Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Odlazak jastreba s Kapitol hila

Senator Džon Mekejn umro je u 81. godini, a njegovu karijeru je obeležio ratoborni pogled spoljnu politiku i borba za očuvanje američke dominacije
Odlazak jastreba s Kapitol hila
Џон Мекејн (Фото Бета/АП)

Slučaj je hteo da istog meseca svet obeleži desetu godišnjicu gruzijsko-ruskog rata i sazna za smrt američkog senatora Džona Mekejna koji je ja sa posebnim žarom pratio ovaj sukob na Kavkazu. Pitanje Gruzije je i dalje jedna od najvećih kosti u grlu odnosa između Zapada i Rusije, a istovremeno predstavlja rečit primer politike za koju se decenijama zdušno zalagao Mekejn, koji je preminuo u 81. godini života.

Agencije su svega par dana ranije javile da je senator odlučio da prekine terapiju lečenja tumora koji mu je dijagnostifikovan prošle godine, te da je napustio kliniku u Vašingtonu u kojoj se lečio i vratio se u Arizonu. U reakcijama na njegovu smrt koje variraju od hvalospeva do oštrih kritika, niko ne propušta da napomene njegov ratoborni pogled na spoljnu politiku, što mu je odavno obezbedilo titulu jednog od najistaknutijih „jastrebova” sa Kapitol hila. Drugi pak zajednički imenilac svih sećanja na preminulog senatora jeste podsećanje na njegovu neispunjenu ambiciju da senatorsku fotelju zameni onom u Ovalnom kabinetu Bele kuće.

Ambiciju da postane predsednik SAD Mekejn je pokušao da zadovolji dva puta i to 1999. i 2008. godine.

Prvi put, istina, nije uspeo da dobaci ni do stranačke nominacije, a simpatiju republikanaca tada je zadobio Džordž Buš mlađi koji će u dva mandata biti američki predsednik.

Bušova senka pratiće Mekejna i kada je drugi put pokušao da se domogne Avenije Pensilvanija 1600, ovog puta sa republikanskom nominacijom u džepu. Tada je, naime, izašao na crtu zvezdi u usponu Baraku Obami i – ubedljivo izgubio. Komentatori su isticali da je Amerikancima bila potrebna promena koju je Obama obećavao, a eventualna Mekejnova pobeda doživljavana je kao treći Bušov mandat, scenario nezamisliv ubedljivoj većini nacije.

Upravo trka sa Obamom pokazala je strast sa kojom senator iz Arizone podržava Gruziju u pomenutom sukobu s Moskvom. Iako su oba predsednička kandidata oštro osudila rusku invaziju na Gruziju, za Mekejna je pitanje „ruske pretnje” uvek predstavljalo nešto više od trenutne političke borbe. Zapravo, hladnoratovska mantra o „obuzdavanju” Moskve na svakom koraku i svim sredstvima nalazila je praktičnu potvrdu u karijeri Džona Mekejna, i pre i posle slučaja „Gruzija”. Mnogo pre nego što će neke mlađe američke diplomate lansirati ovih dana često rabljenu floskulu o „malignom” ruskom uticaju senator Mekejn je taj pristup svojski propovedao i zastupao gde god je mogao. Kao predsednik senatskog Odbora za naoružanje zalagao se za oštre mere protiv Kremlja u čijem je gospodaru Vladimiru Putinu video najveći rizik po američke interese.

Nešto manju doslednost u stavovima Mekejn je demonstrirao upravo na našem primeru. Tako je recimo ovdašnjoj javnosti bio najpoznatiji kao dugogodišnji lobista Albansko-američke građanske lige, koja je na njegovu podršku u Kongresu znala da odgovori izdašnim donacijama za predsedničku kapmanju. Agitovao je za albanske interese u regionu, od podrške separatizmu na Kosovu i Metohiji, naoružavanju UČK, i kasnije do nezavisnosti Kosova.

Ipak, u poslednje vreme je bio primetan njegov vidno drugačiji stav prema Srbiji, pa je boravio u poseti Beogradu 2016. i 2017. gde ga je primio predsednik Aleksandar Vučić. Prilikom poslednje poste podržao je dijalog Beograda i prištine i izrazio zabrinutost zbog ruskog ponašanja u regionu i, kako je rekao, pokušaja da se sruši vlada u državi koja je sused Srbije.

Sin i unuk admirala, Mekejn je bio pilot tokom rata u Vijetnamu. Nakon što mu je 1967. godine oboren avion, proveo je više od pet godina u zarobljeništvu. U zatvoru je često bio mučen, zbog čega je imao trajne fizičke posledice, a dve godine je proveo u samici. U Senatu je bio žestok protivnik surovih metoda ispitivanja osumnjičenih za terorizam koje je sprovodila CIA.

Izabran je za kongresmena 1982. godine, posle više od dve decenije službe u mornarici, a za senatora 1986. U Vijetnam se vraćao i kao senator i radio na tome da posmrtni ostaci stradalih američkih vojnika budu vraćeni kući.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Живко(пиши ћирилицом)
Знајући,шта је нама Србима напаковао, могу само да кажем..путуј игумане .....
Marko Lopušina
Američkog senatora Džona Mekejna srpska javnost treba da upamti po tome što se zalagao sa mir na Balkanu i za očuvanje SFRJ. On je početkom devedeseti napisao pismo Stejt departmentu i Kongresu SAD sa generalnom porukom - spasite Jugoslaviju ! Obrazložio je da je Jugoslavija ozbiljna i uspešna država, znaačjan subjekt međunarodnih odnosa i zemlja važna za stabilnost regiona na jugu Evrope. Uzalud, Amerikanci su u želji da otmu nova tržišta, da ugroze stabilnost Evrope razbili SFRJ i osudili nedužan srpski narod za to.
Sreten Bozic -Wongar
Kao pilolt USA mornarice Makajn je bio oboran i zarobljen dok je bombardovao Vietnam. Bio je sin glavnog admirala USA mornarice . Napravljena je nagodba njegovog oslobodjenja. Kasnije je on netacno pisao kako je bio mucen u zatvoru zasta je optuzivao Australskog pisca W. Buchet koji je tada boravio u Hanoju. Buchetu je potom bio zabranjen povratak u njegovu zemlju Australiju, mimo zakona.Dobrotvor iz Australije je izmajmio privatni avion koji je W. Bucheta dovezao za Australiju. Vlasti iz Australije su govorile da ce oboriti avion ali to nije ucinjeno. Stampi u Australiji je bilo zabranjeno da pisu o W. Bichetu ali je stampana njegova knjiga koja dokazuje njegovu nevinost..

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.