Anselm Kifer na Oktobarskom salonu
Oktobarski salon, 57. po redu, otvara se za pet nedelja pod naslovom „Čudo kakofonije”. Kako nam je najavljeno iz Kulturnog centra Beograda, organizatora smotre, među 72 umetnika iz različitih zemalja sveta Gunar Kvaran i Danijel Kvaran, umetnički direktori i kustosi izložbe, u Beograd dovode i Anselma Kifera, jednog od najpoznatijih nemačkih savremenih umetnika. Upravo će se njegov rad „Ženske ekstaze” naći u galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti.
U svom bogatom i monumentalnom opusu koji spaja umetnost, književnost, slikarstvo i skulpturu, Anselm Kifer (1945, Donauešingen) govori o identitetu i istoriji posleratne Nemačke. Kako kažu iz KCB-a, autor koristi širok spektar materijala, uključujući fotografije, ugalj, katran, olovo, pesak i sušene biljke, kao i drvorez, tehniku sa dugom i slavnom istorijom u nemačkoj umetnosti.
Zanimljivo je da je upravo ova grafička tehnika, najstariji način štampe sa drvenih ploča, i jedina koju Kifer praktikuje, i ima centralnu ulogu u njegovoj praksi. Pri tome, on ne pravi konvencionalne otiske, već svoje drvoreze sastavlja i kroji tako da se uklope u dimenzije velikih slika, dodaje i materijale kao što su akril, ulje ili ugalj. U svom eseju „U užarenoj koksari istorije” Verner Špiz povezuje Kiferovo interesovanje za drvorez sa njegovom ličnom istorijom: „Razlozi za Kiferovo korišćenje drveta mogu se naći u Kiferovoj biografiji, u formi sećanja na pod u hodniku bivše zgrade škole gde je smestio svoj atelje 1971. godine.” Kako ističe Špiz, materijalnost drveta, njegova zrnasta tekstura i izbrazdana površina ostaju vidljivi i uklopljeni u kompoziciju, često pozajmljujući svoje obrasce prikazanim rekama ili poboljšavajući izgled drveća.
Delo koje će se naći pred prestoničkom publikom kolaž je od drvoreza na platnu sa šelakom, ugljem i ugljenom za crtanje. Na njemu umetnik prikazuje nagu ženu koja leži u šumi. Kombinacija ženskog akta i pejzaža tipična je za njegove slike, često izrađene u akvarelu. Tik ispod figure, Kifer ispisuje naslov „Tereza Avilska” referišući na čuvenu Berninijevu „Ekstazu svete Tereze”. Perspektiva pejzaža vodi oko ka centru – a u centru, između drveća, uzdiže se kula čije žile i zrnasta tekstura drveta dodaju utisak kretanja.
Ovaj stvaralac, koji živi u francuskoj prestonici, izlagao je poslednjih godina u Muzeju Gugenhajm u Bilbau, Gran paleu, Luvru i Centru Žorž Pompidu u Parizu, Kraljevskoj akademiji umetnosti u Londonu, Ermitažu u Sankt Peterburgu, dok bi izložba o Kiferu i književnosti trebalo da se ove jeseni otvori u Fondaciji Jan Michalski u Montrišeu, u Švajcarskoj.
Podsetimo, Oktobarski salon grad Beograd osnovao je 1960. i jedna je od najznačajnijih manifestacija iz oblasti savremene vizuelne umetnosti u Srbiji i regionu. Izložbe će ove godine biti postavljene u pet prostora u užem centru Beograda i to, pored pomenute Galerije SANU, u Kulturnom centru Beograda (Galerija Artget, Likovna galerija, Galerija Podroom), Muzeju grada Beograda, Galeriji Remont i U10 umetničkom prostoru. Kroz medij videa, skulpture, slikarstva, performansa biće stavljen akcenat na raznoliku umetničku produkciju koja kakofoničnom strukturom izložbe premošćuje nacionalne, rasne, generacijske, rodne, klasne i druge kategorije. Ovogodišnji Oktobarac pratiće i bogat program – panel diskusije, javna vođenja, tematska vođenja stručnjaka i profesionalaca iz oblasti kulture (istorije umetnosti, filma, arhitekture i dr.), radionice za decu i mlade, razgovori sa umetnicima…
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


