Rumunska premijerka optužena za veleizdaju
Od našeg dopisnika
Bukurešt – Kao što je „Politika” nedavno pisala, u Rumuniji je u toku žestoki domaći politički rat između dveju vodećih palata – one predsedničke (Kotročenj) i one vladine (Viktorija). U tom ratu, u koji je uključena i spoljnopolitička dimenzija, ne biraju se sredstva. Jedna od bitaka povela se oko pitanja preseljenja rumunske ambasade u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalim.
Rumunski predsednik Klaus Johanis je protiv te selidbe, dok se vlada, sa premijerkom Viorikom Dančilom na čelu, izjasnila za preseljenje, kao što su to uradile SAD. Bez saglasnosti sa predsednikom Johanisom premijerka je otišla u zvaničnu posetu Izraelu, gde je razgovarala sa premijerom Benjaminom Natanijahuom i drugim vodećim izraelskim ličnostima.
To je ražestilo predsednika Johanisa koji je optužio vladu da radi iza njegovih leđa. Usledio je predsednikov zahtev da premijerka odmah da ostavku.
Viorika Dančila je to odbila. Iznerviran, Johanis je dao neprimerenu izjavu da su tokom premijerkine posete Izraelu „sklapane tajne nagodbe sa Jevrejima”.
Krajem prošle nedelje ovu zlokobnu predsednikovu izjavu lider glavne opozicione Nacionalno-liberalne stranke (PNL), bliske predsedniku Johanisu, Ludovik Orban je pretočio u prijavu Državnom tužilaštvu, tražeći da se pokrene krivična istraga protiv premijerke Dančile zbog „veleizdaje, otkrivanja državnih tajni, šurovanja sa stranim (izraelskim) agentima, uzurpiranja dužnosti, nanošenja štete suverenitetu zemlje, privredi i nacionalnoj bezbednosti”.
Ova optužba izazvala je čitavu lavinu oprečnih ocena i dovela je do usijanja političkih prilika u zemlji.
Jedni tvrde da je optužba za veleizdaju „prava glupost”, dok drugi misle da će ona izazvati nesagledivo loše posledice. Najdalje je otišao lider vladajuće socijaldemokratske stranke (PSD) Liviju Dragnea, koji je izjavio da je stvar ozbiljna i da se radi o „institucionalnom antisemitizmu”.
Ova Dragneova ocena izazvala je pravu paniku kod njegovih političkih oponenata, jer se zna da se bačena ljaga zbog navodnog antisemitizma teško spira. Neki upozoravaju na to da se u stvari radi o „opasnom rumunskom recidivu”. Misli se na vreme pred Drugi svetski rat kada je u tada fašističkoj Rumuniji poglavar države maršal Jon Antonesku donosio antisemitske zakone i progonio Jevreje naročito u Besarabiji, koja se nalazila pod rumunskom upravom. Tadašnji pogromi nad Jevrejima nisu nikada zaboravljani. Rumunske vlasti nisu nikada priznavale svoju krivicu. Sve je to decenijama bacalo senku na Rumuniju. Od te senke Rumuni hoće da pobegnu.
Bez preterivanja može se reći da su najnovija zbivanja izazvala polemiku bez presedana u savremenoj evropskoj Rumuniji. U njenoj srži se nalazi pitanje koje Rumuni sami sebi postavljaju: s kime smo mi na svetskoj areni. Ako je „veleizdaja” to što se „šuruje” sa Izraelom, a on je „najbliži saveznik SAD”, znači da je Bukurešt protiv Vašingtona. To ovde niko ne dopušta, ali tako ispada. Tu i tamo se protura mišljenje da je predsednik Klaus Johanis rumunski Nemac i da je prirodno da bude na strani Berlina u velikoj svetskoj najblaže rečeno polemici, koja je sve žešća.
Rečju, obični Rumuni su danas zbunjeni, zabrinuti i nesigurni.
Međutim, komentatori i politički analitičari se bave pitanjem: čemu treba da posluži ovaj „veleizdajnički” skandal bez presedana u novoj rumunskoj istoriji. Gotovo svi se slažu da se radi o pokušaju obaranja vlade premijerke Dančile i dovođenja u palatu „Viktorija” novog premijera koji će se slagati s predsednikom Johanisom. Tehnički to se ovako navodno zamišlja: shodno Ustavu, ako se protiv premijera pokrene krivični postupak, njega predsednik može da suspenduje sa dužnosti na 45 dana. Ukoliko se za to vreme krivični postupak ne reši (što je najverovatnije zbog poslovične sporosti ovdašnjih sudskih organa), onda premijer automatski gubi pravo na premijersku dužnost.
Dakle, sve će zavisiti od odluke državnog tužioca. Da li će on pristati ili ne da prihvati prijavu koju je podneo Ludovik Orban, lider opozicije, i da pokrene krivičnu istragu. Spekuliše se da će na tu odluku uticati i spoljni faktor.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


