Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Junker nad Balkanom

Di­plo­mat­ska ne­de­lja za na­ma, za pred­sed­ni­ka Alek­san­dra Vu­či­ća od­vi­ja­la se na re­la­ci­ji Be­o­grad–Ber­lin–So­fi­ja, s jed­nom ključ­nom po­ru­kom ko­ju je iz­re­kla i ne­mač­ka kan­ce­lar­ka An­ge­la Mer­kel: da je im­pre­si­o­ni­ra­na na­či­nom ka­ko Sr­bi­ja iz­vo­di re­for­me na evrop­skom pu­tu. Ipak, na kra­ju ne­de­lje pro­ve­de­ne na te­ri­to­ri­ji „za­pad­no­bal­kan­ske še­stor­ke”, Žan-Klod Jun­ker, ko­ji je fi­na­le ovog pu­ta već na­ja­vio za 2025. go­di­nu, za­zvu­čao je po­ma­lo kao mla­di Mir­ko To­pa­lo­vić iz Ko­va­če­vi­će­vih „Ma­ra­to­na­ca” kad se bo­rio za svoj deo na­sled­stva. „Ne­ću do­zvo­li­ti da bu­dem pre­va­ren”, po­ru­čio je pred­sed­nik Evrop­ske ko­mi­si­je, do­da­ju­ći: „Da­kle – pr­vo su­šti­na, on­da ka­len­dar.”

Ta­ko je na kra­ju bal­kan­ske tur­ne­je go­vo­rio Jun­ker za Doj­če ve­le, a to je, uosta­lom, re­kao i u če­tvr­tak u So­fi­ji pred čel­ni­ci­ma „še­stor­ke”, sa­mo ne­što for­mal­ni­jim je­zi­kom. Iz­ja­vio je da se na­kon po­se­te ze­mlja­ma za­pad­nog Bal­ka­na vra­ća u Bri­sel s ob­no­vlje­nim uve­re­njem da je re­gi­o­nu me­sto u EU, da pri­stu­pa­nje dr­ža­va re­gi­o­na ni­je san, već re­al­nost ko­ja će se ostva­ri­ti, ali i da su sa­go­vor­ni­ci raz­u­me­li da se mo­ra ve­ća pa­žnja po­sve­ti­ti spro­vo­đe­nju re­for­mi, a ma­nje da­tu­mi­ma.

D. Stojanović

 

Su­mi­ra­ju­ći uti­ske s bal­kan­ske tur­ne­je, na ko­joj je pred­sta­vljao Stra­te­gi­ju pro­ši­re­nja EU na za­pad­ni Bal­kan, upo­zo­rio je da sve ze­mlje mo­ra­ju da okon­ča­ju sve bi­la­te­ral­ne te­ri­to­ri­jal­ne su­ko­be ko­ji tra­ju i da tu ne­će bi­ti ustu­pa­ka. Po­sle su­sre­ta s Alek­san­drom Vu­či­ćem u po­ne­de­ljak u Be­o­gra­du, Jun­ker je re­kao da je na­kon raz­go­vo­ra sa srp­skim pred­sed­ni­kom op­ti­mi­sta ka­da je reč o pu­tu Sr­bi­je u EU. Do­ta­klo ga je, iz­gle­da, i uz­bu­đe­nje Ivi­ce Da­či­ća ko­ji je na zah­te­ve ko­ji sti­žu iz Bri­se­la po­ru­čio – ne­će­mo zbog EU iz­vr­ši­ti ha­ra­ki­ri.

Ni pro­te­kla ne­de­lja u Sr­bi­ji, da­kle, kao ni ona pret­hod­na ka­da je u go­sti­ma bio Ser­gej La­vrov, ni­je osku­de­va­la u zna­čaj­nim spolj­no­po­li­tič­kim kon­tak­ti­ma, ali ni po­slov­nim te­ma­ma. Dok je Jun­ker u Be­o­gra­du u po­ne­de­ljak raz­go­va­rao s pred­sed­ni­kom Vu­či­ćem, pred­sed­ni­ca Vla­de RS Ana Br­na­bić u Lon­do­nu je pri­su­stvo­va­la In­ve­sti­ci­o­nom sa­mi­tu za­pad­nog Bal­ka­na ko­ji je or­ga­ni­zo­va­la Evrop­ska ban­ka za ob­no­vu i raz­voj. „Re­gi­o­nal­no in­fra­struk­tur­no po­ve­zi­va­nje pri­o­ri­tet je Sr­bi­je u na­red­nom pe­ri­o­du”, na­gla­si­la je pre­mi­jer­ka Br­na­bić na po­čet­ku ne­de­lje.

A već kra­jem sed­mi­ce, to su u So­fi­ji po­tvr­di­li i Alek­san­dar Vu­čić i bu­gar­ski pre­mi­jer Boj­ko Bo­ri­sov, ko­ji je uka­zao da ze­mlje re­gi­o­na do sa­mi­ta EU–za­pad­ni Bal­kan u ma­ju u So­fi­ji tre­ba da spre­me am­bi­ci­o­zne pro­jek­te za bo­lju po­ve­za­nost. Vu­čić je iz­ja­vio da je pri­li­kom po­se­te Ber­li­nu u uto­rak „s ne­mač­kom kan­ce­lar­kom An­ge­lom Mer­kel pri­čao po ko zna ko­ji put o auto-pu­tu Niš–Pri­šti­na i ko­li­ki zna­čaj bi on imao za To­plič­ki okrug, Niš, Me­ro­ši­nu, Ni­šav­ski okrug i dru­ge kra­je­ve Sr­bi­je”, na­ja­vlju­ju­ći da će se s nje­go­vom iz­grad­njom kre­nu­ti kra­jem ove go­di­ne.

Ovim raz­go­vo­rom s ne­mač­kom kan­ce­lar­kom de­lu­je da su ne­ke stva­ri raz­ja­šnje­ne. Naj­va­žni­je, na­rav­no, one ko­je se ti­ču pre­go­vo­ra Be­o­gra­da i Pri­šti­ne i pot­pi­si­va­nja prav­no­o­ba­ve­zu­ju­ćeg spo­ra­zu­ma, na ko­me, ka­ko je Vu­čić na­gla­sio, Ne­mač­ka in­si­sti­ra od 2008. go­di­ne. Na kon­fe­ren­ci­ji za no­vi­na­re s An­ge­lom Mer­kel, on je re­kao da je Sr­bi­ja sprem­na za kom­pro­mi­sno re­še­nje, ta­ko da i jed­na i dru­ga stra­na ne­što iz­gu­be i do­dao da Sr­bi­ja ne sme da bu­de pot­pu­ni gu­bit­nik. I na­da se, do­dao je, da će, uz po­dr­šku Ne­mač­ke i An­ge­le Mer­kel, bi­ti po­stig­nu­to kom­pro­mi­sno re­še­nje za Ko­so­vo.

„Ja mi­slim da lju­di u Sr­bi­ji, gle­da­ju­ći u bu­duć­nost, tre­ba da raz­u­me­ju šta je to što do­bi­ja­mo, šta je to što osta­vlja­mo na­šoj de­ci. Ja mi­slim da na­šoj de­ci ne tre­ba da osta­vlja­mo su­ko­be, ne tre­ba da osta­vlja­mo ono što mi u pro­šlo­sti ni­smo us­pe­li da raz­re­ši­mo već da na­pra­vi­mo či­ste ra­ču­ne za bu­duć­nost”, re­kao je Vu­čić.

Kan­ce­lar­ka je de­lo­va­la ras­po­lo­že­no na toj kon­fe­ren­ci­ji za no­vi­na­re, ve­ro­vat­no ne sa­mo zbog to­ga što je na­pra­vljen spo­ra­zum Sr­bi­je i Ne­mač­ke o rat­nim me­mo­ri­ja­li­ma na te­ri­to­ri­ji Sr­bi­ji i Ne­mač­ke, što je, ka­ko je re­kla, „ključ­na tač­ka u od­no­si­ma dve ze­mlje i po­klon ko­ji je do­neo pred­sed­nik Sr­bi­je”. „Za­i­sta nas je im­pre­si­o­ni­ra­lo na ko­ji na­čin Sr­bi­ja ide pu­tem re­for­mi, to se vi­di i na osno­vu in­di­ka­to­ra bor­be pro­tiv ko­rup­ci­je. Ohra­bru­je­mo Sr­be da na­sta­ve taj put i po­dr­ža­va­mo evrop­sku per­spek­ti­vu Sr­bi­je”, po­ru­či­la je još Mer­ke­lo­va. I osta­vi­la, zva­nič­no, da se Be­o­grad i Pri­šti­na sa­mi do­go­vo­re šta će bi­ti sa­dr­ži­na prav­no­o­ba­ve­zu­ju­ćeg spo­ra­zu­ma.

Na pi­ta­nje no­vi­na­ra oče­ku­je li da taj spo­ra­zum sa­dr­ži i zah­tev da Sr­bi­ja pri­zna Ko­so­vo, ona je re­kla da „ni­je ona ta ko­ja će pro­pi­sa­ti šta mo­ra da se de­si”. „Mi smo raz­go­va­ra­li šta je po­želj­no, šta tre­ba ura­di­ti, ali ini­ci­ja­ti­va po­la­zi od Sr­bi­je. Pred­sed­nik Sr­bi­je je tu glav­ni ak­ter. Mi raz­go­va­ra­mo o to­me i po­dr­ža­va­mo stva­ri ka­da se tra­ži na­ša po­dr­ška, ali ja ne­ću de­li­ti sa­ve­te, po­go­to­vo ne u jav­no­sti”, do­da­la je Mer­kel.

I dok ju­žnu srp­sku po­kra­ji­nu i da­lje po­tre­sa pro­blem de­mar­ka­ci­je „gra­ni­ce” s Cr­nom Go­rom, što im je pred­u­slov za uki­da­nje šen­gen­skih vi­za, u Bri­se­lu je, po­sle pre­ki­da zbog ubi­stva Oli­ve­ra Iva­no­vi­ća, ob­no­vljen teh­nič­ki di­ja­log Pri­šti­ne s Be­o­gra­dom. Ali, već su­tra­dan, u sre­du, glav­ni tu­ži­lac Spe­ci­jal­nog su­da za rat­ne zlo­či­ne nad Sr­bi­ma na Ko­so­vu Dej­vid Šven­di­men iz­ja­vio je da mo­ra da na­pu­sti po­sao u kri­tič­noj fa­zi ra­da ovog su­da. Ka­ko je Šven­di­men po­ja­snio za bri­tan­ski „Gar­di­jan” – on od­la­zi zbog „iner­ci­je Stejt de­part­men­ta”.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

nikola andric
Uzbudjenje koje svaki evropski politicar proizvodi u Srbiji svedoci o tome da mnogi Srbi nemaju pojma o evropskim istitucijama odnosno pitanju ko je nadlezan za sta. Evropska komisija sa 27 clanova (-UK) ima 27 razlicitih domena '' istrazivanja'' ali ne odlucuje ni o cemu. Savet Evrope koji cine premijeri drzava clanica je najvazniji organ EZa. Oni odlucuju o novim clanovima po pricipu konsenzusa. Zajedno sa evropskim parlamentom (751 clanova !) oni predstavljaju takozvanu ''zakonodavnu vlast''. Broj parlamentaraca (- 73 engleska) je odredjen po broju stanovnika ali nije logican u demokratskom smislu niti u kontekstu ''veta'' clanica. Rasprave izmedju 751 parlamentaraca svako moze da zamisli kao kakofoniju. Da se taj ceo parlament svakog meseca premesta izmedju Brisela i Strasburga zahteva Hegelovu logiku ''jedinstva protivrecnosti''. Sa Brexitom ce EZ imati manje novca za bacanje pa ce time i interes za clanstvo biti manji. Nije verovatno da ce parlament moci da seli kao dosad.
nikola andric
Valjda ''Junker nad evropskom komisijom''? Njegov mandat traje do novembra 2019 pa su, shodno tome, njegove izjave o 2025 irelevantne. Njegova nadleznost se odnosi na komesarise i predloge dok je prava nadleznost odlucivanja kod drzavnih ''premijera'' clanica. Presednik komisije se ne ''bira'' nego namesta politickim razmenama izmedju clanica kako bi svaka dosla na red. On je koliko se secam 13i presednik a verovatno ''namesten'' u petak. Uporedite ga sa Delorom da bi dobili sliku o razlicitim ''sposobnostima''.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.