Ponedeljak, 15.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Uhapšen Puđdemon

Smenjenog lidera Katalonije uhapsila nemačka policija po nalogu španskih vlasti. – U Barseloni masovni protesti i poziv na „katalonsko proleće”
Uhapšen Puđdemon
Карлес Пуђдемон (Фото Бета-АП)

 

Prema izveštajima agencija
Berlin, Barselona – Karles Puđdemon, smenjeni lider Katalonije, uhapšen je danas pre podne na međunarodnom auto-putu A-7 u severnoj nemačkoj državi Šlezvig-Holštajn, nedaleko od grada Flensburga, oko sedam kilometara od granice s Danskom, javio je Rojters. Do hapšenja je došlo na osnovu međunarodne poternice koju je u petak izdala Španija, potvrdio je zvanični Berlin. Špansko sudstvo izdalo je u petak poternice protiv 13 katalonskih separatističkih zvaničnika, među kojima je i smenjeni lider Puđdemon, optužujući ih za pobunu, krivično delo koje nosi mogućnost zatvorske kazne od 30 godina. Međunarodni nalog za hapšenje zatekao je Puđdemona tokom dvodnevnog boravka u Finskoj radi razgovora s nizom poslanika i najavljenog predavanja na Univerzitetu u Helsinkiju. Da izbegne hapšenje u Finskoj, Puđdemon je krenuo nazad za Belgiju, gde inače već četiri meseca živi u izgnanstvu. Španske obaveštajne službe i policija sarađivale su s nemačkim kolegama u postupku lociranja Puđdemona, potvrđeno je u Madridu.

Nemački mediji javljaju da je Puđdemon odveden u pritvor u Nojminsteru.

Zamenik nemačkog državnog tužioca Ralf Deper iz Šlezviga izjavio je da će sud danas odlučivati o tome da li će Puđdemon ostati u pritvoru do okončanja ekstradicionog postupka, prenosi AP.

U međuvremenu, vest o Puđdemonovom hapšenju, izazvala je podeljene reakcije u Španiji. U Barseloni, glavnom gradu Katalonije, koja je 27. oktobra jednostrano proglasila nezavisnost, da bi zatim Madrid uveo direktnu upravu u tom regionu uz smenu Puđdemonove vlade i raspuštanje katalonskog parlamenta, juče su organizovani masovni protesti, ali su veoma glasni bili i pozivi političkih aktivista na pribranost  i otklon od provokacija.

Predsednik stranke Siudadanos (Građani) Albert Rivera pozdravio je hapšenje bivšeg katalonskog lidera, optužujući ga da je pokušao da izvede puč u Kataloniji. „Pokušaj da uništi evropsku demokratiju, ignorisanje demokratskih zakona, razbijanje našeg harmoničnog suživota i pronevera javnih sredstava ne mogu da prođu nekažnjeno”, napisao je Rivera na „Tviteru” i dodao da je „pravda učinila svoje”. Puđdemonove pristalice, s druge strane, žale zbog njegovog hapšenja i nadaju se da Nemačka neće poštovati španski zahtev za izručenje. Elsa Artadi, članica katalonskog parlamenta i saradnica bivšeg katalonskog lidera, smatra da Puđdemon ne bi imao pošteno suđenje u Španiji. „Španija ne garantuje slobodno suđenje, samo osvetu i represiju”, napisala je ona na „Tviteru”.

Inače, na decembarskim izborima za katalonski parlament separatističke partije ponovo su osvojile tesnu većinu, ali od tada traju neočekivano dugi pregovori o novoj vladi, pa je Katalonija bez lidera gotovo pet meseci.

***

Koliko juče kasno posle podne, na hiljade Katalonaca počelo je da se okuplja u centru Barselone na protestu protiv Puđdemonovog hapšenja. Učesnici protesta okupili su se najpre ispred kancelarije Evropske komisije u Barseloni, a organizatori su najavili potonji marš do nemačkog konzulata u tom gradu. Sličan protest održan je u severnom gradu Žironi, čiji je Puđdemon bio gradonačelnik pre nego što je postao predsednik Katalonije 2016. godine. Nakon hapšenja Puđdemona, protivnici i pristalice otcepljenja Katalonije od Španije organizovali su juče odvojene skupove u Barseloni. Separatističke stranke Katalonska nacionalna asambleja i radikalno levičarska Kandidatura narodnog jedinstva pozvali su svoje pristalice da izađu na ulicu i pruže podršku Puđdemonu. Kandidatura narodnog jedinstva je, takođe, ranije pozvala svoje pristalice na građansku neposlušnost, najavljujući, kako su naveli, „katalonsko proleće”. Puđdemonova stranka Zajedno za Kataloniju je, međutim, preko „Tvitera”, pozvala na smirenost, porukom: „Ne nasedajmo na provokacije.” Na smirenost je pozvala i separatistička Katalonska evropska demokratska partija. „Pozivamo na smirenost i razum. Ljudi koji žele da izađu na ulice, treba to da učine, ali uvek na miran način”, izjavila je portparolka te stranke. S druge stranke, u Barseloni su na okupljanje pozvali i pristalice španskog jedinstva, ispred kancelarije predstavnika španske vlade za Kataloniju.

Puđdemonov advokat Žaume Alonso-Kueviljas je u subotu poručio da se njegov klijent vraća u Belgiju, kao i da namerava da sarađuje s tamošnjim vlastima u vezi sa španskim zahtevom za ekstradiciju. Španski sudovi su prošle godine od Brisela tražili da izruči Puđdemona ali su kasnije povukli taj zahtev.

U prethodnici Puđdemonovog hapšenja u Nemačkoj, predsednik katalonskog parlamenta Rožer Torent je u subotu otkazao glasanje za predsednika tog španskog regiona. Torent je doneo takvu odluku zbog toga što jedan od kandidata za predsednika Katalonije, Žordi Turul, nije mogao da prisustvuje sednici, pošto se nalazi u predistražnom zatvoru. Prisustvo svih kandidata je obavezno. Katalonski parlament ima rok od dva meseca da izabere predsednika i formira regionalnu vladu. Ukoliko rok ne bude ispoštovan, održaće se novi izbori.

Premijer Španije Marijano Rahoj je krajem prošle sedmice izjavio da se protivi održavanju još jednih regionalnih izbora u Kataloniji. Rahoj je u Briselu rekao da ne voli ponavljanje izbora, rekavši da „narod glasa, a političari imaju dužnost da reše probleme, ne stvarajući druge”.

Na drugom kraju sveta, predsednik Venecuele Nikolas Maduro osudio je nedavno hapšenje pet katalonskih separatističkih zvaničnika u Španiji zbog njihove uloge u pokušaju otcepljenja Katalonije, smatrajući taj čin sramotnim. „Sramota je to što se dešava u Španiji. Katalonski političari su privedeni zbog svojih ideja. Slagali se ili ne s tim idejama, sramota je da su oni iza rešetaka”, rekao je u subotu uveče Maduro. Predsednik Venecuele je dodao da nema stav o pitanju nezavisnosti Katalonije od Španije, navodeći da ne želi da se meša u unutrašnja pitanja te zemlje, ali da je ipak „zgrožen” što se ljudi krivično gone zbog ideja. Maduro inače ima zategnute odnose sa španskim premijerom Marijanom Rahojem, koji ga je optužio za totalitarističke tendencije.

Evropska unija (EU) je na inicijativu Rahoja uvela sankcije protiv Venecuele, u kojoj ima oko 200 političkih zatvorenika, prema navodima tamošnje opozicije i međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Inače, iz Finske su juče stigle vesti o okolnostima pod kojima je Puđdemon napustio tu severnoevropsku zemlju. „Puđdemon je Finsku napustio u petak pošto je Madrid izdao međunarodni nalog za hapšenje”, izjavio je finski poslanik Miko Kerne, koji je bio domaćin Puđdemonu tokom njegovog dvodnevnog boravka u Finskoj. Finska policija je ranije saopštila da je primila nalog za hapšenje i da će započeti normalnu ekstradicionu proceduru čim locira Puđdemona, za koga se tada verovalo da se još nalazi u Finskoj.

Koliko krajem januara, Karles Puđdemon je u jednoj privatnoj prepisci, koja je stigla do javnosti, ocenio da je sa „secesionističkim nastojanjima u Kataloniji gotovo”, preneo je londonski „Fajnenšel tajms”. Puđdemon je nedavno ocenio da bi Katalonci „možda podržali švajcarski oblik federalne autonomije regiona”, pre nego punu nezavisnost.

Komentari17
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Puzic Misa
Miso....Odbili smo mi (Milosevic) da potpisemo Sporazum u Rambue kojim bilo predvidjeno Kosovo i Metohiju da dobie siroku autonomiju u okviru Srbije. Siptari potpisali a mi ostali ratoborni, nakon cega usledilo bombardovanje. To je istina i nemozemo bezati od nje, zato imamo ovo sta danas nam se dogadja. Sto pre okrenemo se EU i NATO-u dok je vreme, da nam se ne dogode jos gore stvari.
Џони Хазард
Наивно је понављати лако проверљиве неистине и мислити да ће вам неко поверовати. Никаква широка аутономија за Косово није била предвиђена у Рамбујеу. Уколико, мада је то тешко поверовати, неко заиста мисли да је то било тако, онда у огледалу може да види пример човека кога медији могу да убеде у апсолутно све, без ограничења.
TeslaUSA
Katalonci nemaju hrabrosti da idu do kraja. Fejzbuk i Tviter ratnici. :)
Ladislav
Razmisljam, da je neko pokuso odcjepit dio Rusije neuspjesno i pobjego u Evropu zatim, dal bi ga uhapsili i isporucili Rusiji?
stanislavsr
Tači Haradinaj su sa bandom žarili, palili i ubijali i bili proglašeni "borcima za slobodu". Ni danas ih niko ne hapsi ni sudi. Puđdemon nije izvršio nikakav zločin.
Siniša Selaković
Uhapsili bi i Tačija da smo u NATO kao španci i da smo poštovali pravila igre koja se svode na "veži konja gde ti gazda (USA) kaže". Umesto toga, hteli smo da srbujemo i pravimo se smo veći rusi od rusa. To je legitimno, ali ne razumem zašto danas patetišemo i kukamo nad svojom tužnom sudbinom.
Miso
Gospodine Sinisa niste upuceni dovoljno. Nismo mi odbili neki savez sa USA i EU pa su nas oni zato izbombardovali. Spanci i Englezi su stare kolonijalne sile koje sprovode moderni kolonijalizam u savezu sa Amerikom, a mi smo zrtve te politike.
Pele
Ако до сада нисте приметили, Србији је одузето и окупирано 15% територије, противно међународном праву и без сагласности УН, што ни једна нормална земља на планети себи не може да дозволи. Ви сте мишљења како би требали мирно да пређемо преко тога? Не слажем се са вама! Господине Селаковићу, нема ту никаквих правила игре. Американцима је требала територија за војну базу а уз пут је реализован план о стварању Велике Албаније који је актуелан још од времена Берлинског конгреса. Само да вас подсетим да су иза тога плана стајали англосаксонци а никако и никада Руси. Дакле, све да смо дубили на глави и тражили чланство у НАТО, опет би били тамо где су нам наши западни пријатељи претходно зацртали, односно, сведени у границе преткумановске Србије.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.