Beograđanima još dva kutka za uživanje
Stariji danas praktično dele sudbinu svih građana koji veoma teško žive. Trećina građana jedva sastavlja kraj s krajem, ali je demografsko starenje stanovništva i dalje najvidljivije u glavnom gradu za koji se često može čuti da je u stadijumu duboke demografske starosti. Dve beogradske opštine – Vračar i Stari grad, među „najstarijim” su u zemlji. Najveći broj vremešnih Beograđana živi i u Novom Beogradu (42.555), zatim ih dosta ima na Čukarici (32.124), Voždovcu (31.048) i u Zemunu (29.883).
I dok sugrađani koji su ceo radni vek uložili u grad smatraju da zaslužuju bolje uslove života, nadležni uveravaju da će nastaviti da uvode nove usluge u oblasti socijalne zaštite.
– Beograd ima 307.804 starija sugrađanina prema kojima grad ima posebnu obavezu. Zbog njih radi 26 klubova gde mogu da se druže, edukuju i idu na zajedničke izlete, ali i služba „pomoći u kući” raspoređena na 14 od 17 gradskih opština – ističu u Sekretarijatu za socijalnu zaštitu Beograda.
I gradonačelnik Siniša Mali nedavno je potvrdio da će u prestonici uskoro početi da rade novi klubovi.
– Samo ove godine otvoreno je šest klubova za stare, a do kraja godine još dva prostora. Nastojaćemo da obezbedimo još dva i u 2018. godini – istakao je Mali, i dodao da se rekonstruišu i postojeći objekti kako bi stariji sugrađani kvalitetno provodili slobodno vreme.
Grad inače brine o otprilike 10.000 starih sugrađana koji koriste klubove. Pored revitalizacije postojećih klubova i obezbeđenja nove opreme za klubove na opštinama Obrenovac, Stari grad, Palilula i Voždovac, u prethodne tri godine u prestonici je otvoreno šest novih kutaka za pripadnike trećeg doba – na Voždovcu, Novom Beogradu, Zemunu, Rakovici, Zvezdari i Barajevu. U resornom sekretarijatu ističu da su rebalansom budžeta za 2017. obezbeđeni uslovi za otvaranje dva nova kluba – na Vračaru i u zemunskom naselju Batajnica, dok će biti renovirani i klubovi u Mladenovcu i na opštini Savski venac.
U gradu radi i prvi kreativno-edukativni centar, a Skupština grada Beograda podržava i manifestacije „Sajam treće doba (55+)” i Festival stvaralaštva starijih „Zlatno doba”.
Kada je reč o usluzi „pomoć u kući”, nju čine 643 gerontodomaćice koje su desna ruka starima i iznemoglima. U prvih šest meseci ove godine uslugom je bilo obuhvaćeno 2.550 korisnika, a u ove svrhe na mesečnom nivou iz gradskog budžeta izdvaja se oko 36.000.000 dinara.
Prema podacima dobijenim iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, u Beogradu ima 406.774 penzionera (prosečna julska penzija 30.851 dinar), od kojih su 26.317 korisnici najnižih penzija.
– Penzioneri sa niskim primanjima ostvaruju prava iz oblasti socijalne zaštite shodno propisima koji regulišu ovu oblast. Prema podacima Centra za socijalni rad u Beogradu u 2016. pravo na novčanu socijalnu pomoć je ostvarilo 8.178 domaćinstva – navode u sekretarijatu.
Sijaset mera zaštite za najugroženije
Građanima koji žive ispod granice siromaštva Beograd pomaže obezbeđivanjem materijalne podrške, ostvarivanjem prava na jednokratnu, povremenu, interventnu ili stalnu novčanu pomoć, besplatni obrok, stipendiju i subvencije po osnovu troškova na komunalne proizvode, usluge i zakupninu. Interventnim merama zaštite najugroženijih građana, po različitim osnovama, kao što su niska primanja, nezaposlenost, učešće u ratu i ostvareno pravo na tuđu negu i pomoć po rešenju Gradskog centra za socijalni rad, obuhvaćeno je oko 60.000 korisnika. Na mesečnom nivou iz budžeta grada Beograda izdvaja se oko 60 miliona dinara za ostvarivanje prava na besplatne obroke za socijalno materijalno ugrožene korisnike, i to za više od 12.000 najsiromašnijih, na 52 distributivna punkta u svih 17 gradskih opština.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


