Nelikvidnost još velika boljka
Ako je suditi po podacima Narodne banke Srbije o blokiranim računima pravnih lica i preduzetnika na dan 31. decembra 2017. godine, nelikvidnost je još velika boljka srpske privrede. Tog dana u blokadi su bili računi 36.441 preduzeća i 16.722 preduzetnika, a njihov ukupan dug „težio” je 308,18 milijardi dinara. Blokiranih je oko tri hiljade bilo više nego istog dana prethodne godine.
Prema izveštajima Agencije za privredne registre (APR) za 2015. i 2016, srpska privreda je počela da se oporavlja. Profit ostvaren u 2016. bio je veći čak 3,4 puta u poređenju s dobitkom iskazanim u 2015. godini, ali se likvidnost privrede još ne popravlja.
Broj dužnika čiji su računi blokirani se ne smanjuje, što znači da je privreda još prezadužena, a ekonomisti tvrde da su tome doprinele i banke visokim kamatama na odobrene kredite.
Upućeni ukazuju da je trend oporavka srpske privrede nastavljen i u 2017. Pokazatelji zaduženosti, likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti kreću se u pozitivnom smeru, ali sva navedena poboljšanja još nisu dovoljna da poprave godinama urušavan finansijski položaj privrede.
Po slovu Zakona o rokovima plaćanja, od aprila 2013. isporučenu robu i usluge država, opštine i javna preduzeća obavezni su da plaćaju u roku do 45, a privatne firme do 60 dana. Država od tada svoje obaveze izmiruju u propisanom roku i nije „generator nelikvidnosti”.
Da su kompanije još loše platiše potvrdilo je i istraživanje „EOS matriksa”. Ipak, stanje sa naplatom je daleko od dobrog, ali je bolje nego 2009.
Prema rečima Ivana Nikolića, direktora istraživanja u Ekonomskom institutu, anketa sprovedena u zimu 2016. pokazala je da 67 odsto naših kompanija plaća svoje račune u roku. Redovne platiše među firmama u Srbiji svoje obaveze izmiruju u proseku do 46 dana od prispeća računa za naplatu. I pored toga, po tome su samo ispred grčkih firmi. Za samo 12 odsto računa na naplatu se čeka manje od 30 dana, a najredovnije se plaćaju usluge.
Svaki treći račun u Srbiji se ne plaća na vreme. Posle isteka roka za plaćanje kompanije na svoj novac čekaju u proseku još 50 dana, dok je u evropskim zemljama to čekanje svedeno na 21 dan.
Zanimljivo je da su građani i preduzetnici redovnije platiše od preduzeća. Iako imaju kraće rokove, 79 odsto njih izmiruje svoje obaveze na vreme, što je evropski prosek. Što su rokovi plaćanja računa kraći, građani i preduzetnici ih redovnije plaćaju, i po tome su među najboljima u Evropi.
Zakonom o privrednim društvima propisano je da „preduzetnik prestaje sa radom po sili zakona ako mu je poslovni račun u blokadi duže od dve godine”. U tom slučaju NBS ili Poreska uprava podnose Agencije za privredne registre zahtev za brisanje preduzetnika iz registra. Tako je u 2016. iz registra izbrisano 2.458 privrednih društava i 21.732 preduzetnika, a u 2017. 2.936 privrednih društava i 21.732 preduzetnika.
Broker Nenad Gujaničić ipak smatra da je država kod nas previše bolećiva prema neredovnim platišama, a ceh plaćaju redovne platiše, koje čine zdravi deo privrede, što se kosi sa istovremenim zalaganjem za tržišnu privredu.
– U razvijenim tržišnim privredama dužnici se jedno vreme štite od poverilaca, kako bi im se pružila prilika da se oporave od teškoća koje su ih zadesile – kaže Gujaničić. – Ali, to ne traje predugo. Tamo stečajevi ne traju godinama, pa i decenijama, kao što je to slučaj kod nas.
Narodna skupština Republike Srbije usvojila je, na sednici održanoj 14. decembra prošle godine, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o stečaju, koji je stupio na snagu, a koji predviđa bolju naplatu poverilaca, smanjenje troškova i skraćenje vremena stečajnog postupka.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


