U Valjevu se teško diše
Valjevo – Po koncentraciji suspendovanih čestica PM-10, opasnog polutanta koji predstavlja kompleksnu mešavinu organskih i neorganskih materija poreklom iz dizel-motora, letećeg pepela, mineralne prašine, metalnih para, ostataka pesticida, dima..., Valjevo je jedan od najzagađenijih gradova u Srbiji. Podaci o tome koje su nedavno objavili predstavnici Zavoda za javno zdravlje Valjevo i Saveta za zdravlje grada Valjeva, šokirali su i ministra zaštite životne sredine Gorana Trivana. On je kao gost Valjevaca na skupu posvećenom ovim pitanjima konstatovao da je situacija dramatično loša, gora čak i od Beograda, odnosno da po mnogim parametrima Beograđani udišu kvalitetniji vazduh od stanovnika Valjeva.
Od 2012. do 2016. godine povećana koncentracija PM-10 čestica evidentirana je tokom 150 do 170 dana godišnje, što je grad na Kolubari svrstalo u red onih čiji stanovnici udišu vazduh treće kategorije.
Prema rečima Biljane Mladenović, fizikohemičara u Odeljenju za sanitarnu hemiju Zavoda za javno zdravlje Valjevo, ta institucija prati stanje tri polutanta u vazduhu – sumpor-dioksida, azot-dioksida i čađi. Mnogobrojna individualna ložišta, a njih je 85 odsto od ukupnog broja u gradu, tokom grejne sezone znatno utiču na povećanje koncentracije čađi koja tada prekoračuje granične vrednosti 10 do 15 dana mesečno, naglasila je Mladenovićeva.
– Naša merenja pokazala su da se od 2009. godine, kada je toplovod prošao kroz centar grada i kada je ugašeno puno kotlarnica, broj dana sa prekoračenjem graničnih vrednosti čađi i sumpor-dioksida znatno smanjio, odnosno vratio u normalu – konstatovala je ona. Međutim, koncentracija suspendovanih čestica PM-10, koje od ove godine uz zavod prati i Agencija za zaštitu životne sredine, zaista je zabrinjavajuća. Najnoviji podaci koje je saopštila Biljana Mladenović pokazuju da je prekoračena koncentracija tog zagađivača u oktobru ove godine izmerena tokom 14, a u novembru tokom 18 dana. Prema preporuci Svetske zdravstvene organizacije, dozvoljeno prekoračenje iznosi 10 dana mesečno. Na stepen zagađenja dodatno utiču i klimatski faktori – niska temperatura, vazdušni pritisak, visoka vlaga, kao i geografski položaj grada u kotlini oivičenoj planinama koje sprečavaju širi dotok vazduha – rekla je Mladenovićeva.
Koncentracija PM-10 čestica je u zimskom periodu pet puta veća nego u letnjem, najopasnije je vreme od 20. septembra do 30. aprila, naveo je dr Zoran Živković, predsednik Saveta za zdravlje grada Valjeva. Uz nepovoljne meteorološke i klimatske uslove i mnogobrojne individualne kotlarnice, važan razlog zagađenja su izduvni gasovi automobila kojih u gradu ima oko 30.000, naveo je on. Poseban problem su vozila na dizel-pogon, emiteri velikih količina ugljen-dioksida, ugljen-monoksida, azot-monoksida i azot-dioksida, koji sa vlažnim vazduhom dovode do nastanka kiselih kiša, naveo je dr Živković.
– Mnogi se sećaju da je Valjevo još u bivšoj Jugoslaviji bilo jedan od gradova sa najviše automobila u odnosu na broj stanovnika. Ako se zna da svako vozilo u proseku emituje u atmosferu oko 600 kilograma štetnih sastojaka godišnje, to znači da 30.000 automobila zagadi vazduh ovog grada sa oko 18.000 tona štetnih materija – saopštio je predsednik saveta. On je naveo da su u 2014. godini kada je broj dana sa prekoračenim stepenom zagađenosti iznosio 162, evidentirana 63 novoobolela od karcinoma pluća i 108 novoobolelih od hronične opstruktivne bolesti pluća. U 2015. kada je bilo 174 dana sa prekoračenom koncentracijom PM-10 čestica rak pluća je „zaradilo” još 84, a hroničnu opstruktivnu bolest pluća još 192 Valjevca i Valjevke.
– Saopšteni podaci o zagađenju i zdravstveni podaci ne smeju da budu tajna. Oni idu u prilog indirektnom obrazovanju građana, da shvate koliko je ozbiljan problem aerozagađenje koje imate u Valjevu – ocenio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. On je podržao nastojanje da se gase individualne kotlarnice, ali i da se nađe rešenje za priključenje Opšte bolnice i Zavoda za javno zdravlje Valjevo na gradski toplovod. Ministar Trivan je predložio da gradska toplana koja koristi mazut razmotri mogućnosti prelaska na gas kao energent, što je, po njemu, bolje od lokalne ideje da se pređe na biomasu. Najnovija istraživanja pokazuju da korišćenje biomase kao energenta u mnogo čemu ima slične efekte kao kada se koristi ugalj, upozorio je Goran Trivan.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


