­ći i olak­ši­ca­ma za iz­voz jer­men­ske ro­be u ze­mlje uni­je. Dao je uve­ra­va­nja vi­so­koj go­šći da nje­go­va ze­mlja ne­će pre­sta­ti sa zbli­ža­va­njem sa Evrop­skom uni­jom, ali je isto­vre­me­no re­kao da Jer­me­ni­ja ne že­li kon­flikt sa Ru­si­jom. On je ne­dav­no te­le­fo­nom po­zvao ru­skog ko­le­gu Mi­ha­i­la Mi­šu­sti­na, s ko­jim se do­go­vo­rio da se di­ja­log dve­ju ze­ma­lja na­sta­vi. Dva pre­mi­je­ra su se i lič­no su­sre­la to­kom jed­ne me­đu­na­rod­ne iz­lo­žbe u Je­ka­te­rin­bur­gu. To je bi­la pr­va po­se­ta Pa­ši­nja­na Ru­si­ji po­sle ne­dav­nih iz­bo­ra u Jer­me­ni­ji na ko­ji­ma je po­be­di­la nje­go­va stran­ka „Gra­đan­ski do­go­vor”.

Da­kle, sa do­sta si­gur­no­sti se mo­že za­klju­či­ti da na Ju­žnom Kav­ka­zu ra­stu uti­caj i pri­su­stvo za­pad­nih ze­ma­lja. U Mo­skvi se na sve to ne gle­da bla­go­na­klo­no jer se ra­di o pro­ce­si­ma na nje­nim ju­žnim gra­ni­ca­ma. Iz Mo­skve se mo­že ču­ti da po­je­di­ni po­li­ti­ča­ri na Ju­žnom Kav­ka­zu tra­že oslo­nac i sta­bi­li­za­ci­ju na onoj stra­ni ko­ja pro­iz­vo­di ne­sta­bil­nost u ra­znim de­lo­vi­ma sve­ta.

*Biv­ši šef do­pi­sni­štva Tan­ju­ga iz Mo­skve

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.