EU na novim nogama
Nova evropska „kuća”: Došlo je, konačno, vreme da se Evropska unija ozbiljno pozabavi svojim problemima. Posle nekoliko godina oklevanja, unutrašnjih razmirica, ozbiljnih svađa, ekonomske i migrantske krize i odluke Londona da napusti evropsku porodicu, EU već dugo stoji na raskrsnici.
Kako dalje, pitanje je na koje niko u evropskim prestonicama nije pokušavao da odgovori. Odsustvo vizije, pa čak i političke volje da se nešto konkretno uradi i pokrenu reforme, opravdavano je na najrazličitije načine. Često i formalnim razlozima poput onog da treba sačekati 2017. i izborne rezultate koje će ova godina doneti.
Sada je i taj formalni uslov ispunjen: Francuzi i Nemci izašli su na birališta i odredili svoju političku sudbinu u narednih nekoliko godina. I zaista, ispostavilo se da očekivanja od 2017. nisu prazna priča. Novi francuski predsednik Emanuel Makron početkom nedelje je obelodanio planove čiji dometi – ukoliko reforme budu realizovane – iz temelja menjaju sadašnju evropsku „kuću”.
Posle Makronovog nastupa sve oči okrenule su se prema Berlinu, odakle je brzo stigao odgovor na predloge francuskog predsednika.
„Želimo da Evropa bude postavljena na nove noge”, izjavila je sadašnja i buduća nemačka kancelarka Angela Merkel, objašnjavajući da odlučno stoji iza reformskih predloga koji su stigli iz Pariza, a koje je čula i u direktnom, jednosatnom razgovoru s Makronom.
O sadržaju predloženih reformi biće, naravno, ozbiljnih i dugih razgovora. Za Srbiju je posebno zanimljivo to što Makronov plan predviđa da reformski poslovi budu okončani 2024. godine. U tom svetlu sada je mnogo jasnije zašto je Beograd dobio obećanje da bi ulazak Srbije u EU mogao da se dogodi 2025. godine – čim EU stane na nove noge.
Šta to radi Turska: Pitanje: da li je bolji ruski S-400 illi američki „patriot”? Ako u traganju za odgovorom zanemarimo tehničke karakteristike pomenuta dva sistema protivvazdušne odbrane, dobićemo zanimljivu situaciju. Dve države, članice NATO-a, Rumunija i Turska, imaju različite odgovore na postavljeno pitanje.
Iz Bukurešta je sredinom nedelje stigla vest da će Rumunija, do kraja godine, kupiti prvi američki sistem „patriot”. Informaciju je saopštio rumunski ministar odbrane Mihaj Fifor, čime je definitivno potvrdio da će biti realizovan dogovor iz jula ove godine o kupovine modernog američkog oružja.
Rumunija će američke sisteme protivvazdušne sisteme odbrane platiti 3,9 milijardi dolara.
Druga članica NATO-a, Turska, odlučila se za rusku vojnu tehnologiju. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je pre nešto više od dve nedelje potpisao ugovor o kupovini ruskog sistema S-400, iz Ankare je u međuvremenu stigla i vest da je Moskvi uplaćena prva rata za ovo moderno oružje. Ovo je potvrdio i pomoćnik predsednik Rusije za vojnu i tehnološku saradnju Vladimir Kožin. Ruski zvaničnik je, međutim, naglasio da Turska neće moći da dobije i proizvodnu tehnologiju za sistem S-400 već samo gotovo oružje.
Da podsetimo: ruski sistem S-400 „trijumf” ušao je u upotrebu 2007. Ima mogućnost da obara sve tipove letilica – od dronova do aviona, krstarećih i balističkih raketa. Operativni domet „trijumfa” je 400 kilometara i visine 30 kilometara.
U zapadnom vojnom savezu su, na prvi pogled, opušteno reagovali na odluku Turske da kupi ovo moderno rusko oružje. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg u intervju za rusku agenciju RIA Novosti izjavio je da „svaka članica Alijanse samostalno odlučuje o kupovini oružja” i da „Turska još nije tražila dozvolu da sistem S-400 uključi u odbrambeni sistem NATO-a”.
Za takav potez je, uostalom, i formalno gledano još rano. Kako prenosi ruski portal Sputnjik, predviđeno je da sistem S-400 bude isporučen Turskoj u naredne dve godine.
„To je uobičajen rok za takve poslove”, potvrdio je podsekretar u turskom ministarstvu odbrane Ismail Demir izbegavši da navede precizniji datum isporuke.
Trampova turneja: Izgleda da diplomatija na istoku Azije dobija još jednu šansu. Usred najnovije krize na Korejskom poluostrvu, iz Vašingtona je saopšteno da američki predsednik Donald Tramp, početkom novembra, kreće na veliku azijsku turneju.
Predviđeno je da Tramp provede na putu čak 12 dana (od 3. do 14. novembra), a u planu turneje stoji da će američki predsednik posetiti Japan, Južnu Koreju, Vijetnam, Filipine i Kinu. Tokom boravka u regionu predsednik SAD učestvovaće na dva velika međunarodna skupa: samitu ASEAN-a, koji se održava na Filipinima, i APEK-a (Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje) u Vijetnamu.
Očekuje da će posebno značajne biti posete Japanu, Južnoj Koreji i Kini. Prve dve države Tramp će sigurno snažno podržati u tvrdom stavu prema Severnoj Koreji i njenim pretnjama raketnim i nukleranim oružjem. Neuporedivo teži posao očekuje Trampa u Pekingu. Američko-kineski odnosi – i politički i ekonomski – u poslednje vreme dramatično su pogoršani. I nikakvo poboljšanje nije na vidiku.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


