Nova trka za „Zlatnog medveda”
Berlin – Dugometražnim animiranim filmom „Ostrvo pasa” američkog reditelja Vesa Andersona večeras počinje 68. Berlinale, popularni međunarodni filmski festival na kojem će do 25. februara biti prikazano čak 400 novih filmskih naslova.
Nezaustavljivo povećanje festivalskog kvantiteta često na uštrb kvaliteta tokom ovih 16 godina direktorskog mandata Ditera Koslika odavno iritira i domaće i međunarodne filmske poslenike koji prilježno prate Berlinale i iz godine u godinu svedoče o padu njegovog značaja u odnosu na Kanski i Venecijanski festival. Da je „dogorelo do nokata” ukazuju i odjeci na otvoreno pismo sa potpisima 80 nemačkih reditelja, sa zahtevom za temeljnu obnovu Berlinala. Nezadovoljnim filmskim stvaraocima i domaćoj i inostranoj filmskoj javnosti, kao neka vrsta odgovora, nedavno je stiglo saopštenje Ministarstva kulture Nemačke u kojem se kaže da će Koslik napustiti direktorsku funkciju u maju 2019. godine, „po isticanju ugovora i posle nekoliko primedbi reditelja na organizaciju festivala”. U saopštenju se navodi i to da „Diter Koslik više neće biti na raspolaganju po isteku mandata”. Dakle, tek naredno, 69. izdanje Berlinala biće poslednje sa Koslikovim potpisom...
***
Što se ovogodišnjeg izdanja tiče, na samom festivalskom početku najviše pažnje privlači činjenica da se u glavnom programu nalazi 24, a da se za „Zlatnog medveda” takmiči 19 filmova (predsednik žirija je nemački reditelj Tom Tikver) među kojima su četiri nemačka i svega dva američka. Predstavnici američke kinematografije u glavnom takmičarskom programu su filmovi „Dama” braće Dejvida i Nejtana Zelnera sa Mijom Vasikovskom i „Ne brini, neće on peške daleko stići” Gasa van Senta sa Žoakinom Feniksom u glavnoj ulozi. Nemački takmičari su Tomas Štuber („In den Gangen”), Kristijan Pecold („Tranzit”), Filip Grening („Moj brat se zove Robert i on je idiot”) i Emili Atlef („Tri dana u Kviberonu”).
Uočljivo je da će u glavnom takmičarskom programu dominirati filmovi o životima umetnika. Recimo, Van Sentov film je o strip-crtaču Džonu Kalahanu prikovanom za invalidska kolica, film Atlefove o glumici Romi Šnajder, „Postati Astrid” danske rediteljke Pernile Fišer Kristensen o najranijim danima autorke „Pipi Duge Čarape” Astrid Lindgren, dok je norveški film „Utoja, 22. jul” Erika Popea priča o terorističkom činu Andersa Brejvika. Biografski je i ruski film „Dovlatov” Alekseja Germana juniora koji je rađen i u koprodukciji sa Srbijom (producentska kuća Miroslava Miše Mogorovića), te otuda naslovnu ulogu igra srpski glumac Milan Marić. Germanov film se bavi životom slavnog sovjetskog pisca Sergeja Dovlatova i lenjingradskom književnom scenom toga doba.
Među filmovima koji se takmiče za „Zlatnog medveda” su i poljski film „Lice” Malgoržate Šumovske, italijanski „Moja ćerka” Laure Bispuri, filipinski „Sezona đavola” Lava Dijaza (ovaj Dijazov film traje samo tri sata, za razliku od njegovih prethodnih osmočasovnih), meksički „Muzej” Ruiza Palasiosa, kao i dva filma sa potpisom francuskih reditelja Sedrika Kana („Propovednik”) i Benoa Žakoa („Eva”)...
***
Osim glumca Milana Marića i producenta Mogorovića koji će predstavljati boje filmske Srbije u glavnom takmičarskom programu zahvaljujući učešću u ruskom filmu, srpska kinematografija ima na 68. Berlinalu još svojih značajnih predstavnika. U paralelnom takmičarskom programu „Generacija” svetsku premijeru ima kratki film „Neputovanja” animatorskog rediteljskog para Ane Nedeljković i Nikole Majdaka juniora, dvojca koji je ovde pre pet godina osvojio pobedničkog „Kristalnog medveda” za animirani film „Rabitlend”.
U uglednom programu „Panorama”, na velikoj sceni publici će se pokloniti i srpski glumac Goran Radaković kao jedan od važnih junaka rumunsko-kanadskog filma „Limunada” Joane Urikaru, čiji je producent slavni rumunski reditelj Kristijan Munđiju. Radaković tumači lik američkog advokata srpskog porekla koji mladoj majci Rumunki pomaže u borbi sa američkom administracijom i sudskim sistemom povodom nastalih problema vezanih za dobijanje dugo sanjane „zelene karte”.
U programu „Forum” čak tri projekcije imaće kultni filmski klasik Živojina Žike Pavlovića „Kad budem mrtav i beo”, čija je kopija nedavno restaurirana u okviru projekta zaštite filmske baštine „Vip Kinoteka”...
***
I Berlinski festival se priključuje nedavno u Americi pokrenutoj debati „#Me Too”, o seksualnoj diskriminaciji u filmskoj industriji. Diter Koslik kaže da će ova tema igrati veliku ulogu na festivalu, da će biti organizovane diskusije i da će posetioci Berlinala koji su pogođeni seksualnim uznemiravanjem moći besplatno i anonimno da dobiju savet. Sve to pod motom „Ne diskriminaciji”. Potsdamer plac, Berlinale palast i okolni bioskopski kompleksi i dvorane širom Berlina, potpuno su spremni za večerašnji početak velikog filmskog praznika.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


