Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Podbacio rast, ali i prognoze ekonomista

Stojan Stamenković, saradnik biltena MAT, koji je u maju tvrdio da nije ugrožena stopa rasta od tri odsto, sada kaže da će biti vrlo dobro ako bude dva
  Podbacio rast, ali i prognoze ekonomista
Мањи приноси у пољопривреди оборили раст бруто домаћег производа (Фото Танјуг/Јарослав Пап)

Projektovani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji od tri odsto neće biti ostvaren i biće vrlo dobro ako bude i dva odsto, rekao je pre nekoliko dana saradnik časopisa „Makroekonomske analize i trendovi” (MAT) Stojan Stamenković.

​I MMF očekuje manji rast
I Međunarodni monetarni fond (MMF) ove godine očekuje manji privredni rast od tri odsto. Da će stopa rasta biti snižena najavio je pre nekoliko dana Sebastijan Sosa, šef kancelarije Fonda u Beogradu. Prethodno je MMF, baš kao i Ministarstvo finansija, očekivao da će BDP porasti tri odsto. Na toj proceni skrojen je i budžet za 2017. godinu.

Pre samo nekoliko meseci Stamenković je tvrdio da rezultat iz prvog tromesečja neće ugroziti očekivanu stopu privrednog rasta od tri odsto.

Nije tačno da je razočaravajući rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od jednog procenta u prvom tromesečju 2017. u odnosu na isti period prethodne godine, kao i da je zbog toga dovedeno u pitanje planirano povećanje BDP u ovoj godini od tri odsto. Ovu ocenu Stamenković je izneo na predstavljanju MAT-a 11. maja, reagujući na pisanje „Politike”. Tada smo argumentovano naveli da su poljoprivreda i energetika podbacile i predstavljaju glavnu prepreku ekonomskom rastu. Još u maju smo doveli u pitanje prognozu o očekivanom rastu BDP-a od tri odsto.

Nakon što je zvanična statistika objavila da je realni rast BDP-a u prvom kvartalu 2017. godine, u odnosu na isti period lane, iznosio jedan odsto, „Politika” je taj rezultat nazvala „razočaravajućim”.

„Samo od Boga i Milorada Grčića, v. d. direktora EPS-a, zavisi da li će premijer Aleksandar Vučić treću godinu zaredom pogoditi koliko će do kraja decembra iznositi privredni rast.”

– To dovodi u pitanje da li je do kraja godine moguće dostići očekivane stope rasta od tri odsto – upozorio je u to vreme Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta.

Međutim, autori MAT-a su dva dana kasnije tvrdili da statistički podaci za mart nagoveštavaju ubrzanje privredne aktivnosti. Ubrzan je rast proizvodnje prerađivačke industrije i rast spoljnotrgovinske razmene – izvoza i uvoza, raste promet u trgovini na malo, posle zastoja početkom godine raste i proizvodnja cementa. Međutim, u martu je nastavljeno opadanje proizvodnje električne energije, što je uzrok stagnacije pokazatelja ukupne industrijske proizvodnje, a potrebe su se zadovoljavale povećanim uvozom, konstatovali su tada autori ovog biltena.

„To neće ugroziti privredni rast na kratak rok, ali postoji opasnost da energija postane ograničavajući faktor dugoročnog privrednog rasta”, rekao je tada Stamenković.

Pre nekoliko dana, Stamenković je, međutim, revidirao stavove i praktično demantovao sam sebe.  Istakao je da će privredni rast u ovoj godini biti osetno niži.

To je posledica problema sa energetskom proizvodnjom početkom godine i pada poljoprivredne proizvodnje, koji je uslovljen sušom, ali i veoma niskih investicija, čiji je realni rast duboko ispod očekivanih i neophodnih vrednosti – zaključio je autor MAT-a.

Stamenković tako sada misli o privrednom rastu, a u maju je ovakve zaključke „Politike” nazvao glupostima.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Milutin Pavlovic
DA bi Srbija u neko dogledno vreme dosla bar blizu raz zemljama. ras treba ad bude izmedu 6-10 %. Nas GDP je toliko nizak, da je to strasno i kakav je to rast. Ako Aus ima rast od 3% na gdp od 60000$, A Srbija rast od 3% na 10000$. Ako me matematika sluzi DA bi Srbija u neko dogledno vreme dosla bar blizu raz zemljama. ras treba ad bude izmedu 6-10 %. Nas GDP je toliko nizak, da je to strasno i kakav je to rast. Ako Aus ima rast od 3% na gdp od 60000 3% to je 2000 A Srbija samo 300. OPste je poznato da Ekonomije sa malom osnovicom imaju ubrzani rast. Obicno 8-10%. Pitanje je zasto je rast u Srbiji samo 3%. Premijer govori o platama od 4oo evra kao cilj. Sa takim smesnim projekcijama. Ako ikada dode to tih famoznih 1000 evra, Niti ce biti Srba niti Srbije. Mozda je pravi odgovor da su do ovoga bednog stanja, dovele elite. Koje ne zele ni po koju cenu da se odreknu svojih privilegovanih pozicija. A judi koji vladaju Srbijom su samo marionete istih.
Dejan.R.Tošić
Konkretni uticaj na rast BDP su elektoenergetski sistem sa Hidro i Termo elektranama i poljoprivredna proizvodnja,zato se sve stručne ekonomske analize i svode na suše,poplave,kišu,sneg,i mraz,kao opravdanja pada BDP. Ekonomski rad vlada se 17 godina svodi na Agenciju za promet nekretnina i investicija,radi servisiranja Javnog duga,nikakva kapitalna ulaganja u infrastrukturu za proizvodnju el.energije i podsticaj poljoprivredne proizvodnje sa zaštičenom i osiguranom cenom proizvoda sa subvencijama u gorivo i đubrivo ne postoji, svojim fiskalnim merama i monopolističkom upravom nad resursima bez dugogodišnjeg plana razvoja strateških usluga i proizvoda vlada je postala kočničar privrednog razvoja. Kapitalne investicije u infrastrukturu puteva , potrebna su, ali investicije na osnovu kredita a bez sopstvenih resursa ne utiču na rast BDP. JP Srbija Putevi upravljaju mrežom puteva sa pedeset miliona evra svog buđeta a na kraju godine posluju u minusu,kao i trend pada BDP -0,75 %.
Gile
Mislim da je jedan od problema to sto se ovi nasi ekonomisti ili neki prozvani strucnjaci pre svega dodvoraju vlastima pa zato i omanjuju kad su ove prognoze u pitanju.Nazalost,kod nas je i ekonomija u zastiti politickih ubedjenja pa zato kad bas istina izbije drasticno na videlo,onda brze bolje redukuju stope rasta,nalaze neka opravdanja i sto je najgore ucestvuju u zataskavanju nase ekonomske situacije,A sve zarad politicara.
miroslav sarcanski
U licitiranju rastom srpskog BDP mnogi grese, posto ne shvataju da zavisi od stranih ulaganja i vremenskih prilika.Videli smo podbacaj u proizvodnji struje sto je slika i prilika naseg javnog sktora, koji vise odmaze nego pomaze privrednom rastu. Prosle godine je EPS cak uplatio dividendu u budzet, a poznato je da ue poslednjih trideset godina nije izgradjen nijedan ozbiljan kapacitet za proizvodnju struje, sto znaci da se manipulise amortizacijom. Rezultat toga je umanjenje proizvodnje na duzi rok u ovom ,ali i drugim javnim preduzecima, a sve zarad kratkorocnih partijskih interesa. Ako se dodaju i ostali preglomazni delovi javnog sektora, dobro je da uopste i ima privrednog rasta. Jedino resenje je u reformi javnog sektora, na sta se Vlada obavezala MMF-u, ali uporno krsi obecanja. To sto nema reforme, na kratak rok izgleda lepo, posto se stedi na otpremninama za prekobrojne u javnom sektoru, a malo se zakine i na javnim investicijama. Mladi odlaze, a sa njima i nasa buducnost.
Bosa S
A gdje i koliko dugo je gospodin Stamenovic studirao? Gdje se usavrsavao poslije studija?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.