Diplomatski ringišpil
Poslednja dva opoziva ambasadora Srbije, koji su se dogodili u veoma kratkom roku, u domaćoj javnosti protumačeni su kao znak da je diplomatska vrteška već pokrenuta. Prošlog meseca sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Severne Irske opozvan je Ognjen Pribićević, a pre nekoliko dana i Dragana Ivanović sa čela ambasade u Danskoj.
Mada je bilo spekulacija i u vezi s Pribićevićevim opozivom i priča da iza toga stoje lični razlozi, iz MSP-a njegovu smenu su protumačili kao deo „standardne procedure”, jer mu ove godine ističe mandat.
I za Ivanovićevu je preneto da je za ambasadorku u Danskoj postavljena 2013. godine. Beogradski mediji, međutim, u maju ove godine pisali su da će je zameniti Jasmina Mitrović Marić, savetnica bivšeg predsednika Tomislava Nikolića.
Naš list je već pisao da narednih meseci sledi značajna kadrovska promena u diplomatiji. Od ukupno 69 ambasada i sedam diplomatskih misija pri međunarodnim organizacijama (EU, NATO, OEBS, SE, Unesko i UN u Njujorku i Ženevi), koliko ih Srbija ima u svetu, u tridesetak predstavništava trebalo bi, prema našim informacijama, da budu zamenjeni ambasadori, pa bi se moglo reći da će na čelu gotovo polovine diplomatsko konzularnih predstavništava biti novi šefovi.
„U skladu sa diplomatskim običajima i iz bezbednosnih razloga, imena novoimenovanih ambasadora ne iznose se u javnost sve do donošenja ukaza predsednika”, rečeno je „Politici” iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije. U odgovoru MSP-a na naša pitanja u vezi s budućim kadrovskim promenama u diplomatiji – u koje sve zemlje odlaze novi ambasadori, kada će oni biti poslati i zašto dolazi do njihove zamene – istaknuto je da je članom 15. Zakona o spoljnim poslovima propisano da na inicijativu ministra vlada utvrđuje predlog o postavljenju šefa stalne diplomatske misije – ambasadora, o čijem postavljenju, po dobijanju agremana države prijema, odlučuje predsednik Republike ukazom. Ukaz o postavljenju objavljuje se u „Službenom glasniku”.
Iz MSP-a podsećaju i da je članom 2. Pravilnika o premeštaju u diplomatsko-konzularna predstavništva i članom 44. Zakona o spoljnim poslovima propisano da je premeštaj u DKP privremenog karaktera i da, po pravilu, traje do četiri godine. „Popunjavanje upražnjenih mesta šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava vrši se periodično, shodno potrebama službe, jer je reč o šefovima DKP kojima je istekao mandat”, navodi MSP.
U ovom trenutku, u ambasadama je, sudeći prema podacima koji se mogu naći na sajtu Ministarstva, devet već upražnjenih ambasadorskih mesta, na kojima su sada otpravnici poslova. Pored Velike Britanije, tu su i Zambija, Irak, Italija, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Sirija. Otpravnik poslova, prema pomenutom sajtu, i dalje je u diplomatskoj misiji Srbije pri Savetu Evrope, mada je na to mesto nedavno postavljena Aleksandra Đurović, a ime Ivanovićeve nije skinuto sa pozicije ambasadora u Danskoj.
Naš nezvanični izvor iz diplomatskih krugova kaže da je principijelni stav da treba da budu zamenjeni ambasadori koji su dugo na svojim mestima i oni koji su u penziji. Sudeći prema biografijama ambasadora, ima i onih koji su zaista zagazili u godine. Kaže i da bi gotovo sve naše diplomate koje su na službi u susednim državama trebalo da budu zamenjene u narednih godinu dana, jer im je istekao ili uskoro ističe četvorogodišnji mandat, s obzirom na to da su uglavnom imenovani 2013. godine.
Traže se, kako precizira, novi ambasadori i za Sofiju, Bukurešt, Budimpeštu, Skoplje, Tiranu, Ankaru, Beč, zatim Bratislavu, Kijev, Moskvu, misije u Njujorku i Ženevi... Diplomate se, kako objašnjava naš sagovornik, menjaju onda kada postoji odgovarajući kandidat za zamenu i kao primer takve prakse navodi mesto ambasadora u Strazburu. U avgustu je sa dužnosti šefa Stalne misije Srbije pri SE opozvan Zoran Popović, a na njegovo mesto je postavljena Aleksandra Đurović.
Spisak naših ambasadora u svetu mogao bi u budućnosti da izgleda drugačije i zbog reforme mreže DKP, o kojoj je prošlog meseca govorio i šef diplomatije. Ivica Dačić je rekao da je cilj da se pojača prisustvo zemlje u nekim važnim regionima, poput Azije i Afrike, ali i da se redukuju troškovi kroz smanjenje broja naših ambasada u drugim regionima. U javnosti je tada preneto i da se razmišlja o otvaranju ambasada u Gani i Palestini i zatvaranju predstavništava u Siriji, Libiji, Iraku i Tunisu zbog nebezbedne situacije, kao i da ima ideja da u skandinavskim zemljama bude jedna ambasada.
Iako se u nekim krugovima često misli kako su promene u diplomatiji prilika i za udomljavanje stranačkih kadrova, državni sekretar u MSP-u Ivica Tončev naglasio je u nedavnoj izjavi za naš list da se na „85 odsto pozicija ambasadora” nalaze karijerne diplomate. Tada je podvukao i da se diplomatija Srbije, sa deset ili jedanaest onih koji nisu karijerne diplomate, ne razlikuje od one u mnogim drugim zemljama.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


