Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
TV AUTORI

Uvek sam prva pitala

Branka Kerkez, autorka jedine emisije posvećene spoljnoj politici na RTS-u („U svetu”), ne krije da bi volela da te teme ima više na malom ekranu jer je na drugim televizijama takoreći i nema
 Uvek sam prva pitala
Бранка Керкез

Ovih dana nam najviše informacija i snimaka putem agencija i evrovizijske razmene ponovo stiže iz Sirije, u kojoj rat traje već sedam godina – kaže Branka Kerkez. – Bila sam u Siriji pre rata i plakala sam kada sam videla šta se dogodilo Alepu, Homsu, Palmiri... U citadeli u Alepu su mošti Svetog Đorđa, a u džamiji Omajada u Damasku mošti Svetog Jovana. Damask, u čijim predgrađima se u poslednjih nekoliko nedelja vode žestoke borbe, pamte mnoge civilizacije i jedan je od najstarijih gradova u svetu. U Siriji ima mnogo kulturno-istorijskih spomenika, tu su nastala prva pisma. U Maluli se govori aramejski, jezik Isusa Hrista, i strašno je to što se dešava toj zemlji i narodu.

Danas su mnogi Sirijci bez krova nad glavom i svi su izgledi da se izbeglička kriza neće zaustaviti, dodaje. Beže i ljudi iz drugih zemlja sa Bliskog istoka i Afrike u kojima vlada siromaštvo, i to će, uz ekonomsku krizu, veoma uticati na političku sliku Evrope.

– To je, između ostalog, jedna od posledica globalizacije i tehnološkog razvoja. Mnogi regioni su zapostavljeni u svetu. Sada u najmanjem selu u Africi svako može da gleda televiziju. Mogu da vide da neko u Evropi mnogo bolje živi od njih. Ranijih godina su znali za život u svom malom selu ili susednom, malo su poznavali daleke zemlje. Kada je krenula migrantska kriza veliki birokratski aparat u okviru EU nije bio spreman za tako nešto. S obzirom na razvoj sveta i komunikacije, to se moglo očekivati, ali ipak nisu blagovremeno reagovali.

Bila glavni izveštač

Rođena je u Bačkoj Palanci. Već 37 godina je zaposlena na televiziji, sedam u TV Novi Sad, trideset u TV Beograd. Vodila je „Nedeljno popodne” TV Novi Sad, omladinsku emisiju, pratila unutrašnju politiku. Ima tridesetogodišnje iskustvo u spoljnopolitičkom novinarstvu. Bila je glavni izveštač sa početka pregovora o bivšoj Jugoslaviji u Ženevi 1992, razgovarala je sa mnogima posrednicima, lordovima Piterom Karingtonom i Dejvidom Ovenom, nekadašnjim američkim državnim sekretarom Sajrusom Vensom, ambasadorom Vitalijom Čurkinom... Javljala se iz Bijarica, sa prvog velikog skupa posle 5. oktobra na kojem je tadašnji predsednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica primljen sa oduševljenjem. Prva je otvorila studio 11. septembra 2001. kada su srušene „Kule bliznakinje” u Njujorku i kada su napadnuti Avganistan i Irak. Pratila je najviše zvaničnike Jugoslavije i Srbije tokom zvaničnih poseta i izveštavala o njihovim aktivnostima.

Dva susreta sa Širakom
Sa Žakom Širakom, bivšim predsednikom Francuske, dva puta se srela 2001.– On je pravi državnik, sa stavom i lepim manirima – kaže naša sagovornica. – Za mene je bilo zanimljivo kako se pripremaju intervjui sa francuskim predsednikom. Morali smo da budemo u Jelisejskoj palati nekoliko sati ranije, jer su Francuzi nameštali enterijer, svetlo, ton. Oni su odredili gde će sedeti predsednik, a gde ja, kako bi me dobro čuo jer slabije čuje na jedno uvo. Sve je moralo da bude perfektno. Između ostalog, pitala sam ga da li je tačno da je on lično bio protiv rušenja mostova tokom bombardovanja 1999. Potvrdio je: –To je bilo besmisleno. Bio sam protiv toga.

Kroz šalu kažemo da je mnogo radila i da ne čudi što ima tako dobru liniju, a ona to prihvata i veli da sada zbog toga muku muči s visokim pritiskom. Uvek je imala veliku podršku porodice. Posebno je ponosna na ćerku Ninu, koja u Londonu radi u finansijskoj industriji.

Vreme brzo prolazi. Koliko juče su me neke kolege zvale mala, ali vrlo brzo sam na ravnoj nozi prezentovala vesti iz sveta za „Dnevnik”. Nije bilo lako izveštavati sa velikih skupova, bez mobilnih telefona i kompjutera kao danas. Ali... Morate da prođete kroz sve sektore ako hoće da bude dobar novinar informativnog programa.

Objašnjava da je teško pripremati iz Beograda emisiju koja se zove „U svetu”. Više nije izveštač u Informativnom programu, već urednik i autor spoljnopolitičke emisije. Izveštaje o najvažnijim posetama dobija od kolega. Trudi se da, kada se u Beogradu održavaju veliki skupovi, dođe do važnih sagovornika iz inostranstva, jer RTS nema dovoljno sredstava za putovanja. Nedavno je u organizaciji ambasade Irana u Beogradu sa grupom srpskih novinara bila u toj zemlji, što je bilo prvo službeno putovanje posle pet godina. Uradila je dve emisije o Iranu.

– Bila sam privatno pre deset godina u Iranu, razlika je uočljiva. Iran se razvio, a posebno posle sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Sve je jači u regionu i zato nekima predstavlja smetnju. Poboljšava svoje odnose sa mnogim zemljama, među kojima su i Rusija, Kina, Turska. Veoma je bogat naftom i gasom i poziva investitore da ulože u njihovu eksploataciju i preradu.

Važna 2018. godina

Branka Kerkez smatra da je 2018. veoma važna godina. U Rusiji se 18. marta održavaju predsednički izbori i očekuje se sigurna pobeda Vladimira Putina. Tu dileme nema. Videćemo i da li će Amerikanci biti zadovoljni politikom republikanaca i predsednika Donalda Trampa, jer na jesen predstoje takozvani Midterms, izbori za ceo Predstavnički dom i trećinu Senata.

Žali zbog pogibije kolega
Najteže joj je bilo tokom NATO bombardovanje naše zemlje i pogibije svojih 16 kolega. Tih nekoliko meseci radila je 15 sati i više, bez slobodnog dana, jer je pola redakcije zbog rada u ratnim uslovima otišlo van Beograda, a vesti nikad više.– Nisam nijednom otišla u sklonište – priseća se Branka Kerkez. – Prolazila sam kasno noću pored glavnih meta, prelazila mostove na putu od Televizije do kuće. Ali se nisam plašila niti zaplakala do noći kada je stradalo 16 mojih kolega. Izašla sam iz zgrade Televizije sat pre napada. Ubrzo pošto sam stigla kući čula sam eksploziju iz pravca centra grada i pomislila: To je Televizija. Uključila sam televizor, na našem programu nije bilo ništa. Na drugim kanalima videla sam nemontirane snimke ruševina Televizije i poginulih kolega. Osetila sam veliku tugu, ali i bes. Dugo sam plakala i ruke su mi se nekontrolisano tresle.Ali morali smo da nastavimo da radimo posle toga. Selili smo se nekoliko puta. U junu, kada je potpisan Kumanovski sporazum, kojim je bombardovanje okončano, izašla sam kasno uveče iz redakcije, koja je tada bila u PGP-u u Makedonskoj, i osetila miris lipa. Shvatila sam da je došlo leto, a proleće  nisam osetila. Iza mene je bilo samo crnilo.

Kada je reč o Kini, uloga predsednika Si Đinpinga se pojačava, kao i njena moć sa projektom „Jedan pojas, jedan put”. Ništa manje pažnje neće privući odnosi Severne i Južne Koreje posle približavanja na Zimskim olimpijskim igrama, prvih susreta zvaničnika dveju zemalja i spremnosti Donalda Trampa i Kim Džong Una da se sastanu.

– Za nas je veoma važno ono što će se dešavati u Evropi i regionu. Posle nekoliko meseci pregovora, Nemačka je ponovo dobila vladu stare koalicije Demohrišćana i Socijaldemokrata. Italija posle parlamentarnih izbora, na kojima je najviše glasova dobila koalicija desnih stranaka, ponovo ulazi u period političke nestabilnosti i neizvesnosti. Katalonska kriza nije okončana i teško je prognozirati šta će se dalje dešavati. U toku su i pregovori povodom izlaska Velike Britanije iz Evropske unije.

Posledice bregzita su velike, ali još nije izvesno da li će to biti dobro za Veliku Britaniju ili ne. Za sada je izvesno da su neke firme preselile svoja sedišta iz Londona u druge evropske gradove, ali, iako se očekivalo da će, zbog manjeg interesovanja, pasti cene nekretnina, to se nije desilo. Ostaje i velika nepoznanica šta će Škotska uraditi kada Velika Britanija definitivno izađe iz Evropske unije, jer je Edinburg najavljivao novi referendum za otcepljenje od Ujedinjenog Kraljevstva.

Govori engleski, španski, ruski i donekle francuski i nemački. Želja joj je da do kraja svog radnog veka napravi nekoliko emisija iz Latinske Amerike. Žali što nije bila u prilici da intervjuiše nekadašnjeg predsednika Venecuele Uga Čavesa. Ističe da je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov veoma iskusan diplomata, a veliki utisak ostavlja i bivši šef nemačke diplomatije Frank Valter Štajnmajer, sadašnji predsednik Nemačke.

– Uvek sam se trudila da budem prva koja će postaviti pitanja i u tome sam uspevala, bez obzira na to da li je nacionalna televizija imala prednost ili ne. Ako me pitate čime se ponosim, bez oklevanja ću reći: „Time što sam radila toliko godina u informativnom programu i što sam uspevala da svoj posao obavim profesionalno. Ali žalim što emisija „U svetu” nema bolji termin u programu RTS-a (sreda, RTS 2, 18.30). Nažalost, često se pomera zbog prenosa iz Narodne skupštine i sportskih događaja.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.