Tuže Nemačku i dobiju azil
Od našeg dopisnika
Frankfurt, Hajdelberg – Bezmalo svaka druga izbeglica, kojoj je nemačka država odbila da pruži azil, azilantski status je dobila na sudu, tuživši pred upravnim sudom nemačku državu. Ovu informaciju objavio je minhenski dnevni list „Zidojče cajtung”, pozivajući se na odgovor koji je nemačka vlada dala poslaničkoj grupi opozicione Levice.
U odgovoru vlade se navodi da su u prvih devet meseci prošle godine tražioci azila, koji su se žalili upravnom sudu jer im je odbijen zahtev za dobijanje statusa azilanta, u 44 odsto slučajeva dobili presudu u svoju korist. To je popriličan porast broja azilanata koji do azila stižu sudskim putem, budući da su u 2016. novopridošlice u ovakvim pravnim akcijama bile uspešne u tek 29 odsto slučajeva.
Kako prenosi „Zidojče cajtung”, najuspešniji u ovim pravosudnim bitkama prošle godine su bili Sirijci (69 odsto) i Avganistanci (61 odsto), dok su značajno neuspešniji Marokanci (12 odsto) i Alžirci (10 odsto). Inače, parlamentarna većina prošlog saziva Bundestaga je donela odluku da se Maroko, Alžir i Tunis stave na listu zemalja sigurnog porekla, što bi skoro pa onemogućilo da njihovi državljani imaju pravo na azil u Nemačkoj, ali gornji dom parlamenta Bundesrat nije odobrio ovu odluku.
Uspeh Sirijaca i Avganistanaca da sudskim putem dođu do azila u Nemačkoj zapravo znači da im je Savezna služba za migracije i izbeglice (BAMF) pružila zaštitu prema Ženevskoj konvenciji o izbeglicama, ali da je manji broj dobio i pun azil zagarantovan nemačkim ustavom samo za one koji su politički progonjeni a u Nemačku nisu došli iz neke treće sigurne zemlje. Osnovna razlika između zaštite i azila je u tome što samo oni koji su dobili azil imaju neupitno pravo da dovedu svoje članove porodice u Nemačku.
Prema rečima poslanice Levice Ule Jelpke, visoka stopa uspeha žalbi na odluke o azilu baca „loše svetlo na kvalitet” inicijalnih odluka koje je doneo BAMF. Ona smatra da je „očigledno” da politička volja da se odvraćaju tražioci azila ima za rezultat nepravedne odbijenice.
„To znači da je jednostavno prihvaćeno da su, zbog ovakvih odluka, oni koji traže zaštitu vraćani u rat, torturu i progon”, smatra ova levičarska poslanica. U odgovoru vlade, osim procenata uspešnosti žalbi, ne navodi se konkretan broj žalbi koji je podnet, ali je ranije objavljeno da je samo u prvoj polovini 2017. pred upravnim sudovima podneto 250.000 žalbi, što je popriličan porast u odnosu na celu 2016. kada ih je bilo oko 100.000 ili 2015. kada ih je bilo oko 50.000.
Jelpkeova je ranije izjavila za nemački dnevnik „Noje oznabriker cajtung” da je politika odvraćanja povećala birokratski pritisak na nadležne službe ali i sudove. Zbog velikog broja slučajeva, najavljeno je da će broj sudija za upravne poslove biti povećan za još 320 sudija, iako su procene da bi bilo neophodno povećanje od hiljadu sudija kako bi se rešili nagomilani slučajevi.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


