„Velikoalbanska” carinska unija
Priština i Tirana su se ujedinile. Ali, u carinsku uniju. Sa 67 glasova „za”, jednim uzdržanim i jednim glasom „protiv” kosovski parlament je u utorak izglasao Sporazum o carinskom ujedinjenju Kosova i Albanije. Ova odluka usledila je samo sedam dana nakon što su poslanici kosovske skupštine podržali Nacrt rezolucije kojom se ukida kontrola putnika na prelazima sa Albanijom.
Za Marka Đurića, direktora vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju nema dileme – stvaranje slobodne trgovinske zone zapravo je potvrdilo postojanje „velikoalbanske carinske unije”. I dok predstavnici Srpske liste traže hitan sastanak sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, predlagač rezolucije kojom se praktično ukidaju pasoši na prelazima Dardan Moloća, poslanik Socijaldemokratske partije, izjavio je da se time ne ukida granica, već samo kontrola na prelazima.
Zvanični Beograd ovaj potez privremenih kosovskih institucija vidi kao političku, a ne ekonomsku odluku.
U prilog tome govore i statistički podaci, prema kojima je obim trgovinske razmene između Srbije i Kosova znatno veći od razmene između Kosova i Albanije. Prema podacima statistike Kosova, tokom 2017. godine trgovinska razmena sa Albanijom iznosila je 125 miliona evra. U odnosu na prethodnu godinu obim trgovanja je čak i smanjen, jer je taj nivo na kraju 2016. godine dostizao 157 miliona evra. S druge strane, trgovinska razmena Kosova i Srbije je tri i po puta veća. Na kraju 2017. godine dostigla je 430 miliona evra i ima uzlazni trend.
– To što Kosovo više trguje sa Srbijom nego sa Albanijom najbolji je dokaz da je ova odluka politički, a ne ekonomski motivisana – ocenjuje Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta, i dodaje da je to završna faza pritisaka na Srbiju čiji je krajnji cilj priznanje nezavisnosti.
Podsećanja radi, sličnu ideju o stvaranju balkanske carinske unije u regionu CEFTA imao je i predsednik Aleksandar Vučić, ali Priština taj vid saradnje nije podržala.
– Tržište slično onom u bivšoj Jugoslaviji, bez Hrvatske i Slovenije, a sa Albanijom, kao zajedničko tržište! Ne! – rekao je nedavno bivši premijer Kosova Isa Mustafa i dodao da na ovaj predlog ne gleda sa entuzijazmom.
– Kosovo sebe vidi u jedinstvenom evropskom tržištu, na osnovu SSP-a – tvrdio je Mustafa.
I ministar spoljnih poslova Enver Hodžaj opisivao je ideju o balkanskoj carinskoj uniji kao „antievropsku”.
Šef vladine Kancelarije za KiM Marko Đurić, gostujući na Televiziji „Pink”, izjavio je da je sada jasno zašto je Priština odbila ideju predsednika Vučića o stvaranju balkanske carinske unije.
„Zato što je sve vreme želela etnički čistu velikoalbansku carinsku uniju”, naveo je Đurić i dodao da ovaj potez nije u skladu sa Rezolucijom 1244, kao i svim drugim međunarodnim pravnim dokumentima i srpskim stavovima.
Nenad Đurđević, savetnik predsednika Privredne komore Srbije, kaže i to da, iz ekonomskog ugla posmatrano, kosovska roba vrlo teško dolazi do potrošača u Albaniji.
– Albanija ima niz carinskih barijera kojima štiti svoje tržište. Tako, na primer, pećko pivo „peja” ne može da se prodaje u Albaniji, iako je „Pećka pivara” bila zvanični sponzor albanske fudbalske reprezentacije – kaže Đurđević.
On podseća da rezolucija nije obavezujuća i da je pitanje da li će je usvojiti i poslanici u Tirani. Ali, to jeste politička odluka.
– Rezolucija je izraz političkog stava većine u tom trenutku. Ona je usvojena na predlog Socdemokratske partije, koja je nastala otcepljenjem od Samoopredeljenja – ističe Đurđević.
Naš sagovornik smatra da ovom deklarativnom merom privremene institucije u Prištini šalju i neku vrstu poruke i upozorenja EU. I to u situaciji kada je očigledno da proces evropskih integracija za Kosovo, Albaniju i druge učesnice berlinskog procesa ne ide onako kako se očekivalo. – To je naročito jasno posle Samita u Sofiji, posle kojeg Albanija nije dobila datum o otvaranju pregovora, a Kosovo nije ispunilo uslove za viznu liberalizaciju. Priština tom deklarativnom merom poručuje EU da su, ukoliko proces evropskih integracija ne ide svojim tokom, oni spremni na neke druge mere – ističe Đurđević i dodaje da albanski predsednik Edi Rama ima dosta problema na unutrašnjem planu i da u ovom slučaju igra na kartu nacionalizma.
On podseća i da su se komore zapadnog Balkana organizovale u jedinstveni komorski sistem, kako bi region zajednički nastupao i da su ovi potezi u suprotnosti sa tom idejom.
Još im samo fali kralj
Potpredsednica vlade Zorana Mihajlović najavila je juče da će zvanične institucije naše države tek reagovati tim povodom, dok je Nikola Selaković, generalni sekretar Predsedništva, tim povodom izjavio:
– Nedostaje im samo kralj pa da imaju personalnu uniju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


