Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dobit toplane podgrejala nadu u pad cene

Dobit toplane podgrejala nadu u pad cene
Новосадска топлана (Фото С. Ковачевић)

Novi Sad – Dobit od milijardu i trista miliona dinara, koji je JKP „Novosadska toplana” ostvarila na kraju prošle godine, podgrejala je očekivanja da bi to moglo da dovede do pada cene grejanja za Novosađane. Nema druge, smatra odbornik Đurađ Jakšić, nego da Novi Sad smanji cenu grejanja, imajući u vidu da je toplana, kako naglašava, zaista dobro radila i ima ogromnu dobit.

„Grad Novi Sad i toplana imaju mogućnost da smanje cenu grejanja za najmanje 10 procenata”, predlaže Jakšić Skupštini grada, gde su juče razmatrana finansijska poslovanja komunalnih preduzeća.

Toplana bi u tom slučaju, ukoliko nastavi da posluje kao prošle godine, i dalje imala pozitivan rezultat, a građanima bi se znatno smanjili komunalni troškovi, računa šef odborničke grupe radikala. Zato smatra da bi to bila logična odluka, ali i politički potez koji se očekuje.

Promenu cene, po proceduri, najpre treba da zatraži preduzeće, ali direktor toplane Dragosav Arsović poručuje da iskazana dobit nije osnov za smanjenje cene.

„Toplana ima obavezu da se ponaša na osnovu utvrđene metodologije Ministarstva za energetiku i mi se tako i postavljamo: znači, kad matematika kaže da treba tražiti sniženje cena, ili povećanje, isto tako. U najvećoj meri, cena grejanja zavisi od cene gasa na tržištu i kursa američkog dolara. To su dve stavke koje dosta utiču, a na koje toplana apsolutno ne može da utiče”, navodi Arsović.

U Novom Sadu je cena grejanja oko 98 dinara po kvadratnom metru i to donosi najveći prihod toplani. Direktor je poredi sa onom u Beogradu, navodeći da je 22 odsto veća i iznosi oko 108 dinara. „Povećanja sigurno neće biti”, utešno će Arsović, „a o smanjenju ćemo uvek praviti računicu”.

Dobit toplane rezultat je, kako kaže, korektnog poslovanja, smanjenja troškova, a uglavnom uvođenja novog proizvoda – pogona za proizvodnju električne energije, aktiviranog pre nepune dve godine. To je takozvana kogeneracija na toplani „Zapad” na Novom naselju, gde su mesečni prihodi po tom osnovu između 70 i 80 miliona dinara.

„Puta 12 meseci – već dolazimo do te iskazane dobiti”, računa i dodaje da je toplana u postupku javne nabavke za novu kogeneraciju, pogon od četiri megavata na toplani „Jug”, za područje Limana.

Za razliku od ostalih javnih preduzeća, toplana ne koristi tekuće subvencije iz budžeta grada, a ove godine ni kapitalne. Uplaćuju u budžet polovinu dobiti, pa direktor smatra da nije neophodno smanjivati cenu grejanja jer i to ide u neke korisne svrhe.

„Kad sam preuzeo ’Novosadsku toplanu’ 2014. godine, dospele obaveze – znači obaveze koje nisu u fazi plaćanja, nego su već odavno trebalo da budu plaćene, iznosile su oko tri milijarde dinara. Danas ’Novosadska toplana’ ne duguje nijednom dobavljaču, a naročito ne ’Srbijagasu’ za isporučeni gas”, navodi Arsović.

Poslovanjem toplane zadovoljan je i gradonačelnik Miloš Vučević. Osim „Gradskog zelenila”, kaže, sva ostala komunalna preduzeća su radila onako kako se i očekivalo, a toplana sa jako dobrim uspehom.

Većina preduzeća, kako smo već pisali, primala su subvencije prošle godine. Između ostalog i „Gradsko zelenilo” je dobilo oko 450 miliona dinara ali je prošlu godinu završilo sa gubitkom od oko 12 miliona. Gradonačelnik navodi da je razlog za to rušenje starog rasadnika, odnosno to što više nije u evidenciji vlasništva preduzeća, a to je smanjilo ekonomski potencijal firme.

Novi rasadnik gradi se na Vidovdanskom naselju, a plac na kome je bio stari, prodat je „Lidlu”.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Milivoje
Ne bi li bilo bolje uloziti taj novac u obnovu infrastrukture? Ili recimo da se subvencionise izolacija zgrada?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.