Utorak, 21.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Naslednik preuzima i obaveze žiranta

Često se dešava da posle nekoliko godina banka zatraži izmirenje duga pošto je pokojnik bio žirant po kreditu, a naslednici ne znaju ništa o tome
Naslednik preuzima i obaveze žiranta
(Фото Н. Неговановић)

Tek kada mu je na adresu stigao dopis jedne banke u kome je navedeno da njegov otac kao žirant duguje ratu kredita u iznosu od šest hiljada dinara, jedan sugrađanin je saznao za ovo jemstvo. Otac mu je u međuvremenu preminuo i nikome nije pominjao da je bio žirant. Osobu za čiji kredit je garantovao porodica ne poznaje, pa su se našli u nezavidnoj poziciji i tražili pomoć od finansijskih stručnjaka kako da postupe, odnosno da li su i oni odgovorni za ovaj dug.

Finansijski portal „Kamatica” istraživao je ovaj slučaj i saznao da se sa nasledstvom prihvataju obaveze, pa i one po kreditima.

– Kako banke nisu u obavezi da proveravaju da li je korisnik kredita ili žirant preminuo, naslednici kada prihvate nasledstvo, prihvataju i obaveze, a u to spadaju i ovakve obaveze. Dug prema banci zastareva 10 godina od dospelosti duga, a ne od smrti dužnika. Ukoliko je banka tužila dužnika sva potraživanja se stopiraju, a zastarelost se u ovom slučaju računa 10 godina od donošenja rešenja o pravosnažnoj presudi, navode na ovom finansijskom portalu.

Iako zakon nalaže da naslednici odgovaraju za obaveze ostavioca do visine vrednosti nasleđene imovine, u obaveze ulaze i obaveze preuzete po kreditu ukoliko je pokojnik bio nekome žirant. 

Pravni savetnici „Kamatice” kažu da ovaj slučaj nije ništa novo u advokatskoj praksi i dodaju da se često desi da posle nekoliko godina banka zatraži izmirenje duga pošto je pokojnik bio žirant po kreditu, a naslednici ne znaju ništa o tome. Bitno je ipak da li je osoba bila običan ili solidarni žirant.

Ako je garantovao kao običan žirant, banka je dužna da naslednicima predstavi dokaz da je dug prethodno pokušala da naplati od dužnika, a ako je pokojnik jemčio kao solidarni žirant, banka može potraživati od naslednika da isplate dugovanje bez da prethodno to traži od dužnika, kažu pravnici.

U ovakvim slučajevima je važno da naslednici znaju, kako bi se saznalo koje je obaveze pokojnik preuzeo i koja je visina istih, da je potrebno da se od banke zatraži celokupna dokumentacija kojom se dokazuje osnov i visina potraživanja prema naslednicima, ali takođe, naslednici od banke treba da zatraže kontakt podatke dužnika.

Ukoliko nisu nasledili imovinu naslednici neće biti u obavezi da banci izmire dugovanje. Takođe, ukoliko se ispostavi da je vrednost nasleđene imovine manja od obaveza koje je pokojnik preuzeo, obaveza naslednika biće ograničena vrednošću nasleđene imovine, objašnjavaju u „Kamatici”.

Inače, ovo se odnosi na one koji su za tuđe kredite ranije garantovali, budući da je ova vrsta jemstva uglavnom otišla u istoriju. Prelomni trenutak bio je kada su banke pre nekoliko godina odlučile da kredite osiguravaju kod osiguravajućih kuća. Istina, i dalje ima slučajeva kada banka zbog specifičnosti zajma traži i jemca kao dodatni vid obezbeđenja. Ovakvi krediti nekada su bili izuzetno zastupljeni i prema podacima banaka, objavljenih prošle godine, ima ih stotinak hiljada. Žiranti su uglavnom garantovali za veće iznose gotovinskih kredita, kupovinu automobila ili kada je klijent imao neuredan slučaj Kreditnog biroa. Kupovina nekretnina uvek je bila obezbeđena hipotekom. 

Komentari15
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

nikola andric
Sto se u Srbiji tesko shvata je okolnost da se u imovinskom pravu cela imovina duznika smatra odgovornom za njegove dugove. Drukcije nego kazneno pravo koje je bazirano na licnoj krivici i odgovornosti u imovnskom pravu je imovina duznika odgovorna . To se moze interpretirati kao ''imovinske kazne'' za dugove. Naslednici ne moraju da akceptiraju naledstvo ili da ga akceptiraju uslovno. To ce reci pod uslovom da je vrednost nasledjene imovine veca od ukupnih dugova preminulog duznika.
Milena Miletic
nemam reci, pa ovo je pravo ropstvo!!! Po kom osnovu je neko resio da naslednik treba da placa za nesto sa cime nije imao veze? NI Katon ne bi bolje okovao svoje robove!!! Za ovo neko treba da odgovara.
marko
Мешање баба и жаба. Када се каже да дужник гарантује имовином и на коју се ставља хипотека то значи управо то. Жирант не гарантује ништа својом имовином, већ својом платом и ако жирант умре, банка ће или тражити новог жиранта од дужника или ће гледати на неки други начин да се заштити у договору са дужником. Дужник је жив и има своју имовину па нек репрограмира дуг или нови жирант. А наследници жиранта и онако немају никакве везе са имовином главног дужника да би их било брига за некакав ниво наслеђене имовине, а шта се односи на наследиоце имовине дужника. Дакле, жирант није никакав дужник према банци већ само жирант, који и да је жив не би морао да даје више од 30-так процената својих текућих примања. Криминал је како се код нас тумаче закони, а што је најгоре човек може да западне код судије који ће исто да тумачи закон као банка, и сад јадан човек треба да иде до Усавног суда да би истеривао правду за рецимо 500 еура, а пут до Уставног кошта 1000 еура. То нам је држава.
milos
Ja verujem da postoji nacin da se ovakva situacija resi.Ovde je stavljena samo opcija duznik i zirant su duzni ovo i ono prema banci. Pise citiram "Ukoliko nisu nasledili imovinu naslednici nece biti u obavezi da banci izmire dugovanja". Dakle ako ne nasledite imovinu nema dugovanja. Jednostavno , ima nacina da se imovina prepise na naslednika a da to ne bude "nasledjivanjem", sto znaci malo vise papira ali funkcionise.Imovinu prodati trecem licu a zatim je kupiti od tog lica,posle izvesnog vremena . U RGZ ta procedura traje 15 tak dana , trece lice je vas prijatelj dalji rodjak ili slicno . Banka vam tada ne moze nista jer darodavni ugovor, ugovor o nasledjivanju nije i kupoprodajni ugovor.
Nikola Petrovic
Uopste ne razumem ovaj nas mentalitet, citam komentare I neverujem. Svima je potpuno ok da naslede neciju imovinu, ali dugove jok to ne zele. To je neko drugi potpisao! Pa valjda je I tu imovinu neko drugi stvorio, zasto niste podjednako gadljivi i na jedno i drugo. To je ta logika, profit je moj a gubitci drzavni, isto tako; nasledstvo je moje a dugovi naslednikja, bas me briga. Oj srbi, kad cete se opametiti i uvesti u red?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.