Lansirani „iskanderi”, ali ne iz Kalinjingrada
Rusi su juče lansirali rakete iz kompleksa „iskander M”, uništivši kamp uslovnog neprijatelja. Prva pomisao, barem polovine zapadnog sveta, verovatno je bila da je „puklo” iz Kalinjingrada. A potom su odbacili tu pretpostavku, jer da je „iskander” lansiran iz ove ruske enklave, znali bi u baltičkim državama, a mogli bi da osete i u Berlinu.
Elektronsko lansiranje raketa iz ovog sistema dogodilo se u Zabajkalskom kraju, na jugoistoku Sibira. U pitanju je bila samo vojna vežba.
A u ponedeljak je zvanična Moskva saopštila da ima pravo da svoje oružje, kakvo god želi, postavi gde god smatra da treba na svojoj teritoriji. Ovu konstataciju izrekao je portparol Kremlja povodom primedbi da Rusi raspoređuje ove raketne sisteme, i to u trajnom režimu, u Kalinjingradskoj oblasti, ruskoj enklavi na Baltičkom moru koja se nalazi između Litvanije i Poljske.
„Raspoređivanje jednog oružja ili drugog, raspoređivanje vojnih jedinica i tako dalje na ruskoj teritoriji, isključivo je suvereno pitanje Ruske Federacije. Rusija nije nikad pretila nikome i ne preti nikome. Prirodno, Rusija ima ovo suvereno pravo. Teško da ono treba da bude bilo kome razlog za brigu”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, upitan da prokomentariše pisanje medija o raspoređivanju „iskandera”.
Predsednica Litvanije Dalija Gribauskajte u ponedeljak je upozorila da je ovog puta Rusija u svojoj baltičkoj enklavi trajno rasporedila nove rakete koje mogu da ponesu nuklearne bojeve glave. „U ovom trenutku rakete ’iskander’ se postavljaju u Kalinjingradu da tu budu stalno”, rekla je Darija Gribauskajte novinarima u gradu Rukla prilikom obeležavanja prve godišnjice uvećanog prisustva NATO-a u Litvaniji. Ona je prisustvo ruskih raketa nazvala ne samo pretnjom za Litvaniju, već i za „polovinu evropskih država”.
Rusi se do sada nisu izjasnili da li će „iskanderi” ostati u trajnom režimu ili će, kao i do sada, imati privremeni karakter, za potrebe vojnih manevara, čime su do sada objašnjavali njihovo prisustvo na teritoriji koja, barem u medijima, važi za raketama najnaseljenije parče zemlje. Privremenost stacioniranja ovih sistema odvija se po istom principu kao privremeno, rotirajuće, prisustvo snaga i oružja NATO-a na njegovom istočnom krilu.
Privremeno raspoređivanje trupa NATO-a u Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji formula je po kojoj se nominalno poštuju postojeći ugovori, a da se istovremeno obezbeđuje zaštita istočnih partnera Alijanse od potencijalnog ruskog prodora. Jedinice se menjaju po principu rotacije, tako da se trupe NATO-a zapravo stalno nalaze na granici sa Rusijom, s tim da se jedno oružje odvozi, a drugo dovozi, a jedni vojnici iz članica Alijanse zamenjuju drugima.
Do sada je i Moskva po istom principu dovozila i odvozila raketne sisteme u ovu svoju najistureniju zapadnu oblast.
Predsednik odbora Ruske državne dume za odbranu general-pukovnik Vladimir Šamanov u ponedeljak je za ruske medije potvrdio da se te rakete raspoređuju u Kalinjingradu i da taj potez predstavlja odgovor na jačanje oružanih snaga NATO-a u blizini ruske granice.
U aprilu prošle godine takođe je vladala velika zabrinutost u SAD i njenim evropskim partnerima u NATO-u zbog toga što su Rusi u Kalinjingradsku oblast dovezli raketne sisteme „iskander M”, ali i unapređene verzije tih raketa kratkog dometa koje mogu da dosegnu i do 700 kilometara, što se prema ruskim standardima još uklapa u rakete kratkog dometa.
Rusi tvrde da je raketni kompleks „iskander” visokoprecizan raketni kompleks koji ne narušava nijedan postojeći sporazum koji je Rusija potpisala, konkretno ni Sporazum o smanjenju broja raketa srednjeg i malog dometa, koji je na snazi još od 1987. godine. Raketne sisteme „iskander M” rasporedili su u Kalinjingradu u oktobru 2016. godine, kao odgovor na odluku NATO-a da pošalje četiri multinacionalne borbene grupe i dodatnu vojnu opremu u Estoniju, Letoniju, Litvaniju i Poljsku.
Istog dana kada se u medijima pojavila vest o trajnom raspoređivanju ruskih raketnih sistema, u Estoniji je počela vojna vežba NATO-a pod nazivom „Zimski kamp 2018”. Vežbe u kojima učestvuje više od 1.000 estonskih, britanskih i danskih vojnika odvijaju se na 130 kilometara od ruske granice. Bataljon NATO-a, koji se nalazi u estonskom gradu Tapa, broji 1.200 vojnika, isključujući njih više od 800 iz Velike Britanije. Britanci su obezbedili i vojnu tehniku, isključujući tenkove „čelendžer 2” i oklopna vozila.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


