Park sa pogledom u budućnost
Od našeg specijalnog izveštača
Sudžou – Prva asocijacija na Sudžou obično je drevni grad, Venecija Orijenta (zbog brojnih kanala), grad vrtova (budući da ih ima 200), jaka komercijalna zona u delti reke Jangce (zbog svile i pamuka). Danas je sinonim tehnološkog razvoja. Istina, zadržao je veliki deo svog drevnog karaktera, a istovremeno se bavi savremenim reformama i industrijskim razvojem. I to uspešno. U njemu posluje industrijski park koji je Svetska banka ocenila kao jedan od tri najuspešnija u svetu i najnapredniji u Kini.
Reč je o zajedničkom projektu Singapura i Kine, nastalom 1994. godine, kada su vlade dve države odlučile da ulože 30 milijardi dolara i izgrade industrijsku zonu koja bi služila kao model za privlačenje stranih investicija u najmnogoljudniju državu na svetu.
U početku nije baš sve išlo tako glatko, bilo je uspona i padova, a Singapur je u međuvremenu smanjio svoj udeo sa 65 na 28 procenata.
Ovaj tehnološko-inovacioni park danas ima jedan od najviših prihoda po glavi stanovnika u Kini – oko 17.000 dolara godišnje. U BDP-u učestvuje sa oko 240 milijardi juana (oko 36 milijardi dolara), privukao je 18,9 milijardi dolara stanih investicija i 197,2 milijarde domaćih. Zanimljivo je da je prošle godine, sa osam procenata rasta BDP-a, imao veći rast od cele Kine, gde je iznosio 6,8 odsto.
To je bila jedna od prvih kineskih zona za razvoj preduzeća i predstavljalo jednu od težnji da se ponovi uspeh takvih zona u Singapuru, koji je prepoznat kao model za kineski razvoj.
Među prvim kompanijama koje su došle u Sudžou bile su one iz Singapura. Ubrzo su privukli i najbolje svetske kompanije, a kao prvi iz grupe najboljih došli su „Simens” i „Samsung”, koji preko ove zone sada ostvaruju promet od 10 milijardi evra.
U parku trenutno posluje 25.000 kompanija. U rukama stranaca je 5.500 preduzeća, od čega 90 sa liste „Forčn 500”. Drugim rečima, nema poznate firme u svetu koja ovde nema kancelariju ili pogon. Neka od imena su: „Filips”, „Isola”, „Hitači”, „Fudžicu”, „Dajmler Krajsler”, „Hanivel”, „Total”, „Majkrosoft”.
Uspeh tehnološko-inovacionog industrijskog parka zavisi od dovođenja talentovanih ljudi iz različitih delova sveta. Oko 70 procenata od 800.000 ljudi koji rade i žive na 288 kvadratnih kilometara pored jezera Dušu nisu iz Sudžoua. To prostranstvo nimalo ne podseća na gomilu nabacanih sivih i ružnih zgrada, kakve bi se očekivale u industrijskim zonama. Sve je pažljivo osmišljeno. Vlada Kine i grad nisu želeli da prave šumu betonskih spavaonica za radnike a Sudžu predstavlja jedan od pokušaja da stanovništvo bude više od puke radne snage.
Kad prolazite širokim bulevarima, okruženim velikim zelenim površinama, moderne poslovne zgrade, u kojima radnici imaju na raspolaganju bazene i sale za sport, smenjuju se sa stambenim zgradama, školama, bolnicama, univerzitetima… Sudžou je prepun zelenila i u njemu se mnogo lakše diše nego u Pekingu. Važi za jedan od najčistijih gradova u Kini. Ne samo da nema smeća i da su ulice i jezera čisti, već nema ni zagađenja vazduha od koga stradaju drugi gradovi. S obzirom na to da Kina 80 odsto svojih potreba zadovoljava termoelektranama na ugalj i da je na svetskim forumima prozivana kao veliki zagađivač, ovaj deo jugoistočne Kine prijatno nas je iznenadio.
Industrijski park koristi čiste tehnologije, jer je fokusiran na klaud tehnologiju, biomedicinu i nanotehnologiju. Više od 80 odsto preduzeća u parku bavi se nekom od ove tri industrije, a cilj parka je da stvori snažnu vezu sa različitim svetskim univerzitetima.
U prošloj deceniji postali su dom startap, inovativnih i kreativnih kompanija. Osnovali su one stop servis. Male firme, koje broje od pet do deset ljudi, nisu ništa znale o finansijskom računovodstvu, propisima, niti o tome kako da organizuju kompanije.
Feng Zeng Gong, čelnik ARTS grupe, potvrđuje da park ima značajnu politiku olakšica za privlačenje investitora, koje se menjaju i prilagođavaju različitim fazama razvoja parka.
– Davali smo poreske olakšice, besplatno zemljište, infrastrukturu i građevinske dozvole. Kasnije se to menjalo, kako je park rastao – kaže Gong, koji bi trebalo da osmisli izgled ovakvog parka u Srbiji. On je u razgovoru sa ministrom Nenadom Popovićem, koji je šef tima za izgradnju našeg industrijskog parka, obećao da će beogradski park biti jedan od najboljih logističkih centara u jugoistočnoj Evropi.
Kako je objasnio, i grad Sudžou je pomagao pri osnivanju. Snižavao je poreze na zarade, a najboljim radnicima davane su nagrade od 500.000 juana (oko 75.000 dolara). Sve to dalo je impresivne rezultate. Statistika je pokazala da je vrednost proizvodnje visokotehnoloških industrija u parku u prvom tromjesečju 2016. dostigla 58,8 milijardi juana (9,6 milijardi dolara), što predstavlja 65,6 odsto ukupne vrednosti proizvodnje parka. U parku je u prvom tromesečju 2016. bilo 147 novoprijavljenih visokotehnoloških investicionih projekata.
Zanimljivo je da tu posluje oko 700 kompanija za biološku medicinu, uključujući i neke sa osnovnim vlasničkim pravima intelektualne svojine i jakom tržišnom konkurentnošću. Odavde je poteklo 29 novih bioloških lekova.
Borča po uzoru na Sudžou
Srpsko-kineski industrijski park u Beogradu, prema najavama, biće izgrađen u Borči i prostiraće se na 320 hektara. Park će biti izgrađen pored Pupinovog mosta i prema studiji izvodljivosti, u njemu će biti otvoreno više od hiljadu visokotehnoloških kompanija. One će zaposliti 10.000 ljudi iz oblasti kao što su: pametna industrija, robotika, nove tehnologije i inovacije. Prema rečima ministra Nenada Popovića, preliminarna vrednost tog projekta iznosi oko 300 miliona evra, a finansiraće ga tri velike kineske banke: Eksport-import, Banka za razvoj i Kineska banka za izgradnju. Memorandum o zainteresovanosti već je potpisalo više od 40 velikih kineskih kompanija koje žele da budu prisutne u parku.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


