Evropa nemoćna protiv digitalnih džinova
Plan Evropske komisije da se digitalnim kompanijama uvede dodatni porez imao je u martu, kada je objavljen, podršku pet ekonomski najjačih zemalja, uključujući Francusku i Nemačku. Francuska je kao inicijator i najglasniji zagovornik ideje tvrdila prošle godine da je uz nju 19 članica EU, ali posle nedavnog sastanka ministara finansija u Sofiji čini se da je knjiga spala na četiri slova.
Kako piše „Politiko”, zemlje koje su prvobitno iskazale podršku „Makronovom porezu” sada se zalažu za međunarodno rešenje u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Prema izjavama zvaničnika koji su prisustvovali razgovorima iza zatvorenih vrata, u atmosferi pretećeg trgovinskog rata sa Vašingtonom, Evropljani se pribojavaju američke osvete ukoliko podrže plan. Najveći tehnološki igrači uglavnom su američke kompanije, a protivljenje je trenutno najglasnije u zemljama u koje su smestili svoja evropska sedišta – u Irskoj („Gugl”, „Fejsbuk”) i Luksemburgu („Amazon”). One strahuju da će nova regulativa smanjiti strana ulaganja, a predlog je za njih kao male zemlje nepovoljan i zbog toga što bi se visina poreza određivala po broju korisnika digitalnih servisa.
Poslednji udarac francuskom stavu stigao je sa neočekivane strane – iz Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je ona na putu izlaska iz EU, za poreske promene potrebna je podrška svih 28 članica, a britanski ministar Filip Hamond založio se u Sofiji za globalni pristup oporezivanju digitalnih firmi u daljem dijalogu sa OECD umesto kroz privremeno rešenje EU.
Britanija je u septembru potpisala podršku evropskoj digitalnoj taksi i francuskom ministru nije jasno šta ju je navelo da se predomisli.
„Mi smo nezavisan kontinent i trebalo bi to i da ostanemo”, rekao je francuski ministar finansija Bruno le Mer novinarima, pitajući se da li članice EU možda „nemaju hrabrosti da uzmu sudbinu u svoje ruke”.
„Više ne možemo da prihvatimo da sve naše privatne kompanije plaćaju u našim zemljama visok porez, a da digitalni džinovi nemaju istu obavezu. Ako ćete to da objašnjavate građanima, srećno vam bilo”, dodao je Le Mer posle neformalnog sastanka sa svojim evropskim kolegama u Sofiji, gde je očekivao da će dobiti podršku.
Francuski predsednik Emanuel Makron je jedan od najvatrenijih pobornika oporezivanja tehnoloških kompanija i nadao se da će dogovor biti postignut do kraja godine. Ovo pitanje je postalo još važnije posle skandala sa zloupotrebom podatka sa „Fejsbuka” u kampanji Donalda Trampa, a i zbog činjenice da se sledeće godine održavaju izbori za Evropski parlament.
Ministar finansija Luksemburga izneo je stav da EU treba da se posavetuje sa SAD pre nego što usvoji bilo kakav poreski plan za velike kompanije poput „Gugla”.
Sporno rešenje predložila je Evropska komisija u martu, uz obrazloženje da nije pravedno da tradicionalne kompanije plaćaju porez na dobit 23,2 odsto, dok digitalne u proseku imaju stopu od 9,5 odsto. Rešenje je trebalo da posluži kao privremeno dok se zemlje EU ne dogovore o drugom predlogu, koji bi trajno promenio pravila bloka o porezu na dobit kompanija. Evropski komesar za poresku politiku Pjer Moskovici hvalio je predlog koji bi stopom od tri odsto doneo bloku pet milijardi evra godišnje. Britanski ministar Hamond je, međutim, više puta upozoravao kolege u EU da taj iznos ne bi bio „toliko impresivan” kada se podeli na 28 zemalja.
Prema izvorima „Politika”, u Sofiji su francuskog ministra podržali samo predstavnici Poljske, Portugalije, Španije i Italije. Opozicioni tim na drugoj strani raste. Malta, Luksemburg, Irska, Danska, Litvanija, Finska Švedska i Britanija zalažu se za rešenje kroz OECD, klub razvijenih zemalja koji je do sada usaglašavao velike reforme korporativnog poreza na globalnom nivou. Preostale članice se nisu izjasnile. Novi nemački ministar finansija Olaf Šolc navodno je prećutao raspravu, jer Nemačka strahuje uzvratnih mera Vašingtona koje bi teško pogodile njenu auto-industriju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


