Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sve je više žena u zatvorima

Od 2000. godine udvostručen broj zatvorenica u svetu. – U Srbiji je iza rešetaka 277 žena, dobi od 21 do 78 godina, a osuđene su na kazne od nekoliko dana do 30 godina zatvora
Sve je više žena u zatvorima
Казнено- поправни завод за жене у Пожаревцу једини је затвор те врсте у Србији (фото З. Анастасијевић)

Više od 714.000 žena trenutno je u zatvorima širom sveta, pokazuju podaci koje je Institut za kriminološka istraživanja Univerziteta Birkberk iz Londona objavio krajem 2017. godine. Taj broj je za više od 50 odsto veći od broja pripadnica lepšeg pola koje su iza rešetaka bile 2000. godine. Broj muškaraca u zatvorima u međuvremenu je porastao za svega 20 odsto. U zatvorima širom sveta ukupno je 11 miliona ljudi. Stručnjaci očekuju da će broj zatvorenica nastaviti znatno da raste i narednih godina, a gotovo sve države beleže porast broja zatvorenica.

Najnoviji izveštaj pokazuje da je više od 211.870 žena u zatvorima u SAD, dok ih je 107.131 u Kini, ne računajući broj onih koji tek čekaju suđenje u mnogobrojnim pritvorskim jedinicama. Na trećem mestu je Rusija sa gotovo 49.000, zatim Brazil sa 44.700 i Tajland sa 41.000 žena iza rešetaka, dok ostale države imaju manje od 20.000 osuđenica. Autori istraživanja zaključili su da je danas, dve godine nakon prethodnog istraživanja, broj žena u zatvorima drastično porastao u Brazilu, Indoneziji, Filipinima i Turskoj, dok je opao u Meksiku, Rusiji, na Tajlandu i u Vijetnamu.

Prema podacima koje smo dobili u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u Srbiji je trenutno u zatvoru 277 žena. Njima su izrečene kazne koje variraju od nekoliko dana do 30 godina. Najmlađa ima 21, a najstarija 78 godina.

Žene i devojke čine sedam odsto ukupne zatvorske populacije u svetu. U afričkim državama taj odnos je svega tri procenta, niži nego bilo gde. Najviše žena u odnosu na ukupan broj ljudi u zatvorima beleži Hongkong sa 21 odsto, zatim Laos sa 18 i Katar sa 15 odsto. Zanimljiv je i podatak prema kojem je, na primer u El Salvadoru u proteklih 17 godina udesetostručen broj žena u zatvorima.

U Evropi, najveći procenat zatvorenica ima Andora, 21 odsto, dok u San Marinu i na Farskim Ostrvima trenutno nijedna žena nije iza rešetaka. Zanimljivo je da od država bivše Jugoslavije najviše zatvorenica u odnosu na broj zatvorenika ima Slovenija, pa Hrvatska, zatim slede Srbija, Makedonija, Crna Gora i BiH. U odnosu na broj muškaraca, žene u zatvoru u Srbiji čine svega 3,62 odsto.

Najnoviji podaci pokazuju i znatne varijacije u broju zatvorenica u susednim zemljama. Ketrin Herd, direktor istraživačkog programa za zatvore širom sveta ocenjuje da drastično povećanje broja zatvorenica u odnosu na broj zatvorenika ukazuje na potrebu da vlasti razmotre da li je zaista neophodno da toliki broj žena bude u ovim ustanovama. Po mišljenju autora istraživanja, taj podatak razlog je za brigu jer nikako ne doprinosi javnoj bezbednosti, a držanje velikog broja žena u zatvorima mnogo košta i ima teške socijalne posledice.

„Žene i devojke u zatvorima su ranjiva i osetljiva društvena kategorija i lako postaju žrtve kriminala i raznih zloupotreba. Vlade svih država kao i zatvorska administracija trebalo bi da istraže zbog čega se ovo dešava”, kaže Ketrin Herd.

Kriminal koji čine žene gotovo je po pravilu manje agresivnog tipa i sa mnogo manje povratnica. Praksa pokazuje da su žene tokom izdržavanja kazne manje agresivne od muškaraca i daleko je manje verovatno da se one organizuju u zatvorsko podzemlje i da čine nasilje, pokušaju bekstvo ili pružaju otpor osoblju.

Za žene je, zabeležili su istraživači, posebno bolno odvajanje od porodice ili nemogućnost materinstva. Zbog usamljenosti, one heteroseksualne orijentacije, koje čine oko 95 odsto ukupnog broja žena, menjaju stavove i često ulaze u homoseksualne veze, kao privremeno rešenje. Za razliku od muškaraca, one to čine dobrovoljno, bez fizičke prisile, dok kod muškaraca postoji stalna pretnja nasiljem tog tipa.

U zatvorima, mnoge žene često su zaboravljene jer ih se porodice stide i ne pomažu im. Nasuprot tome, kada je muškarac u zatvoru, postaje čak i romantično odlaziti mu u posetu. Neke žene sklapaju poznanstva sa nepoznatim muškarcima koji su u zatvoru, pišu im i posećuju ih.

Kazneno-popravni zavod za žene u Požarevcu jedini je zatvor te vrste u Srbiji. U zatvorskom krugu nalaze se tri zgrade za smeštaj. Glavna zgrada datira još od 1874. godine i planirano je da se uskoro uradi rekonstrukcija. Posebne prostorije namenjene su za boravak trudnica i majki sa decom. Trenutno je iza rešetaka jedna osuđenica koja je trudna, kao i sedam žena sa decom. Prema Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, deca ostaju u ovoj ustanovi najduže do navršene druge godine.

Ženama iza rešetaka, kako kažu u upravi, obezbeđena je zdravstvena zaštita. Služi im se hrana o čijem kvalitetu vodi računa lekar, svakodnevno im je dostupna topla voda, a imaju i mogućnost korišćenja usluga frizerskog salona. Ako žele, mogu da nose svoju odeću i obuću, kao i da koriste svoju posteljinu.

Osuđenice koje su radno angažovane imaju zdravstveno osiguranje i naknadu za rad koja iznosi najmanje 20 odsto od najniže cene rada u Republici Srbiji. Dugi niz godina, iza rešetaka radi krojačka radionica, koja upošljava najveći broj osuđenica. Poljoprivredna proizvodnja je druga delatnost po broju radno angažovanih, a znatan broj radi izvan zavoda na uređenju javnih površina u gradu, kao i unutrašnjeg prostora.

U upravi naglašavaju da je obrazovanje srpskih zatvorenica važan deo programa jer je cilj da se što lakše uključe u društvenu zajednicu po isteku kazne i da što lakše nađu posao. Time se ispunjava i najvažniji zadatak u sistemu izvršenja krivičnih sankcija, a to je odvraćanje od ponovnog činjenja krivičnih dela. Jedna osuđenica studira na fakultetu za poslovne studije „Džon Nezbit” u Požarevcu i sama odlazi na polaganje ispita. Ni u jednoj diplomi ili sertifikatu o završenoj stručnoj obuci ne navodi se da je stečena tokom izdržavanja kazne.

 

Podaci o trenutnom broju žena u zatvorima u regionu

Slovenija       97

Hrvatska       132

Srbija           277

Crna Gora       35

Makedonija   102

Broj žena u zatvoru u Srbiji u poslednjih pet godina

2012 – 240

2013 – 267

2014 – 254

2015 – 263

2016 – 296

 

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

MилeK
@Радован Узе ми реч из уста!
Feminista
Ovaj clanak je politika vrlo lepo napisala bez imalo tendencioznosti. Problem je u tome na koji nacin su uglavnom muskarci dozivljavali ovaj tekst. Nije stvar u tome sto su zene sada pocinile vise zlocina jer i to promovise "zli" neoliberalizam vec u tome sto je zenama omogucena veca sloboda pri izboru i gradjenju sebe (sto je dobro), veca otvorenost u vaspitanju zene gde ona ne mora da bude nezna i pozrtvovana, a samim tim i mogucnost da se oda zlocinu(sto je lose). Resenje ovog problema ja ne vidim u vracanju u predjasnje stanje vec u omogucenju muskarcima da i oni ispoljavaju neznost i da se ne insistira pri njihovom vaspitanju na gradjenju nasilnih karaktera vec neznih i saosecajnih. Pa vise nece biti 10 miliona muskaraca a 700 hiljada zena zatvorenika vec ce oba biti podjednako i znacajno manje.
Miloš
Samo što muškarci nisu ti koji treba da budu nežni. A od žena se i očekuje požrtvovanost, i borba za bolje sutra. Ako mi to ne možemo, ne moraju i žene.
Sasa Trajkovic
Taj neo liberalni koncept kojim su naši političari fascinirani a njegovi glavni promoteri NVO sponzorisani sa zapada nam kroz formu rodne ravnopravnosti ali i agresivnog feminizma prodaju priču o muškarcu negativcu i ženi kao žrtvi pa kada se i makar statistički pokaže drugo lice stvarnosti onda smo šokirani, kriminal nema ROD ni POL ni VERSKU pripadnost ili možda ima?
Jeremija
Emancipacija valjda.
Boris
Tendeciozno. Nisu one po zatvorima zato sto su zene, nego zato sto su kriminalci...
Boris
U srpskom jeziku taj pojam koji ste upotrebili ne postoji, niti je ikada postojao. Ako ne vjerujete, slobodno provjerite u rjecniku... A i sami ste napisali da je iskljucivo muskog roda... Rijec sudija je iskljucivo zenskog roda, a koristi se i za muskarce i zene. Necu ulaziti u problematiku ovih novokomponovanih jezika...
Mujo
Ako vam je teško prevaliti preko usta kriminalke, onda bar napišite prestupnice. Kriminalci je imenica isključivo muškog roda.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.