Junker nad Balkanom
Diplomatska nedelja za nama, za predsednika Aleksandra Vučića odvijala se na relaciji Beograd–Berlin–Sofija, s jednom ključnom porukom koju je izrekla i nemačka kancelarka Angela Merkel: da je impresionirana načinom kako Srbija izvodi reforme na evropskom putu. Ipak, na kraju nedelje provedene na teritoriji „zapadnobalkanske šestorke”, Žan-Klod Junker, koji je finale ovog puta već najavio za 2025. godinu, zazvučao je pomalo kao mladi Mirko Topalović iz Kovačevićevih „Maratonaca” kad se borio za svoj deo nasledstva. „Neću dozvoliti da budem prevaren”, poručio je predsednik Evropske komisije, dodajući: „Dakle – prvo suština, onda kalendar.”
Tako je na kraju balkanske turneje govorio Junker za Dojče vele, a to je, uostalom, rekao i u četvrtak u Sofiji pred čelnicima „šestorke”, samo nešto formalnijim jezikom. Izjavio je da se nakon posete zemljama zapadnog Balkana vraća u Brisel s obnovljenim uverenjem da je regionu mesto u EU, da pristupanje država regiona nije san, već realnost koja će se ostvariti, ali i da su sagovornici razumeli da se mora veća pažnja posvetiti sprovođenju reformi, a manje datumima.
Sumirajući utiske s balkanske turneje, na kojoj je predstavljao Strategiju proširenja EU na zapadni Balkan, upozorio je da sve zemlje moraju da okončaju sve bilateralne teritorijalne sukobe koji traju i da tu neće biti ustupaka. Posle susreta s Aleksandrom Vučićem u ponedeljak u Beogradu, Junker je rekao da je nakon razgovora sa srpskim predsednikom optimista kada je reč o putu Srbije u EU. Dotaklo ga je, izgleda, i uzbuđenje Ivice Dačića koji je na zahteve koji stižu iz Brisela poručio – nećemo zbog EU izvršiti harakiri.
Ni protekla nedelja u Srbiji, dakle, kao ni ona prethodna kada je u gostima bio Sergej Lavrov, nije oskudevala u značajnim spoljnopolitičkim kontaktima, ali ni poslovnim temama. Dok je Junker u Beogradu u ponedeljak razgovarao s predsednikom Vučićem, predsednica Vlade RS Ana Brnabić u Londonu je prisustvovala Investicionom samitu zapadnog Balkana koji je organizovala Evropska banka za obnovu i razvoj. „Regionalno infrastrukturno povezivanje prioritet je Srbije u narednom periodu”, naglasila je premijerka Brnabić na početku nedelje.
A već krajem sedmice, to su u Sofiji potvrdili i Aleksandar Vučić i bugarski premijer Bojko Borisov, koji je ukazao da zemlje regiona do samita EU–zapadni Balkan u maju u Sofiji treba da spreme ambiciozne projekte za bolju povezanost. Vučić je izjavio da je prilikom posete Berlinu u utorak „s nemačkom kancelarkom Angelom Merkel pričao po ko zna koji put o auto-putu Niš–Priština i koliki značaj bi on imao za Toplički okrug, Niš, Merošinu, Nišavski okrug i druge krajeve Srbije”, najavljujući da će se s njegovom izgradnjom krenuti krajem ove godine.
Ovim razgovorom s nemačkom kancelarkom deluje da su neke stvari razjašnjene. Najvažnije, naravno, one koje se tiču pregovora Beograda i Prištine i potpisivanja pravnoobavezujućeg sporazuma, na kome, kako je Vučić naglasio, Nemačka insistira od 2008. godine. Na konferenciji za novinare s Angelom Merkel, on je rekao da je Srbija spremna za kompromisno rešenje, tako da i jedna i druga strana nešto izgube i dodao da Srbija ne sme da bude potpuni gubitnik. I nada se, dodao je, da će, uz podršku Nemačke i Angele Merkel, biti postignuto kompromisno rešenje za Kosovo.
„Ja mislim da ljudi u Srbiji, gledajući u budućnost, treba da razumeju šta je to što dobijamo, šta je to što ostavljamo našoj deci. Ja mislim da našoj deci ne treba da ostavljamo sukobe, ne treba da ostavljamo ono što mi u prošlosti nismo uspeli da razrešimo već da napravimo čiste račune za budućnost”, rekao je Vučić.
Kancelarka je delovala raspoloženo na toj konferenciji za novinare, verovatno ne samo zbog toga što je napravljen sporazum Srbije i Nemačke o ratnim memorijalima na teritoriji Srbiji i Nemačke, što je, kako je rekla, „ključna tačka u odnosima dve zemlje i poklon koji je doneo predsednik Srbije”. „Zaista nas je impresioniralo na koji način Srbija ide putem reformi, to se vidi i na osnovu indikatora borbe protiv korupcije. Ohrabrujemo Srbe da nastave taj put i podržavamo evropsku perspektivu Srbije”, poručila je još Merkelova. I ostavila, zvanično, da se Beograd i Priština sami dogovore šta će biti sadržina pravnoobavezujućeg sporazuma.
Na pitanje novinara očekuje li da taj sporazum sadrži i zahtev da Srbija prizna Kosovo, ona je rekla da „nije ona ta koja će propisati šta mora da se desi”. „Mi smo razgovarali šta je poželjno, šta treba uraditi, ali inicijativa polazi od Srbije. Predsednik Srbije je tu glavni akter. Mi razgovaramo o tome i podržavamo stvari kada se traži naša podrška, ali ja neću deliti savete, pogotovo ne u javnosti”, dodala je Merkel.
I dok južnu srpsku pokrajinu i dalje potresa problem demarkacije „granice” s Crnom Gorom, što im je preduslov za ukidanje šengenskih viza, u Briselu je, posle prekida zbog ubistva Olivera Ivanovića, obnovljen tehnički dijalog Prištine s Beogradom. Ali, već sutradan, u sredu, glavni tužilac Specijalnog suda za ratne zločine nad Srbima na Kosovu Dejvid Švendimen izjavio je da mora da napusti posao u kritičnoj fazi rada ovog suda. Kako je Švendimen pojasnio za britanski „Gardijan” – on odlazi zbog „inercije Stejt departmenta”.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


