Za jedan dan ispaljene rakete vredne 320.000 evra
U poslednjih mesec i po na teritoriji Srbije iskorišćene su ukupno 7.942 protivgradne rakete, a samo u sredu u atmosferu su ispaljene 1.164 rakete, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Najviše raketa, čak 231, ispaljeno je iz radarskog centra „Bukulja”, u blizini Aranđelovca, dok je 167 raketa iskorišćeno na teritoriji Užica. Nažalost, one nisu uspele u potpunosti da razbiju oblake, pa je u Užicu sa neba padao led veličine lešnika, u Priboju kao kliker, dok je u Topoli dostizao veličinu teniske loptice.
Zoran Babić, rukovodilac Centra za odbranu od grada RHMZ-a, podseća da se efikasnost protivgradne zaštite iznosi između 50 i 60 odsto.
– Naravno da su rakete koje su korišćene ispravne, ali teško je pobediti prirodu. U dve trećine situacija uspevamo da smanjimo zrna grada do veličine koja ne može da prouzrokuju štetu. Međutim, u trećini situacija naši napori ne mogu da urode plodom. To se desilo u sredu, videli smo koliko je priroda moćna – reči su Zorana Babića.
On je dodao da je u poslednjih 10 godina, od kraja aprila do sredine juna, korišćeno dvostruko manje raketa, najčešće oko 3.500. Ove godine smo imali 38 dana sa mogućim dejstvom grada, a taj broj je prethodnih godina bio tri puta manji.
– Naša zemlja se od 24. aprila nalazi u nestabilnoj vazdušnoj masi. Sudeći po procenama mojih kolega prognostičara, situacija će biti kritična do nedelje ili ponedeljka. Vrućina je stigla pre vremena, još u aprilu, a samim tim i nestabilno vreme – pojasnio je naš sagovornik.
Ove godine Srbija je raspolagala sa oko 14.000 raketa, a više od polovine već je utrošeno. Zavod je na početku godine nabavio 4.890 raketa, lokalne samouprave još 1.800, a u rezervi smo imali 7.500. Jedna raketa košta oko 32.000 dinara.
To znači da smo samo u sredu na odbranu od grada utrošili oko 38 miliona dinara, tačnije oko 320.000 evra.
Za ispaljivanje raketa angažovano je 1.425 strelaca i to na period od šest meseci, od 15. aprila do 15. oktobra. Strelci su najčešće poljoprivrednici koji stanuju u blizini radarskih stanica, tako da mogu da deluju brzo, čim se meteoalarm zacrveni.
Ovi ljudi rade za simboličnu mesečnu naknadu, a RHMZ jednom strelcu svakog meseca uplaćuje oko 4.000 dinara.
– U ovom poslu dosta nam pomažu lokalne samouprave, koje obezbeđuju dodatni novac za strelce i rakete – kaže Babić.
U toku jučerašnjeg dana RHMZ je izdao upozorenje zbog mogućih vremenskih nepogoda na području Srbije koje podrazumevaju grmljavinu, lokalne nepogode, olujni vetar i pojavu grada. To je bilo treće upozorenje koje je ova služba izdala ove nedelje.
Meteorolog Nedeljko Todorović za naš list kaže da se scenario od srede najverovatnije neće ponoviti. Barem ne ovih dana.
– Kao što znamo, u sredu je najviše stradala zapadna i jugozapadna Srbija. Međutim, i u narednih nekoliko dana vreme će biti nestabilno, pogotovo u južnim i istočnim krajevima naše zemlje – izjavio je Todorović.
On je pojasnio da je grad prirodni fenomen koji se javlja tokom leta, nekada češće, a nekada ređe. Tačnu lokaciju meteorolozi ne mogu da prognoziraju, jer se ovi oblaci stvaraju lokalno, u roku od 10 do 15 minuta. Kreću se sat, dva od trenutka formiranja i zatim nestaju.
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović juče je najavio uvođenje automatskog sistema protivgradne zaštite. Kako je rekao, već je raspisana nabavka nove opreme za Radarski centar „Valjevo”.
Na vanrednoj sednici Štaba za vanredne situacije iz Topole juče je proglašena vanredna situacija. Predstavnici ove opštine saopštili su juče da, srećom, niko od meštana nije nastradao, ali da su mnogi bili u panici jer grad veličine teniske loptice do tada nisu videli.
U toku jučerašnjeg dana, kako je saopšteno, mašine su raščišćavale puteve koje su oštetili bujični potoci. Formirana je komisija za procenu štete, koja će popisati domaćinstva kojima su oluja i grad polomili crepove ili stakla kako bi se hitno intervenisalo i pomoglo ljudima u nevolji. Na pojedinim kućama stradale su i fasade, a komisija će pre svega obići sela Trešnjevicu, Krčevac i Belosavce.
Na sednici ovog štaba izraženo je nezadovoljstvo postojećim brojem raketa, a samim tim i sistemom protivgradne zaštite, koji je, kako je rečeno, potpuno zakazao.
I u Užicu je formirana Komisija za procenu štete, a kad je o Požegi reč, vanredna situacija je proglašena u 17 sela. U Bajinoj Bašti su pokrenuta klizišta, a u Priboju je nevreme nanelo nemerljivu štetu i u samom gradu. Budući da su sve rakete utrošene, grad Užice ili država moraju ih po hitnom postupku snabdeti novim.
Nastavlja se nestabilno vreme
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, danas će u Srbiji biti umereno i potpuno oblačno vreme, mestimično sa kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U prepodnevnim satima kiša će zaobići samo severozapad Srbije. U toku dana duvaće slab i umeren vetar, a jutarnja temperatura iznosiće od 13 do 17 stepeni Celzijusovih. U toku dana živa u termometru dostići će prijatnih 25 stepeni. U Beogradu će takođe biti oblačno, kiša je moguća u poslepodnevnim časovima, a tokom noći i kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom. Temperatura će se kretati od 16 do 21 stepen.
U narednih sedam dana prognozira se promenljivo oblačno, malo toplije i nestabilno vreme, mestimično s kišom i lokalnim pljuskovima s grmljavinom. Padavine će najverovatnije prestati u drugoj polovini sledeće sedmice.
Ogroman oblak pomračio nebo nad Šumadijom
Aranđelovac – Tokom nevremena u sredu Radarski centar „Bukulja” ispalio je 231 protivgradnu raketu. Reč je o području na kojem se nalazi 76 lansirnih stanica, u opštinama Aranđelovac, Mladenovac, Velika Plana, Gornji Milanovac, Ljig, Rača, Smederevo, Smederevska Palanka i Topola. Bilo je to najobimnije dejstvo u poslednjih nekoliko godina, primereno veličini i intenzitetu nepogode, koja se na ovom području dešava jednom u deset godina, potvrdio je za naš list Milan Spasić, šef Radarskog centra „Bukulja”. Utrošene su sve rakete kojima je ovaj centar raspolagao, a tokom nevremena zabeležena je pojava sugradice na 10 stanica i grada na 46.
Prema Spasićevim rečima, nepogoda je stigla u najgorem momentu. Priliv toplog i vlažnog vazduha u južnoj struji iz Sredozemlja naišao je na zagrejanu podlogu, što su bili idealni uslovi za stvaranje vremenske nepogode.
Na naše pitanje kako je došlo do potpunog mraka usred bela dana, Spasić je odgovorio da su za to bile odgovorne dimenzije oblačne mase, koje su u tom trenutku bile vanredne.
– Donja baza oblaka bila je na hiljadu metara visine, a širina padavinske zone od 20 kilometara bila je dovoljna da pokrije priliv sunčevih zraka sa bilo koje strane, tako da smo se osećali kao da smo usred noći – objasnio je Spasić. Lj. S.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


