Ima kuća nema broja, ali i ulica bez imena
Ako se putnik namernik zatekne u Šapcu i zatraži od taksiste da ga odveze u Ulicu Hajduk Veljka bb, morao bi da precizira da li ide u predstavništvo „Hemofarma”, kompaniju „Farmakom” ili u preduzeće „Zorka kolor”. Iako je reč o odvojenim zgradama i takozvanim privrednim subjektima, sve tri pomenute firme zavedene su na istoj adresi, u istoj ulici bez broja. Ali, nije to sve.
Tik pored njih, u Ulici Hajduk Veljka 10, nalazi se Visoka medicinska i poslovno-tehnološka škola strukovnih studija. Ona je svojevremeno dobila i broj.
Situacija je znatno zamršenija u Subotici. Naša dopisnica Aleksandra Isakov javlja nam da mnoge ulice u prigradskim naseljima nemaju nazive, ali da su zato kuće dobile brojeve. Salaši, koji su izdvojeni po ataru, lociraju se po naselju u kojem se nalaze i po kućnim brojevima.
– Brojeve smo dobili pre nekoliko godina. Pozvali su nas iz mesne zajednice i podelili nam table. Sada nam je znatno lakše. Iako se svi u naselju međusobno poznajemo, gostima nije bilo lako da se snađu– kaže za „Politiku” Ilonka Bajtai, stanovnica naselja Bački vinogradi.
Ne samo da u Srbiji postoje adrese bez kućnog broja i brojevi bez naziva ulica, već građani mogu da prijave prebivališta sa oznakom „nema ulice bb.”. Ministarka građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović upozorila je prošle nedelje da veliki broj građana živi na „nepostojećim” adresama, a da će ubuduće svi objekti dobiti ulicu i tačan broj. Oznaka „bb”, kako je naglasila ministarka, odlazi u istoriju.
Mihajlovićeva, koja predsedava Koordinacionim telom za unapređenje adresnog registra najavila je da će ovaj registar biti konačno usaglašen sa stanjem na terenu.
Koliko građana živi u kući ili stanu bez broja ili na nepostojećim adresama nije moguće saznati. U Republičkom geodetskom zavodu, koji je zadužen za vođenje adresnog registra i za izdavanje kućnih brojeva, nemaju evidenciju o tome koliko je građevinskih objekata bez broja.
– Registar vodimo već 15 godina, ali na mestu za kućni broj moguće je uneti samo cifre. Trenutno možemo da evidentiramo samo legalne objekte, ali nakon uvođenja novina u našem registru će biti zavedene sve naseljene kuće i stanovi, bez obzira na njihov status – objašnjavaju u RGZ-u.
Gregor Virant iz Tima za reformu javne uprave Kabineta predsednice vlade upozorava da mnoge lokalne samouprave nisu zvanično dodelile nazive ulicama, što je njihova zakonska obaveza. To je jedan od razloga što veliki broj objekata nije evidentirani u adresnom registru.
– Vlada je pokrenula projekat ažuriranja i unapređenja adresnog registra, a tome će prethoditi usvajanje izmena i dopuna Uredbe o adresnom registru. RGZ će na osnovu podataka kojima raspolaže (katastra, ortofoto snimaka itd.) izraditi elaborate uličnog sistema, a lokalne samouprave u kratkom roku će doneti formalne odluke o ulicama. Nakon toga će im RGZ dodeliti kućne brojeve. Građani neće imati dodatne troškove, već će uvođenje ovih novina platiti država ili donator kojeg trenutno tražimo – objašnjava naš sagovornik.
Nakon ažuriranja postojećeg adresnog registra, dodaje Virant, biće usklađeni podaci svih državnih službi, a posebno registar prebivališta Ministarstva unutrašnjih poslova.
Ubuduće će građani moći da prijave prebivalište isključivo na adresama koje su zavedene u registru Republičkog geodetskog zavoda.
To ipak ne znači da će morati da plate promenu dokumenata ukoliko naziv njihovog prebivališta nije odgovarajući.
– Prelazak na novo uređenje biće sproveden na takav način da građani neće imati nikakve troškove – poručili su iz Vlade Srbije.
U RGZ-u kažu da prijavljivanje na adresama bez broja ne donosi pogodnosti niti nosi rizike po državu, ali policiji ili predstavnicima suda može znatno otežati da pronađu osobu za kojom tragaju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


