Jak nam je imunološki bedem
U Srbiji i dalje ne postoji opasnost od proglašenja epidemije malih boginja iako je registrovan 41 slučaj ove zarazne bolesti, rečeno je juče na tribini „Istina o MMR vakcini i vakcinaciji”. Profesor dr Darija Kisić Tepavčević, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, kaže da je sada oko polovine dece predškolskog uzrasta vakcinisano MMR vakcinom, koja ih, između ostalog, štiti i od malih boginja. Međutim, da bi opasnost od ove bolesti bila svedena na minimum mora da bude dostignut visok stepen kolektivnog imuniteta sa 95 odsto vakcinisane dece. Međutim, do sredine ove godine svega 30 odsto dece u Beogradu primilo je MMR vakcinu, tako da su epidemiolozi očekivali širenje ove zarazne bolesti.
– Slična je situacija i u svim većim gradovima u Srbiji. U poslednjih nekoliko nedelja sve više roditelja dovodi decu na vakcinaciju i nadam se da će ovaj trend biti nastavljen – istakla je juče dr Tepavčević uz napomenu da je prošle godine MMR primilo svega 63 odsto najmlađih Beograđana.
Male boginje pojavile su se na Kosovu i Metohiji. U Kosovskoj Mitrovici je zabeleženo 36 obolelih, po dva obolela su zbrinuta u Kraljevu i Vranju, a jedan u Beogradu. Svi oni su bili u kontaktu sa obolelima iz srpskih opština na severu Kosova.
Dr Predrag Kon, epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje, smatra da ne postoji značajnija opasnost od proglašenja epidemije malih boginja budući da smo 40 godina stvarali imunološki bedem protiv ove bolesti. Međutim, deca predškolskog uzrasta su najugroženija, pedijatri će, kako je rekao, imati pune ruke posla, s obzirom na dugačak period inkubacije ove bolesti i činjenicu da je veoma zarazna.
– Situacija je ozbiljna, ali nema mesta za širenje panike. Oko 90 odsto dece školskog uzrasta je vakcinisano, kao i odrasla populacija. Male boginje su blaga bolest, ali u jednom od 1.000 slučajeva može doći do upale mozga. Kada već imamo MMR vakcinu zašto bismo rizikovali da izgubimo barem taj jedan dečji život– zapitao je juče ovaj vrsni epidemiolog.
Kon je naglasio da se uloga vakcina preispituje s vremena na vreme.
– Kada prestane opasnost od neke zarazne bolesti razmišlja se u nekom drugom pravcu, o negativnim efektima koji nažalost postoje. Roditelji su zabrinuti, zaplašeni, puni nepoverenja i jasno je da sa njima moramo mnogo više da pričamo, a nikako ne bismo smeli da ih kažnjavamo – naglasio je Kon.
Dr Kisić je dodala da su vakcine postale žrtva sopstvenog uspeha jer svi mi prebrojavamo neželjene reakcije, a ne bavimo se milionima ljudskih života koje su spasile.
Stručnjaci su podsetili da je u Rumuniji 30 osoba umrlo, a 9.500 je obolelo od malih boginja. Koliko su roditelji zbunjeni i preplašeni zbog kontradiktornih informacija o vakcinisanju kojima su svakodnevno izloženi videlo se veoma dobro na jučerašnjem okruglom stolu. Atmosfera je bila poprilično uzavrela, a napetost je svaki čas rasla. Učesnici okruglog stola pokušali su da odgovore na pravu rafalnu paljbu pitanja koja su im postavljali pripadnici udruženja građana koji se protive obaveznoj vakcinaciji i roditelji bolesne dece. Prisutne je zanimalo da li neko proverava kvalitet vakcina koje primaju naša deca, da li postoje štetni sastojci u ovim medicinskim sredstvima, da li iste vakcine primaju i deca u zemljama zapadne Evrope, kada je zabeležen poslednji slučaj dečje paralize, kolika je opasnost od polio vakcine...
Imunolog dr Srđa Janković objasnio je da se svaka serija vakcina proverava i da to radi Agencija za lekove, a svi neželjeni efekti se odmah prijavljuju.
– Velika je zabluda da postoji živa u MMR vakcini jer je ovaj sastojak odavno izbačen iz svih obaveznih vakcina. Nekada se koristio kao konzervans, ali ni tada nije imao toksični efekat jer je reč o premaloj dozi – rekao je juče dr Janković.
Dečji psihijatar dr Ana Janković je juče podsetila da nije poznato šta izaziva pojavu autizma, ali da ne postoji uzročno-posledična veza između ove bolesti i MMR vakcine.
– Na pojavu ove bolesti utiču određeni faktori sredine ali i starost roditelja. Što su majke i očevi stariji, veći je rizik od pojave ove bolesti. Međutim, sasvim je sigurno da se autizam danas češće dijagnostikuje nego ranije jer su promenjeni kriterijumi za njeno utvrđivanje. Roditelji se danas ne stide da odvedu dete kod psihijatra – reči su dr Janković koja je, odgovarajući na pitanja publike, rekla da ne postoje podaci o broju obolelih od autizma ali da bi uskoro trebalo da bude izrađen registar u kojem će biti zavedeni sva deca i odrasli sa ovom dijagnozom.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


