Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dom fudbala u Ruskom domu

Za navijače koji odlaze na Svetsko prvenstvo organizovaće se posebni tečajevi ruskog jezika. Biće objavljen i navijački rečnik
Dom fudbala u Ruskom domu
Навијање током квалификација за Светско првенство (Фотографије Руски дом)
На­де­жда Ку­шчен­ко­ва, ди­рек­тор­ка Ру­ског до­ма
Ове го­ди­не на­вр­ша­ва се 85 го­ди­на од ка­да је Ру­ски дом у Бе­о­гра­ду пр­ви пут отво­рио сво­ја вра­та. Пр­ви го­сти би­ли су „бе­ли Ру­си”. Ста­љин ни­је био на­ро­чи­то сре­ћан због отва­ра­ња овог до­ма у Ули­ци На­род­ног фр­он­та, али не­ма исто­риј­ских по­да­та­ка да се око ње­га мо­тао Му­ста­фа Го­лу­бић и по­ку­шао да га за­ра­зи ви­ру­сом Ко­мин­тер­не

Ša­lja­pin­ska sa­la, po­sve­će­na slav­nom oper­skom pe­va­ču sna­žnog i bol­nog gla­sa, sa­da je „Ru­ski dom na­vi­ja­ča 2018”, pre­u­re­đe­na u to­tal-di­zaj­nu ovo­go­di­šnjeg Svet­skog pr­ven­stva u fud­ba­lu. Pod­ra­zu­me­va se da lju­bi­te­lji fud­ba­la ne­će slu­ša­ti oper­sku kla­si­ku, već će gle­da­ti utak­mi­ce na Mun­di­ja­lu na ne­ko­li­ko ve­li­kih ekra­na.

U fud­bal­skoj en­kla­vi Ru­skog do­ma u Be­o­gra­du iz­da­va­će se spe­ci­jal­ni pa­soš na­vi­ja­ča – do­ku­ment s ko­jim se ula­zi u Ru­si­ju bez vi­ze, omo­gu­ća­va bes­plat­no ko­ri­šće­nje grad­skog pre­vo­za u gra­do­vi­ma u ko­ji­ma će bi­ti od­i­gra­ne utak­mi­ce Svet­skog pr­ven­stva. Pa­soš, s ku­plje­nom kar­tom, ga­ran­tu­je ula­zak na utak­mi­ce pr­ven­stva.

Dom na­vi­ja­ča bi­će i svo­je­vr­sni fud­bal­ski in­for­ma­ci­o­ni cen­tar u ko­jem svi za­in­te­re­so­va­ni put­ni­ci mo­gu do­bi­ti pr­o­fe­si­o­nal­ne in­for­ma­ci­je i tu­ri­stič­ke uslu­ge ko­je pru­ža part­ner­ska orga­ni­za­ci­ja Ru­skog do­ma. Za na­vi­ja­če u Ru­skom do­mu bi­će orga­ni­zo­va­ni po­seb­ni te­ča­je­vi ru­skog je­zi­ka. Bi­će ob­ja­vljen i na­vi­jač­ki reč­nik za lak­še sna­la­že­nje na­ših put­ni­ka u Ru­si­ji. 

Isto va­ži i za po­li­caj­ce ko­ji će pra­ti­ti na­še na­vi­ja­če i fud­bal­ski na­ci­o­nal­ni tim. Uči­će ru­ski i do­bi­će reč­nik.

– Zi­do­vi ove zgra­de su sta­ri, ali ener­gi­ja ovog me­sta tre­ba da bu­de mla­da – ka­že di­rek­tor­ka Ru­skog do­ma Na­de­žda Ku­ščen­ko­va.

Ina­če, in­sti­tu­ci­ja u be­o­grad­skoj Uli­ci Na­ci­o­nal­nog fr­on­ta pri­pa­da Fe­de­ral­noj agen­ci­ji Ros­so­trud­ni­če­stvo pri Mi­ni­star­stvu spolj­njih po­slo­va.

– Još iz vre­me­na So­vjet­skog Sa­ve­za u Ru­si­ji na Ju­go­sla­vi­ju su aso­ci­ra­li Đor­đe Mar­ja­no­vić, na­me­štaj i Cr­ve­na zve­zda – s osme­hom se se­ća Ku­ščen­ko­va. Da­nas su ne­ki od naj­pre­po­zna­tlji­vi­jih Sr­ba u Ru­si­ji iz obla­sti kul­tu­re re­di­telj Emir Ku­stu­ri­ca i glu­mac Mi­loš Bi­ko­vić. Mi­loš se već eta­bli­rao u mo­der­nim ru­skim se­ri­ja­ma i fil­mo­vi­ma, po uti­ca­ju ko­ji ši­ri dru­štve­nim mre­ža­ma na ru­ske i srp­ske ti­nej­džer­ke. 

Otva­ra­njem kon­zu­la­ta Ru­si­je u Kne­že­vi­ni Sr­bi­ji 23. fe­bru­a­ra 1838. go­di­ne for­mal­no su ot­po­če­li di­plo­mat­ski od­no­si iz­me­đu na­ših ze­ma­lja, a pr­o­sla­va 180 go­di­na od ka­da je knez Mi­loš Obre­no­vić u Kra­gu­jev­cu pri­mio u sve­ča­nu audi­jen­ci­ju ru­skog di­plo­ma­tu Ge­ra­si­ma Va­si­lje­vi­ča Va­šćen­ka, ko­ji mu je pre­dao akre­di­tiv­no pi­smo, obe­le­ži­će se na vi­so­kom dr­žav­nom ni­vou.

Ali u isto­rij­skim bu­ra­ma ne­sta­le su i ru­ska im­pe­ri­ja i Kne­že­vi­na Sr­bi­ja. Ipak, u epo­ha­ma ra­to­va i re­vo­lu­ci­ja, po­sto­ja­la su i ti­ha uto­či­šta ko­ja su, bez ob­zi­ra na po­li­tič­ka de­ša­va­nja i ide­o­lo­gi­je, osta­la čvr­sta upo­ri­šta ve­za iz­me­đu Sr­bi­je i Ru­si­je. Jed­no od ostr­va „ru­skog sve­ta” u Be­o­gra­du je Ru­ski dom, iz­gra­đen u srp­skoj pre­sto­ni­ci 1933. go­di­ne. Hi­lja­de ru­skih emi­gra­na­ta ko­je je pri­hva­ti­la Sr­bi­ja po­sle Ok­to­bar­ske re­vo­lu­ci­je že­le­le su da sa­ču­va­ju ve­zu s do­mo­vi­nom, ru­skom kul­tu­rom, ali i no­vom ze­mljom. 

U to vre­me, Kra­lje­vi­na Ju­go­sla­vi­ja ni­je ima­la di­plo­mat­ske od­no­se sa SSSR-om i Sta­ljin ni­je bio na­ro­či­to sre­ćan zbog otva­ra­nja ovog do­ma u Uli­ci Na­rod­nog fr­on­ta, ali ne­ma isto­rij­skih po­da­ta­ka da se oko nje­ga mo­tao Mu­sta­fa Go­lu­bić i po­ku­šao da ga za­ra­zi vi­ru­som Ko­min­ter­ne. 

– U na­šoj bi­bli­o­te­ci ima oko 70.000 knji­ga i to je jed­na od naj­bo­ga­ti­jih bi­bli­o­te­ka u si­ste­mu ru­skih do­mo­va u sve­tu. Fond bi­bli­o­te­ke je sva­kom go­di­nom sve bo­ga­ti­ji, a me­di­ja­te­ka pru­ža mo­guć­nost pri­stu­pa još ve­ćem br­o­ju knji­ga – pri­ča Na­de­žda Ku­ščen­ko­va, pod­se­ća­ju­ći da je to­kom po­sto­ja­nja, bez ob­zi­ra na to ko­li­ko pu­ta je me­njao svoj zva­nič­ni na­ziv i ma ka­kva is­ku­še­nja da mu je isto­ri­ja pri­re­đi­va­la, cilj osta­jao isti – oču­va­nje, ši­re­nje i pr­o­du­blji­va­nje ru­skog kul­tur­nog i du­hov­nog na­sle­đa na Bal­ka­nu.

Ove go­di­ne na­vr­ša­va se 85 go­di­na od ka­da je Ru­ski dom u Be­o­gra­du pr­vi put otvo­rio svo­ja vra­ta. Pr­vi go­sti bi­li su „be­li Ru­si”, a po­tom su sve vi­še po­če­li da do­la­ze i Sr­bi. 

– Fe­bru­ar ove go­di­ne obe­le­ži­će sve­ča­na pre­zen­ta­ci­ja mo­za­i­ka glav­ne ku­po­le Hra­ma Sve­tog Sa­ve na Vra­ča­ru, či­ji je ko­or­di­na­tor, uka­zom pred­sed­ni­ka Ru­si­je Vla­di­mi­ra Pu­ti­na, Fe­de­ral­na agen­ci­ja Ros­so­trud­ni­če­stvo u Sr­bi­ji, a re­a­li­za­ci­ju pr­o­jek­ta je ko­or­di­ni­rao Ru­ski cen­tar za na­u­ku i kul­tu­ru. Isto­ri­ja na­stan­ka naj­ve­ćeg mo­za­i­ka u sve­tu „Vaz­ne­se­nje Go­spod­nje”, po­vr­ši­ne oko 1.250 kva­drat­nih me­ta­ra, za­slu­žu­je po­seb­nu pri­ču. Unu­tra­šnja mo­za­ič­ka de­ko­ra­ci­ja Hra­ma bi­će me­sto ho­do­ča­šća hi­lja­da gra­đa­na i tu­ri­sta. U če­tvr­tak, 22. fe­bru­a­ra u 19 ča­so­va, u Hra­mu Sve­tog Sa­ve svi za­in­te­re­so­va­ni mo­gu po­se­ti­ti kon­cert mo­skov­skog Si­no­dal­nog ho­ra ko­ji će spe­ci­jal­no za ovu pri­li­ku do­ći iz Mo­skve – na­gla­ša­va di­rek­tor­ka Ru­skog do­ma.

Osmi­sliv­ši pr­o­gra­me „Ču­ve­na ime­na Ru­si­je”, „Sa­zve­žđe Ru­si­je”, „No­ve zve­zde Ru­si­je”, „Zve­zda­ni ko­rak Ru­si­je”, „De­či­je no­vo­go­di­šnje pr­o­sla­ve”, Ru­ski dom je do­pri­neo upo­zna­va­nju Sr­ba s kul­tu­rom i tra­di­ci­jom na­ro­da Ru­si­je. Pr­o­gram ju­bi­lar­ne go­di­ne Ru­skog do­ma bi­će za­i­sta bo­gat i ra­zno­vr­stan. Sr­bi­ju će po­se­ti­ti Ku­banj­ski ko­zač­ki hor, naj­sta­ri­ji i naj­ve­ći na­ci­o­nal­ni ko­zač­ki an­sambl u Ru­si­ji. Za di­rek­tor­ku Do­ma je zna­čaj­no da Sr­bi­ja upo­zna i sa­vre­me­ni ru­ski film i mu­zi­ku.

Ne­što su ma­nje po­zna­ti, ali ne i ma­nje zna­čaj­ni, obra­zov­ni pr­o­jek­ti Ru­skog do­ma. Ove go­di­ne je već otvo­ren kon­kurs za pri­jem dr­ža­vlja­na Re­pu­bli­ke Sr­bi­je na ško­lo­va­nje u Ru­si­ji o tr­o­šku ru­skog fe­de­ral­nog bu­dže­ta.

Pre­ma re­či­ma Na­de­žde Ku­ščen­ko­ve, oda­bir stra­nih dr­ža­vlja­na ko­ji že­le da se ško­lu­ju u Ru­si­ji vr­ši Ru­ski dom. Te­ča­je­vi ru­skog je­zi­ka u Ru­skom do­mu, ko­ji su po­sta­li pri­znat eta­lon u obla­sti na­sta­ve je­zi­ka Pu­ški­na i Do­sto­jev­skog, na­sta­vlja­ju s ra­dom. Kao i sa­rad­nja u obla­sti obra­zo­va­nja s part­ne­ri­ma Ru­skog do­ma kom­pa­ni­jom NIS (pr­o­gram „Ener­gi­ja zna­nja”), Raz­voj­nim cen­trom Ru­skog ge­o­graf­skog dru­štva u Be­o­gra­du, Fa­kul­te­tom mu­zič­ke umet­no­sti u Be­o­gra­du, Ru­skom hu­ma­ni­tar­nom mi­si­jom...

Po­seb­na pa­žnja u ju­bi­lar­noj go­di­ni Ru­skog do­ma bi­će po­sve­će­na pi­ta­nju ru­ske emi­gra­ci­je u Sr­bi­ji. Ru­ski dom pla­ni­ra da oku­pi po­tom­ke pred­stav­ni­ka pr­vog ta­la­sa ru­ske emi­gra­ci­je iz ce­log sve­ta, ka­ko bi se is­ta­kao zna­čaj 100-go­di­šnji­ce od okon­ča­nja Pr­vog svet­skog ra­ta. Pri­pre­ma­ju se vo­lon­ter­ske ak­ci­je na „Ru­skom ne­kro­po­lju”, ko­ji se na­la­zi na No­vom Gr­o­blju u Be­o­gra­du, ru­skom gr­o­blju u Be­loj cr­kvi...

Ali, po ras­po­lo­že­nju i di­zaj­nu, naj­va­žni­ja spo­red­na stvar na sve­tu obe­le­ži­će ak­tiv­no­sti Ru­skog do­ma. Po­sle du­že vre­me­na, Sr­bi­ja se pla­si­ra­la na Svet­sko pr­ven­stvo ko­je će se odr­ža­ti u Ru­si­ji, a na­vi­jač­ki pa­so­ši su sve tra­že­ni­ji. 

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Черкасов
Руски дом у Београду јесте Руски центар науке и културе у Србији. Не видим никакаву везу између науке и културе с једне стране, и фудбала, као спорта и бизниса. Међутим, нису Руси започели тај тренд, било је, на пример, светско првенство у фудбалу и у Француској, па је Француски институт био окићен фудбалом, уместо да се бави својим послом. Шта да се ради, вежи коња где ти газда каже.
Славица
Пређашње речено записано је у књизи „Руски лекари у Србији и Црног Гори” др Стевана Литвињенка ( 1922), рођеног београђанина и сина избеглице Андреја Литвињенка, студента технике из Харкова. Управо је минуо Државни празник и Сретење. Лист „Политика” је 7. августа 2011. године писао о пореклу др Литвињенка а поводом објављивања књиге. Остало је записано да се Андреј Литвињенко по доласку у нашу земљу у Ћуприју оженио Милосавом, унуком Младена Миловановића, председника Правитељствујушег Совјета и попечитеља Војног посланства Србије. Сам др Стеван Литвињенко био је дуго година главни епидемиолог Југославије и експерт Светске здравствене организације. Обилато је др Литвињенко вратио дуг народу својим стручним радом а књигом о Руским лекарима сам је себи за живота подигао споменик. На исти начин као што су писали др Батуту поводом његове књиге о „Надрилекарима” 1923. године када се др Литвињенко родио у новој домовини. И данас су међу лекарима потомци некадашњих избеглицама.
Славица
„И најблеђе мастило је вредније од најбољег памћења” (Кинеска пословица). Године 1806. Карађорђе, вођа подјармљеног српског народа, обратио се руском команданту Дунавске армије, генералу Михелсону, да војском и осталим средствима потпомогне српски устанак против Турака. У писму у тачки 7. Карађорђе је навео потребу за лекарима и санитетским материјалом. Ово је зачетак проширења већ постојећих дугогодишњих веза Србије са Русијом на област здравства. У оквиру мисија Руског Црвеног крста долазила је обилата помоћ у свим ратовима а нарочито Првом светском рату. После бољшевичке револуције у Краљевину СХС дошло је преко 500 лекара. Преко 45о на територију Србије и Црне Горе. Међу хиљадама избеглица било је 9 будућих чланова Краљевске српске академије, више професора Медицинског факултета у Београда па и сам декан проф. Игњатовски а Руска болница у Панчеву и Поликлиника у Београду биле су наставне базе! Грађевине архитекте Краснова красе данашњу Немањину улицу.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.