Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Stari partneri kupuju „Magnohrom” u tri dela

Ne­ka­da­šnji kra­lje­vač­ki gi­gant po­no­vo se pro­da­je, a naj­za­in­te­re­so­va­ni­ji kup­ci su du­go­go­di­šnji po­slov­ni part­ne­ri i po­ve­ri­o­ci
Stari partneri kupuju „Magnohrom” u tri dela
Фабрика Магнохром у Краљеву (Фото М.Д)

Kra­lje­vo – Pre­mi­jer­ka Ana Br­na­bić je, pri­li­kom ne­dav­ne po­se­te Kra­lje­vu, po­red dru­gih na­bro­je­nih pri­li­ka za ubr­za­ni raz­voj Kra­lje­va na­ja­vi­la i šan­su za opo­ra­vak „Mag­no­hro­ma”. Ova fa­bri­ka va­tro­stal­nih ma­te­ri­ja­la i elek­tro­ter­mič­kih pro­iz­vo­da se, po­sle ne­u­spe­le pri­va­ti­za­ci­je 2007. go­di­ne, to jest pro­da­je in­dij­skoj kom­pa­ni­ji „Glo­bal stil”, po­ro­di­ci Mi­tal, sa­da kup­ci­ma nu­di u tri de­la: kao fa­bri­ka va­tro­stal­nih ma­te­ri­ja­la sa rud­ni­ci­ma, fa­bri­ka elek­tro­ter­mič­kih pro­iz­vo­da i fa­bri­ka te­rom i smo­lom ve­za­nih ope­ka. 

Po­slov­ni kom­pleks fa­bri­ke va­tro­stal­nih ma­te­ri­ja­la u Kra­lje­vu, či­ne rud­ni­ci „Šu­ma­di­ja” i „Mag­ne­zit” sa po­go­ni­ma eks­plo­a­ta­ci­je i se­pa­ra­ci­je ru­de va­tro­stal­nih ma­te­ri­ja­la na vi­še lo­ka­ci­ja. Po­čet­na ce­na ce­lo­kup­ne opre­me te fa­bri­ke va­tro­stal­nih ma­te­ri­ja­la, eks­plo­a­ta­ci­o­na pra­va na po­lji­ma po­me­nu­tih rud­ni­ka i ze­mlji­šte u svo­ji­ni na pod­ruč­ju Kra­lje­va, Čač­ka, Ča­je­ti­ne i Gor­njeg Mi­la­nov­ca iz­no­si oko 275 mi­li­o­na di­na­ra. 

Na pro­da­ju je i po­kret­na i ne­po­kret­na imo­vi­na fa­bri­ke elek­tro­ter­mič­kih pro­iz­vo­da (FETP) u Kra­lje­vu, ko­ja ob­u­hva­ta pro­iz­vod­ne i po­moć­ne zgra­de, zgra­du pro­dav­ni­ce i ne­ko­li­ko tra­fo-sta­ni­ca, kao i ce­lo­kup­nu opre­mu pre­ma po­čet­noj ce­ni od oko 89 mi­li­o­na di­na­ra. I, tre­ću ce­li­nu pred­sta­vlja fa­bri­ka smo­lom i te­rom ve­za­nih ope­ka, či­ja je po­čet­na ce­na oko 12,5 mi­li­o­na di­na­ra.

Agen­ci­ja za li­cen­ci­ra­nje ste­čaj­nih uprav­ni­ka za­ka­za­la je jav­no nad­me­ta­nje za 21. mart 2018. go­di­ne u Be­o­gra­du. Pre­mi­jer­ka Br­na­bić je u Kra­lje­vu još ukrat­ko ka­za­la da, iako tra­je rok za ot­kup do­ku­men­ta­ci­je ona ima sa­zna­nja da po­sto­je ozbilj­ne, do­ma­će i stra­ne kom­pa­ni­je za ku­po­vi­nu po­me­nu­tih fa­bri­ka i na to­me je za­sno­va­la na­du u opo­ra­vak kra­lje­vač­kog „Mag­no­hro­ma”. 

Ka­ko ne­zva­nič­no sa­zna­je­mo, si­gur­no je da će po­ten­ci­jal­ni ku­pac bi­ti fin­ska kom­pa­ni­ja „Afa­rak”, ko­ja je sa­da u za­ku­pu po­go­na za pro­iz­vod­nju sin­ter mag­ne­zi­ta i u pro­te­klih go­di­nu da­na je oba­vi­la ne­ko­li­ko pro­iz­vod­nih kam­pa­nja. O ovoj kom­pa­ni­ji se ov­de za­i­sta go­vo­ri kao ve­o­ma uspe­šnoj i svet­ski po­zna­toj. Za­tim, naj­ma­nje tri do­ma­ća pred­u­ze­ća, u ra­ni­jem pe­ri­o­du ta­ko­đe po­slov­ni part­ne­ri „Mag­no­hro­ma”, bi­će u kon­ku­ren­ci­ji za ku­po­vi­nu fa­bri­ke elek­tro­ter­mič­kih pro­iz­vo­da, a me­đu nji­ma će, ve­ro­vat­no, bi­ti i po­sled­nji za­ku­pac tih po­go­na fir­ma „Fe­ro­in­vest”.

Što se fa­bri­ke smo­lom i te­rom ve­za­nih ope­ka ti­če tu se, kao o bu­du­ćem vla­sni­ku po­naj­vi­še go­vo­ri o be­o­grad­skom pred­u­ze­ću „Bo­meks”, ko­je je kao ra­ni­ji hi­po­te­kar­ni po­ve­ri­lac već vla­snik opre­me u ovom po­go­nu pa bi bi­lo lo­gič­no da po­sta­ne i ku­pac zgra­de i in­fra­struk­tu­re. 

Mno­ge Kra­ljev­ča­ne je ova vest ob­ra­do­va­la, po­go­to­vo što se ra­ču­na na ozbilj­ni­ju pri­va­ti­za­ci­ju od one ka­da su biv­ši vla­sni­ci iz mul­ti­na­ci­o­nal­ne kom­pa­ni­je „Glo­bal stil” po­go­ne opu­sto­ši­li, fa­bri­ku za­du­ži­li pa je „Mag­no­hrom” sep­tem­bra 2016. go­di­ne oti­šao u ste­čaj. Upr­kos to­me, još po­sto­ji na­da da će „Mag­no­hrom” kao i Fa­bri­ka va­go­na, ovi ne­ka­da­šnji gi­gan­ti „živ­nu­ti”. To po­go­to­vo kod sta­ri­jih, ko­ji pam­te da je ov­de ra­di­lo sko­ro de­set hi­lja­da rad­ni­ka a sa­da ni sto­ti­nak. Da je, re­ci­mo, sa­mo u „Mag­no­hro­mu” i nje­go­vi­ma rud­ni­ci­ma bi­lo za­po­sle­no oko 5.500 i da se iz tih po­go­na, na vi­še kon­ti­ne­na­ta iz­vo­zio va­tro­stal­ni ma­te­ri­jal i ope­ka. Go­di­šnje se pro­iz­vo­di­lo oko 120.000 to­na tih ope­ka, na na hi­lja­de ter­mo­a­ku­mu­la­ci­o­nih pe­ći, boj­le­ra, gre­ja­li­ca, grej­nih te­la...

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Леон Давидович
Није могло бити веће штете по интерес народа од пљачке и уништења стечене имовине. Коме све није продавата та имовина, ко је све није пљачкао и уништавао. Одакле све из света низу дошли разни пробисвети да пљачкају и уништавају заједно са домаћим. Купе фабрику, мало више од џаба, а онда опљачкају шта се опљачкати може и затворе фабрику, радници на улицу, а трошкови и дугови на трошак државе то јест свег народа. Када неко тако остане без имовине он је развлашћен и беспомоћан и далеко је од тога да такво друштво може допринети просперитету народа.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.