Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kasaba u Njujorku

Kasaba u Njujorku
Прича о пријатељству, љубави и самоћи премијерно на сцени Звездара театра (Фото Ж. Јовановић)

Iz domovine u tuđu zemlju poterala ih je neka muka. Ruski novinar, francuska umetnica, policajac iz Meksika, manekenka iz Venecuele i japi Jevrejin obreli su se u najvažnijem gradu na svetu – Njujorku, koji preti osamom, jer su svi ljudi iako upućeni jedni na druge otuđeni i ne poznaju se. Slučajno, kao u kakvoj kasabi, oni se sastaju u trenucima predaha, u jednoj kafani u kojoj radi Sarajlija. On je glavni pripovedač.

Govori o istinskom prijateljstvu, školskim drugovima i o mnogo čemu drugom u SFRJ dok je nije slomio rat i odneo sve u nepovrat osim ljubavi, ona je opstala uprkos lošim vremenima. Svaki gost iznosi svoje parče prošlosti koju sklapa poput pazli u predstavi „Osama – kasaba u Njujorku”. Ovaj komad premijerno je izveden na sceni „Danilo Bata Stojković” Zvezdara teatra.

Režiju je, prema romanu Vladimira Kecmanovića, potpisao Darko Bajić, on je sa Kostom Peševskim uradio i adaptaciju teksta, podsetivši da je ovoj predstavi prišao iz jednog drugog ugla u odnosu na ugao iz kojeg se toj istoj priči prilazi u romanu.

– To je za mene bila priča o generaciji meni bliskoj, koja je iz bezbrižnog odrastanja u Jugoslaviji ušla pravo u krvavi rat. Neke je poslao direktno u smrt, neke u emigraciju, a neke ostavio ovde da žive suočeni s posledicama tragedije koju su preživeli. Radeći ovu predstavu pokušao sam da dođem do odgovora da li za moju generaciju postoji mogućnost pročišćenja od rana ili do tog pročišćenja mogu da dođu tek sledeće generacije, naša deca – zapitao se Bajić.

Scenografiju je uradila Vesna Popović, a kostimografiju Dragica Laušević. Kompozitor je Dejan Pejović.

Publika je uživala u komičnim situacijama koje su stvarali mladi glumci na sceni Andrija Kuzmanović, Jovan Jovanović, Iva Ilinčić, Isidora Simijonović, Amar Ćorović i Branko Janković.

Njima je bio izazov da ožive jedno vreme o kome su slušali od svojih roditelja. Ova tragikomedija koja se odvija u njujorškoj kafani osim smeha pokreće i niz pitanja o onome kroz šta prolaze ljudi tražeći u tuđoj zemlji sigurniju budućnost. U nizu različitih iskušenja oni upadaju i u mrežu usamljenosti. Ipak, nisu gubitnici, već istinski borci za svoj život, emocije i prostor u kome žive.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Sasa Trajkovic
Podržavam naše autore pisce na repertoaru naših pozorišta ali je evidentna kriza AUTORSTVA i u režiji ali i dobrim scenarijima kod domaćih autora što je posledica komercijalizacije umetnosti i decenijskog terora mas medija koji su nas medijski prostor kontaminirali i preplavljivali šundom, kičem i NE kulturom današnji svet je nažalost refleksija svega toga.
Popić Milenko
Umjetnost nije komercijalizovana. Subkultura jeste. Tačno je da ju porodila komercijalizacija. I prije nego što je javnom prostoru neoliberalizam prijavio i "kulturni kapital", kao jedan od najoštrijih zuba u razjapljenoj čeljusti novca, koja, tvrdi jedna obrazovana beogradska profesorka sociologije kojoj ne daju da se, iz izgnanstva, vrati kući, vodi samuoništenju. Mada bih kad su u pitanju filmovi Pljačka Trećeg rajha i Balkanska pravila, komercijalnom interesu dodao i nesumnjiv talenat reditelja da napravi bezvrijedne, sladunjave filmove, koji će se, baš zato, dobro gledati.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.