Kod naših zubara deset puta jeftinije
Ordinacije velikog broja srpskih stomatologa ovih dana su pune pacijenata iz inostranstva koji su odlučili da godišnji odmor, umesto na moru, provedu u – zubarskoj stolici.
Za to se većina njih odlučila jer u Srbiji mogu da poprave nekoliko zuba za isto onoliko novca koliko bi u drugim razvijenim zemljama mogli da saniraju samo jedan.
Strancima se isplati da plate hotel, avionsku kartu, hranu, obilazak znamenitosti i celokupne usluge srpskih stomatologa, a našim ljudima koji su na privremenom radu u inostranstvu dosta znači što uz sređivanje zuba mogu da obiđu rodbinu i vrate se u zemlju gde žive sa „novim” osmehom.
Popravke mogu da se završe za najviše sedam dana ako pacijent nema velikih komplikacija i tegoba, pojašnjava stomatolog dr Milan Kuljača, koji napominje da se ljudima iz drugih zemalja isplati da zbog „stomatološkog turizma” dolaze u Srbiju jer su cene povoljne, a radna snaga jeftina.
– Stranci ne dolaze da bi plombirali jedan zub, već da srede celu vilicu. Hoće da ovde plate, na primer, 1.200 evra umesto u nekoj zapadnoj zemlji za istu uslugu 11.000 evra. Mada ima pacijenata, recimo, iz Istre, koji dolaze automobilom da popravljaju zube i posle toga se vraćaju kući – ističe dr Kuljača.
Profesor dr Obrad Zelić naglašava da leti i u vreme praznika najviše ljudi dolazi iz bivših jugoslovenskih republika, zapadnoevropskih zemalja, Rusije, ali i Amerike i Australije. U Ukrajini i Moldaviji cene stomatoloških usluga niže su nego kod nas, ali se u Srbiji koriste kvalitetniji materijali i bolja je usluga stručnjaka. Dr Zelić ističe da stranci ne biraju hotele sa pet zvezdica nego one povoljnije, jer i ako imaju dosta novca nemaju naviku da se njime razbacuju.
– Ovde će pacijent dobiti potpuno istu uslugu kao i u Nemačkoj. Najtraženiji su protetski radovi i postavljanje implanta. U Sloveniji su cene dvostruko više nego kod nas, u Italiji trostruko, a u Švajcarskoj treba izdvojiti pet puta više novca. To nas izdvaja od drugih. Ima i predrasuda, na primer, da se kod nas krunice prave od konzervi ili da materijali koje koristimo izazivaju alergije. Ništa od toga nije tačno. Naši su struja, voda i ruke, a sve drugo je uvozno. Sve se radi po savremenim metodama, a uz to naši stomatolozi znaju strane jezike i to strancima dosta znači. Često pre dolaska mejlom šalju snimke i traže naše mišljenje – dodaje dr Zelić, napominjujući da ne postoji nijedna stomatološka intervencija zbog koje ljudi iz Srbije moraju da idu u inostranstvo.
Naši zubari smatraju da mogu lepo da zarade od postojećih cena i da ne bi bilo u redu da cene povećavaju za strance, dok u Ministarstvu zdravlja napominju da stomatolozi imaju ovakve cene jer moraju da se ponašaju tržišno.
– Naravno da je nekim stomatološkim ordinacijama teško da opstanu s ovakvim cenama jer je teško pokriti troškove rada i uklopiti cene u sve to. Standard naših građana nameće cene stomatoloških usluga – kažu u Ministarstvu zdravlja.
Strategijom razvoja turizma do 2025. godine Srbija je proglasila zdravstveni turizam kao jednu od usluga od posebnog značaja za razvoj turističke privrede. Tržište zdravstvenog turizma u svetu vredno je između 45 i 72 milijarde dolara na osnovu oko dvanaest miliona prekograničnih pacijenata širom sveta koji u proseku troše 3.800 do 6.000 dolara po poseti. Procenjuje se da bi Srbija godišnje mogla da privuče i do 100.000 zdravstvenih turista.
Privlačenje 100.000 zdravstvenih turista kao cilj
I Ministarstvo zdravlja nedavno je pokrenulo projekat promocije zdravstvenog turizma, a ministar dr Zlatibor Lončar naglasio je da su se opredelili da za početak promovišu stomatološke i usluge plastične, estetske i rekonstruktivne hirurgije. Procenjuje se da 203 miliona Evropljana godišnje ide na putovanja motivisana zdravstvenim razlozima i da se na njima potroši 115 milijardi evra.
– Prave efekte i prve rezultate rada na promociji zdravstvenog turizma u Srbiji biće moguće prezentovati naredne godine. Dotle i Ministarstvo zdravlja i Stomatološka komora sa svojim partnerima nastavljaju snažno da rade na razvoju ovog projekta – kažu u Ministarstvu zdravlja.
Cene u inostranstvu
Postavljanje jednog zubnog imlanta u Srbiji košta od 650 do 700 evra, a u zapadnim zemljama između 2.000 i 6.000 evra. Okvirna cena jedne metalokeramičke krunice kod nas je oko 100 evra, dok je u zemljama Evropske unije i Amerike od 600 do 1.000 evra, a negde i više. Plombiranje zuba u Srbiji košta od 20 do 45 evra, a u EU oko 150 evra. Za izbeljivanje zuba kod nas bi trebalo izdvojiti oko 50 evra, a „preko granice” oko 150 evra. Snimak zuba ortopan ovde staje oko 1.000 dinara, a na primer u Nemačkoj 100 evra.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


