Nagađanja o misiji Vesa Mičela
Srbija je i dalje najveći kamen u „balkanskoj cipeli” koji žulja Sjedinjene Američke Države. Tilersonov pomoćnik Ves Mičel na prvoj turneji po jugoistoku Evrope u Beograd izgleda donosi „nepristojnu ponudu” za Kosovo, dok istovremeno komandant snaga NATO-a u Evropi general Kertis Skaparoti pred Odborom američkog Senata za oružane snage poručuje da su Srbija i srpski narod najveći problem u regionu. Ova nova vašingtonska diplomatsko-vojna „ofanziva” možda nije ultimatum, ali jeste dodatni pritisak na Beograd da popusti kad je o Kosovu reč i omogući Prištini da uđe u UN, ali i da ujedno okrene leđa Moskvi.
Da li je to američki odgovor na poruku Sergeja Lavrova, koji je tokom posete Srbiji rekao da Rusija ostaje aktivna u regionu i da je spremna da se, ako to Beograd zatraži, uključi u rešavanje kosovskog čvora? Poruka komandanta NATO-a zabrinula je i ministra odbrane Aleksandra Vulina, koji kaže da „od 1999. godine nije bilo teže, neodgovornije i opasnije izjave nego što je izjava generala Skaparotija”.
„Reći za čitav jedan narod, reći za srpski narod da je opasnost za čitav Balkan, govori i poziva na ujedinjavanje svih protiv srpskog naroda”, poručio je Vulin.
Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Ves Mičel je u Prištini rekao da je njegova poseta Balkanu usmerena na nastavak dijaloga Beograda i Prištine i da ne nosi nikakav konkretan plan, čiji su detalji procureli u javnost tokom vikenda. Mičel je nakon razgovora sa predsednikom privremenih kosovskih institucija Hašimom Tačijem rekao da nije došao da bilo kome predstavlja bilo kakav plan. „Nisam došao da predstavim bilo koji poseban plan. Biću posvećen nastavku dijaloga Kosova i Srbije i njihovom putu ka EU”, rekao je Mičel, prenosi portal Ljajmi.
Pojedini beogradski mediji objavili su tokom vikenda da će naslednik Viktorije Nuland na mestu pomoćnika državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove, predsedniku Aleksandru Vučiću predstaviti plan u četiri tačke za rešenje pitanja Kosova. Suština tog predloga je da se Zajednici srpskih opština daju neka veća izvršna ovlašćenja, a Beogradu dodatna američka podrška na putu u EU. Jedini uslov koji se traži od Beograda jeste da zauzvrat da „zeleno svetlo” Prištini za članstvo u međunarodnim organizacijama, a pre svega u UN.
Što u prevodu znači – da prizna nezavisnost Kosova.
Da je navodna dodatna američka ponuda za ZSO, koja je i dalje mrtvo slovo na Briselskom sporazumu, u sferi fikcije, pokazuje stvarna namera Prištine. U nastavku tehničkog dijaloga u Briselu 19. i 21. marta prištinska delegacija namerava da temu formiranja Zajednice srpskih opština gurne u stranu, dok se ne ispune zahtevi iz oblasti energetike – da Kosovo postane zasebna kontrolna oblast.
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić kaže da će se sresti sa Vesom Mičelom, koji na ovoj turneji posećuje Prištinu, Beograd, Skoplje, Atinu i Nikoziju, ali poručuje i da je naš stav potpuno jasan: „Dijalog da, ali je prihvatanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova bez kompromisa sa nama – apsolutno neprihvatljivo.
Vladimir Trapara, naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku, smatra da je „kosovski paket”, koji Mičel navodno donosi u Beograd, neprihvatljiv za Srbiju, jer podrazumeva da učinimo nove ustupke u zamenu za ustupke na koja se druga strana već odavno obavezala, a nije ispunila. „Albanci i njihovi zapadni mentori sve vreme se kreću u okvirima Ahtisarijevog plana, koji Srbija nije prihvatila ni onda, pa ne sme ni sada. Kompromisno rešenje trebalo bi da sadrži stvarne ustupke druge strane. Mislim da SAD ne mogu sa Srbijom da razgovaraju po modelu ultimatuma, jer nisu sposobne da realizuju pretnju u slučaju našeg nepokoravanja”, kaže Trapara za „Politiku”.
Vladislav Jovanović, bivši šef diplomatije SRJ, ne očekuje represivne mere prema Srbiji ukoliko ne prihvati američku ponudu za Kosovo, jer bi, kako kaže, to bilo kontraproduktivno u odnosu na njihove interese prema Rusiji, Turskoj, Kini i nekim drugim zemljama. „Škrgutaće, ali neće moći da pokažu zube, i na kraju će SAD ipak morati da pregovaraju s nama. Neće smeti da idu predaleko u vršenju pritiska i na kraju će morati da se nagode s nama, uzimajući u obzir naše bazične interese kada je o Kosovu reč. Zato je ponuda koju Ves Mičel donosi zapravo početak procesa koji bi mogao da dovede do pravih pregovora Beograda i Vašingtona. Mi i ne treba da razgovaramo sa EU i Albancima u vezi sa Kosovom, nego direktno sa SAD. Amerikanci do sada na to nisu bili spremni, ali to ne znači da neće biti spremni za nekoliko godina. Moraće da nam ponude nešto mnogo prihvatljivije nego danas”, poručuje Jovanović.
Ako Mičel dolazi sa planom za Kosovom o kojem pišu mediji, onda smo, kako kaže naš bivši diplomata Srećko Đukić, pred ozbiljnim izazovom, ali dodaje da to sve vodi ka nekom novom ratu. „Naš problem je što nemamo formulisan stav o Kosovu. Nismo ga imali ni devedesetih godina, kada smo govorili da je to naše unutrašnje pitanje, pa smo imali i referendum. A onda nam se dogodio Rambuje, pa kasnije i Ahtisari sa svojim planom. Kosovo je krupno međunarodno pitanje i trebalo je ranije da izađemo sa planom kako hoćemo da ga rešimo”, objašnjava Đukić, dodajući da SAD mogu da nam naprave problem, jer ako mi ne pristanemo na njihove uslove, mogu da Kosovu u Ujedinjenim nacijama izdejstvuju status koji danas ima Palestina.
Da bi se izašlo iz ove situacije, Vladimir Trapara smatra da bi Vučić hitno trebalo da izađe sa svojim predlogom rešenja za Kosovo, kako bi preduhitrio njihove dalje pokušaje da tako razgovaraju s nama. „Tu nije reč o tome daju li Amerikanci poslednju ponudu, jer takvu ponudu možemo da damo samo mi. Bez našeg pristanka Kosovo nikad neće biti nezavisno, niti ući u UN, a pritisci da taj pristanak damo i do sada su bili, i nadalje će biti, samo kontraproduktivni”, ističe ovaj istraživač IMPP-a.
Vladislav Jovanović napominje da možemo da se izvučemo iz situacije u kojoj nam diktiraju uslove koji su za nas neprihvatljivi, ako jasno uradimo ono što nismo pre 17 godina: „Da poručimo da hoćemo da postanemo član EU, ali pod istim uslovima kao i sve druge zemlje pre nas. A to znači da nas prime u granicama koje su definisane našim ustavom. Možemo da se sačuvamo samo ako insistiramo na jednakom tretmanu koji su imali kandidati za članstvo u EU pre nas. Time stavljamo jasno do znanja ne postoji jednačina koja podrazumeva ustupanje Kosova u zamenu za članstvo u Evropskoj uniji”, ističe naš bivši šef diplomatije.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


