Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Crkveni brak iz pomodarstva

Poslednjih petnaestak godina postalo je normalno da sudbonosno "da" izrečeno pred matičarem u opštini bude ponovljeno i u crkvi. Da je broj crkvenih venčanja u porastu potvrđuju i u Crkvi svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu. Tokom 1981. sklopljeno je samo šest, a 2006. godine 126 brakova. Međutim, uz povećan broj crkvenih venčanja, povećan je i broj crkvenih razvoda.

Crkvi je stalo, ako je ikako moguće, da se svaki brak sačuva. Ali, umesto da zatraže pomoć duhovnika kad bračna zajednica zapadne u teškoće, supružnici kod sveštenika koji ih je venčao najčešće dolaze sa presudom opštinskog suda o razvodu i zahtevom da ih i crkva rastavi. I u takvim slučajevima sveštenici se trude da pomognu bračnicima kako bi, ako je moguće, nastavali da žive zajedno.

Da je, uprkos građanskom razvodu, ipak, moguće obnoviti svetinju braka potvrđuje protojerej Vajo Jović, starešina Crkve svetog Aleksandra Nevskog:

"Jedna žena je napustila muža i dete i otišla kod svojih roditelja u drugi grad. Usledio je i građanski razvod. Intervencijom sveštenika nije došlo do crkvenog razvoda. Posle mnogo razgovora sa oba bračna partnera žena se vratila mužu. U međuvremenu su se ponovo venčali u opštini, dobili drugo dete i sada, posle svih teškoća, imaju skladan brak."

Međutim, nemaju sve bračne krize srećan kraj. Kako kaže otac Vajo, bilo je slučajeva da su sveštenici njegove crkve utrošili i po 100 sati razgovora u toku nekoliko meseci, uz mnogo pročitanih molitvi, ali se brak nije mogao spasti.

"Jednostavno, supružnici nisu mogli hrišćanski da žive, jer nisu bili verni jedno drugom. Stabilizuju se na neko vreme, pa onda učine preljubu. Bilo je primera da su oba bračna partnera isključiva i odmah posle građanskog traže ekspresno i crkveni razvod. Sveštenik mora da bude veoma oprezan i da daje dobre hrišćanske savete. Ako vidi da je bračna zajednica izgubila svaki smisao, pribegavajući manjem zlu, kako bračnici ne bi duhovno propali, duhovnik može predložiti i crkveni razvod, insistirajući uvek na mirnom rešenju", priča starešina Crkve svetog Aleksandra Nevskog.

Otac Vajo Jović ističe da se narod sve više povodi za holivudskim hedonističkim stilom života koji propagira bolesnu seksualnost, tako da hrišćanski ideali prave i žrtvene ljubavi u svetinji braka kao da bivaju zaboravljeni.

U velikom broju slučajeva, ipak, postoji dobra volja da brak dobije i Božji blagoslov i u tome im sveštenici pomažu kroz predbračni ispit koji prethodi činu venčanja. Neki budući bračnici pouke i savete sveštenika shvate ozbiljno, ali ima slučajeva da se ulazi u crkveni brak iz pomodarstva. Iskustvo govori da oni bračni partneri koji nemaju nikakvu tradicionalnu ili duhovnu podlogu i venčavaju se jer je to sada "in" vrlo brzo dovode svoj brak u krizu.

"Može se reći da je u 90 odsto slučajeva razvoda uzrok nehrišćanski život. To znači da bračnici prvo nisu živeli verno, da u braku nema nikakvog podviga, posta, molitve, praštanja, razumevanja i pričešća. Nema spremnosti, kao što poručuje Sveto pismo, da ponesu breme jedan drugom. Bračnici izgledaju kao vojnici koji su sami sebe razoružali i tako izgube prvu bitku, pa makar bila i mala. U brak se ulazi sa fizičkom zaljubljenošću, a čovek mora da ima duhovnu ljubav koja je dublja i nadilazi telesnu. Brak je kao biljka, morate da je okopavate, negujete, zalivate, a to je zajednička briga bračnika, ali i briga crkve", ističe protojerej Vajo Jović.

Ukoliko bi naš narod i omladina bili više upućeni u veru i opravoslavljeni, bilo bi manje svih kriza, uključujući i bračne, smatra ovaj duhovnik, potkrepljujući to i dokazima. "Imamo dvadesetak brakova koje su sklopila osobe iz naše parohijske zajednice. To su ljudi koji godinama dolaze na bogosluženja i u crkvi su pronašli svoje bračne partnere. Ti brakovi su potpuno stabilni i u njima već ima po troje, petoro, pa čak i desetoro dece. Mnogi od njih žive još kao podstanari. Kažu da im je teško, ali se ipak ne žale", priča otac Vajo Jović.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.