Sud vaga optužnicu protiv Marjanovića
Iako je optužnica protiv Zorana Marjanovića, osumnjičenog da je 2. aprila 2016. godine ubio suprugu Jelenu, iz Višeg tužilaštva u Beogradu prosleđena sudu proteklog petka, ona još nije dostavljena braniocima okrivljenog. Uvid u nju, po svemu sudeći, osim tužioca koji ju je pisao, imali su i pojedini mediji, što branioci okrivljenog Marjanovića ocenjuju kao svojevrstan pravni presedan.
Kako je za „Politiku” rekla Bojana Stanković, portparol Višeg suda, optužnica još nije „izašla” iz suda.
Od njenog podizanja do danas, sud odnosno krivično vanraspravno veće, odlučivalo je o predlogu tužilaštva (navedenog u optužnici) da se okrivljenom Marjanoviću produži pritvor.
– Ukoliko je reč o pritvorskom predmetu kao u konkretnom slučaju, krivično vanraspravno veće najpre odlučuje o predlogu o pritvoru (da se on ukine ili produži) koji je tužilac naveo u optužnici. Tako je bilo i kada je reč o optužnici protiv Zorana Marjanovića. Kada je optužnica 9. februara dostavljena sudu, izneta je pred KV veće čiji su članovi odlučivali o predlogu za produženje pritvora. Ta odluka je doneta, a okrivljenom je pritvor produžen do 30 dana, zbog načina i posledica krivičnog dela koji su doveli do uznemirenja javnosti koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka – objašnjava portparolka Višeg suda.
Posle toga, prema rečima Stankovićeve, sledi ispitivanje formalne ispravnosti optužnice. Veće, objašnjava ona, ispituje da li je optužnica propisno sastavljena, odnosno da li je sastavljena onako kako je to predviđeno Zakonikom o krivičnom postupku, da li sadrži sve ono što je potrebno: opis krivičnog dela, pravnu kvalifikaciju, predloge o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu i slično...
– Ukoliko se utvrdi da je optužnica propisno sastavljena, sud je dostavlja okrivljenom i njegovim braniocima na odgovor. Ukoliko, pak, članovi KV veće utvrde da u optužnici postoje neke manjkavosti, na primer, da nije opisan subjektivni ili objektivni element krivičnog dela za koje se optuženi tereti, veće će naredbom tužiocu naložiti da u roku od tri dana ispravi uočene nedostatke. Kada se utvrdi da je optužnica formalno ispravna, ona se dostavlja okrivljenom i njegovim braniocima na odgovor. Propisani rok u kom branioci moraju da odgovore na optužnicu je osam dana od dana kada je prime – objašnjava Stankovićeva.
Ukoliko branioci (u ovom predmetu ih je petorica) ne odgovore na optužnicu, veće će optužnicu preispitati. U suprotnom, odnosno ukoliko svi podnesu odgovor, KV veće odlučuje o osnovanosti optužnice.
– Veće može, ukoliko utvrdi da je potrebno bolje razjašnjenje stanja stvari da bi se ispitala osnovanost optužnice, narediti da se istraga dopuni. U ovom slučaju, tužilaštvo je dužno da u roku od tri dana donese naredbu o dopuni istrage, odnosno da preduzme radnje koje je sud naložio. Drugi slučaj je da veće donese odluku o potvrđivanju optužnice. Tada se rešenje dostavlja okrivljenom i njegovim braniocima i oni imaju pravo da izjave žalbu u roku od tri dana Apelacionom sudu u Beogradu. Tek kada ovaj sud potvrdi rešenje o potvrđivanju optužnice, odnosno prvostepeno rešenje postane pravosnažno, ona se zajedno sa tužilačkim spisima dostavlja postupajućem predsedniku veća koji određuje pripremno ročište najkasnije u roku od 30 dana ako je optuženi u pritvoru, a potom određuje i datum glavnog pretresa – objašnjava portparolka Višeg suda u Beogradu.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


