Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

EU na novim nogama

No­va evrop­ska „ku­ća”: Do­šlo je, ko­nač­no, vre­me da se Evrop­ska uni­ja ozbilj­no po­za­ba­vi svo­jim pro­ble­mi­ma. Po­sle ne­ko­li­ko go­di­na okle­va­nja, unu­tra­šnjih raz­mi­ri­ca, ozbilj­nih sva­đa, eko­nom­ske i mi­grant­ske kri­ze i od­lu­ke Lon­do­na da na­pu­sti evrop­sku po­ro­di­cu, EU već du­go sto­ji na ras­kr­sni­ci.

Ka­ko da­lje, pi­ta­nje je na ko­je ni­ko u evrop­skim pre­sto­ni­ca­ma ni­je po­ku­ša­vao da od­go­vo­ri. Od­su­stvo vi­zi­je, pa čak i po­li­tič­ke vo­lje da se ne­što kon­kret­no ura­di i po­kre­nu re­for­me, oprav­da­va­no je na naj­ra­zli­či­ti­je na­či­ne. Če­sto i for­mal­nim raz­lo­zi­ma po­put onog da tre­ba sa­če­ka­ti 2017. i iz­bor­ne re­zul­ta­te ko­je će ova go­di­na do­ne­ti.

Sa­da je i taj for­mal­ni uslov is­pu­njen: Fran­cu­zi i Nem­ci iza­šli su na bi­ra­li­šta i od­re­di­li svo­ju po­li­tič­ku sud­bi­nu u na­red­nih ne­ko­li­ko go­di­na. I za­i­sta, is­po­sta­vi­lo se da oče­ki­va­nja od 2017. ni­su pra­zna pri­ča. No­vi fran­cu­ski pred­sed­nik Ema­nu­el Ma­kron po­čet­kom ne­de­lje je obe­lo­da­nio pla­no­ve či­ji do­me­ti – uko­li­ko re­for­me bu­du re­a­li­zo­va­ne – iz te­me­lja me­nja­ju sa­da­šnju evrop­sku „ku­ću”.

Po­sle Ma­kro­no­vog na­stu­pa sve oči okre­nu­le su se pre­ma Ber­li­nu, oda­kle je br­zo sti­gao od­go­vor na pred­lo­ge fran­cu­skog pred­sed­ni­ka.

„Že­li­mo da Evro­pa bu­de po­sta­vlje­na na no­ve no­ge”, iz­ja­vi­la je sa­da­šnja i bu­du­ća ne­mač­ka kan­ce­lar­ka An­ge­la Mer­kel, ob­ja­šnja­va­ju­ći da od­luč­no sto­ji iza re­form­skih pred­lo­ga ko­ji su sti­gli iz Pa­ri­za, a ko­je je ču­la i u di­rekt­nom, jed­no­sat­nom raz­go­vo­ru s Ma­kro­nom.

O sa­dr­ža­ju pred­lo­že­nih re­for­mi bi­će, na­rav­no, ozbilj­nih i du­gih raz­go­vo­ra. Za Sr­bi­ju je po­seb­no za­ni­mlji­vo to što Ma­kro­nov plan pred­vi­đa da re­form­ski po­slo­vi bu­du okon­ča­ni 2024. go­di­ne. U tom sve­tlu sa­da je mno­go ja­sni­je za­što je Be­o­grad do­bio obe­ća­nje da bi ula­zak Sr­bi­je u EU mo­gao da se do­go­di 2025. go­di­ne – čim EU sta­ne na no­ve no­ge.

Šta to ra­di Tur­ska: Pi­ta­nje: da li je bo­lji ru­ski S-400 il­li ame­rič­ki „pa­tri­ot”? Ako u tra­ga­nju za od­go­vo­rom za­ne­ma­ri­mo teh­nič­ke ka­rak­te­ri­sti­ke po­me­nu­ta dva si­ste­ma pro­tiv­va­zdu­šne od­bra­ne, do­bi­će­mo za­ni­mlji­vu si­tu­a­ci­ju. Dve dr­ža­ve, čla­ni­ce NA­TO-a, Ru­mu­ni­ja i Tur­ska, ima­ju raz­li­či­te od­go­vo­re na po­sta­vlje­no pi­ta­nje.

Iz Bu­ku­re­šta je sre­di­nom ne­de­lje sti­gla vest da će Ru­mu­ni­ja, do kra­ja go­di­ne, ku­pi­ti pr­vi ame­rič­ki si­stem „pa­tri­ot”. In­for­ma­ci­ju je sa­op­štio ru­mun­ski mi­ni­star od­bra­ne Mi­haj Fi­for, či­me je de­fi­ni­tiv­no po­tvr­dio da će bi­ti re­a­li­zo­van do­go­vor iz ju­la ove go­di­ne o ku­po­vi­ne mo­der­nog ame­rič­kog oruž­ja.

Ru­mu­ni­ja će ame­rič­ke si­ste­me pro­tiv­va­zdu­šne si­ste­me od­bra­ne pla­ti­ti 3,9 mi­li­jar­di do­la­ra.

Angela Merkel i Emanuel Makron (u sredini austrijski kancelar Kristijan Kern) (Foto Rojters)

Dru­ga čla­ni­ca NA­TO-a, Tur­ska, od­lu­či­la se za ru­sku voj­nu teh­no­lo­gi­ju. Tur­ski pred­sed­nik Re­džep Ta­jip Er­do­gan je pre ne­što vi­še od dve ne­de­lje pot­pi­sao ugo­vor o ku­po­vi­ni ru­skog si­ste­ma S-400, iz An­ka­re je u me­đu­vre­me­nu sti­gla i vest da je Mo­skvi upla­će­na pr­va ra­ta za ovo mo­der­no oruž­je. Ovo je po­tvr­dio i po­moć­nik pred­sed­nik Ru­si­je za voj­nu i teh­no­lo­šku sa­rad­nju Vla­di­mir Ko­žin. Ru­ski zva­nič­nik je, me­đu­tim, na­gla­sio da Tur­ska ne­će mo­ći da do­bi­je i pro­iz­vod­nu teh­no­lo­gi­ju za si­stem S-400 već sa­mo go­to­vo oruž­je.

Da pod­se­ti­mo: ru­ski si­stem S-400 „tri­jumf” ušao je u upo­tre­bu 2007. Ima mo­guć­nost da oba­ra sve ti­po­ve le­ti­li­ca – od dro­no­va do avi­o­na, kr­sta­re­ćih i ba­li­stič­kih ra­ke­ta. Ope­ra­tiv­ni do­met „tri­jum­fa” je 400 ki­lo­me­ta­ra i vi­si­ne 30 ki­lo­me­ta­ra.

U za­pad­nom voj­nom sa­ve­zu su, na pr­vi po­gled, opu­šte­no re­a­go­va­li na od­lu­ku Tur­ske da ku­pi ovo mo­der­no ru­sko oruž­je. Ge­ne­ral­ni se­kre­tar NA­TO Jens Stol­ten­berg u in­ter­vju za ru­sku agen­ci­ju RIA No­vo­sti iz­ja­vio je da „sva­ka čla­ni­ca Ali­jan­se sa­mo­stal­no od­lu­ču­je o ku­po­vi­ni oruž­ja” i da „Tur­ska još ni­je tra­ži­la do­zvo­lu da si­stem S-400 uklju­či u od­bram­be­ni si­stem NA­TO-a”.

Za ta­kav po­tez je, uosta­lom, i for­mal­no gle­da­no još ra­no. Ka­ko pre­no­si ru­ski por­tal Sput­njik, pred­vi­đe­no je da si­stem S-400 bu­de is­po­ru­čen Tur­skoj u na­red­ne dve go­di­ne.

„To je uobi­ča­jen rok za ta­kve po­slo­ve”, po­tvr­dio je pod­se­kre­tar u tur­skom mi­ni­star­stvu od­bra­ne Isma­il De­mir iz­be­gav­ši da na­ve­de pre­ci­zni­ji da­tum is­po­ru­ke.

Tram­po­va tur­ne­ja: Iz­gle­da da di­plo­ma­ti­ja na is­to­ku Azi­je do­bi­ja još jed­nu šan­su. Usred naj­no­vi­je kri­ze na Ko­rej­skom po­lu­o­str­vu, iz Va­šing­to­na je sa­op­šte­no da ame­rič­ki pred­sed­nik Do­nald Tramp, po­čet­kom no­vem­bra, kre­će na ve­li­ku azij­sku tur­ne­ju.

Pred­vi­đe­no je da Tramp pro­ve­de na pu­tu čak 12 da­na (od 3. do 14. no­vem­bra), a u pla­nu tur­ne­je sto­ji da će ame­rič­ki pred­sed­nik po­se­ti­ti Ja­pan, Ju­žnu Ko­re­ju, Vi­jet­nam, Fi­li­pi­ne i Ki­nu. To­kom bo­rav­ka u re­gi­o­nu pred­sed­nik SAD uče­stvo­va­će na dva ve­li­ka me­đu­na­rod­na sku­pa: sa­mi­tu ASE­AN-a, ko­ji se odr­ža­va na Fi­li­pi­ni­ma, i APEK-a (Azij­sko-pa­ci­fič­ke eko­nom­ske sa­rad­nje) u Vi­jet­na­mu.

Oče­ku­je da će po­seb­no zna­čaj­ne bi­ti po­se­te Ja­pa­nu, Ju­žnoj Ko­re­ji i Ki­ni. Pr­ve dve dr­ža­ve Tramp će si­gur­no sna­žno po­dr­ža­ti u tvr­dom sta­vu pre­ma Se­ver­noj Ko­re­ji i nje­nim pret­nja­ma ra­ket­nim i nu­kle­ra­nim oruž­jem. Ne­u­po­re­di­vo te­ži po­sao oče­ku­je Tram­pa u Pe­kin­gu. Ame­rič­ko-ki­ne­ski od­no­si – i po­li­tič­ki i eko­nom­ski – u po­sled­nje vre­me dra­ma­tič­no su po­gor­ša­ni. I ni­ka­kvo po­bolj­ša­nje ni­je na vi­di­ku. 

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Небојша
Цутат: Ру­му­ни­ја ће аме­рич­ке си­сте­ме про­тив­ва­зду­шне си­сте­ме од­бра­не пла­ти­ти 3,9 ми­ли­јар­ди до­ла­ра. * А ОД КОГА би се Румунија бранила тим ракетама? Од чланица НАТО. Јер, Србија никога није нападала, све ратове водила НА СВОЈОЈ ТЕРИТОРИЈИ. Имаш кокошарник и даш силне паре лисици за оружје које ћа тобож да ти штити кокошке од лисица. Зазиреш од другог кокошарника а лисици улећеш у чељусти.
ВлаДо
Турска је једина независна чланица НАТО-а.Све остале осим САД не одлучују уопште о томе какво и где ће бити лоцирано наоружање на њиховој територији.
Nikola Nesic
EU od nastanka, formalnog, se susreće sa izazovima, i ne vide se posrnuća. Ideja o ekonomskoj uniji je prerasla, u monetranu i kulturnu, onu bez granica. Ulazak južnih država Španije i Portugala, mnogo osporavana, Grčka i Italija. Pad Zida je bio ogroman izazov, ulazak zemalja istočne Evrope, onih sa Balkana. Ujedinjenje Nemačke, uloga pojedinih zemalja u rasapdu SFRY, i na kraju jedinstvo u svim stavovima. Gotovo da nema godine, gde se ne dese potresi, i to je svet u kome živimo, ali EU postoji, i dalje najbolje rešenje koje je ovaj deo sveta postigao. To što smo mi sebi napravili problem, ne znači da treba, ali i da će biti po druge dramatično kao u našem slučaju. EU uz sve probleme, daje odgovore, mir i stabilnost. I to je odgovor na svet i ono što nosi sa sobom. Kada pogledamo unazad 40 -50 godina, vidimo da ništa nije kao što je bilo, zašto onda očekivati da će EU ostati ista?
Боривоје Банковић
Као некада Словенија у СФРЈ, Британија се одвојила од ЕУ, а сада јој се догодила и Република Каталонска Крајина. Пандорина кутија је отворена, Југославија куца на врата онима који су се играли њоме. Ми у овим крајевима добро знамо да "шта се грбаво роди, време не исправи."
Sasa Trajkovic
Evropa se vraća kući ... ali na čelu te kuće su samo politička marioneta Makron i posrnula lady Merkelova koja više nema onu superiornost dakle motori EU su malo zaribali a SAD je već pusti svoje pipke na svojim Skandinavskim zemljama kojim manipuliše unutar EU- STRAHOM OD MOĆNE Rusije. Evropa još nije ni zapoičela Bregzitn a evo desila joj se Španija i ona opet pokazuje slabost... šta je sledeće uz već trusni Balkan?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.