Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bista Dijane Budisavljević na dar

Bista Dijane Budisavljević na dar
(Фото С. Ковачевић)

Novi Sad – Lekar, vajar, poeta, pisac romana, biografija, aforizama, dr Vladimir Jokanović iz Novog Sada, koji je gradovima u Srbiji dosad poklonio stotinak svojih umetničkih dela – bista znamenitih ličnosti koje krase javne prostore, čovek za koga kažu da u sebi nosi silne darove i da je njegov umetnički entuzijazam zarazan – ponovo daruje.

Ovog puta spremio je bistu Dijane Budisavljević koja je u Drugom svetskom ratu spasila veliki broj dece iz logora u Jasenovcu. Bista je nedavno bila izložena u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, na svečanosti povodom Dana Srpskog lekarskog društva, koju je tu organizovala, uz likovnu izložbu lekara umetnika, sekcija ovog društva za umetnost, kulturu i humanost.

„Sekcija je odlučila da besplatno ponudi bistu za izlivanje u bronzi i javno postavljanje u Republici Srpskoj ili u Zagrebu”, kaže za „Politiku” dr Jokanović koji je, kao i Dijana Budisavljević, deo života proveo u Zagrebu.

Kako navodi, Dijana Budisavljević je jedna od najvećih humanista u Drugom svetskom ratu. Po rođenju je Austrijanka iz Insburga, a došla je u Zagreb sa mužem dr Julijom Budisavljevićem, poznatim hirurgom i prvim profesorom hirurgije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

„Profesor Budisavljević bio je takođe veliki humanista. Za vreme Balkanskih ratova, kao dobrovoljac, radio je u ratnim hirurškim bolnicama u Srbiji. Postao je profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1918, a kao Srbina, ustaška država ga je penzionisala 1941. Posle rata je aktiviran i sve do 1968. je radio. Njegova supruga Dijana, sa kojom je bio u braku više od 50 godina učinila je herojsko delo i nadljudske napore da ispod ustaškog noža spasava srpsku decu. Lekari i humanisti očekuju da će neko od preživele dece i njihovi potomci naći mogućnosti da se podigne spomenik ovoj plemenitoj ženi koja je za života ostala nepoznata i nepriznata”, kaže Jokanović.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Владимир Гаћиновић
Сваки град у Србији и Републици Српској да има улицу која носи њено име , споменик Дијани Будисављевић . Свака школа један дан да посвети Дијани Будисављевић . Једну од наредних година да посветимо херојини 2. свестког рата.
miroslav
Spomenik i trg u svakom mestu podkozarja, Kozarska Dubica, Novi Grad, Prijedor, Gradiška, Banja Luka.
Маријана
Још пре неколико година моју пажњу привукла је Књига о Дијани Будисављевић (Београд, Свет књиге, 2013) Бошка Ломовића, па сам тада о њој објавила дужи приказ: "Малобројни знају за Дијану Будисављевић (1891-1978) и њен херојски подухват у Другом светском рату, а још је мање оних који су се усуђивали да о томе јавно проговоре. Мада се 20. августа 2013. године навршило 35 година од Дијаниног упокојења, лик и учинак ове храбре жене званична историографија готово да и не бележи, а осим ретких изузетака, доследно је заобилазе и уџбеници историје, публицистичка дела, друштвено вредновање... Ниједан вртић, школа, удружење ни хуманитарна установа не чувају у свом називу њено име, које је из таме заборава изронило читавих шест деценија после Другог светског рата, када су Хрватски државни архив у Загребу и Спомен-подручје Јасеновац 2003. године објавили Dnevnik Diane Budisavljević на 306 страна (са немачког језика превела њена унука Силвија Сабо)..." (одломак).
Minče Krstić
Profesore hvala vam na divnom članku o Dijani njenom suprugu takođe heroju.Velika je sramota srpskog naroda da ništa nismo znali o gđa Dijani. Ona zasluzuje spomenik i u Beogradu.
Jeremija
Možemo mi raditi spomenike koliko hoćete, ali, ako nema sjeċanja i podučavanja-ništa od toga. Da smo je poznavali, možda se mnoge tragedije učinjene "u ime naroda" ne bi dogodile devedesetih.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.