Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srpski „grad filma”

Pod nazivom „Cinema City”, a prema konceptu ceo grad – veliki bioskop, u Novom Sadu od 14. do 21. juna biće održan internacionalni festival filma i novih medija. Četrnaest programskih celina, više od 100 filmova iz celog sveta „okupiraće” čak dvadeset festivalskih lokacija, četiri otvorena i tri zatvorena bioskopa, te će se sredinom juna Novi Sad pretvoriti u pravi srpski grad filma.

Članovi Udruženja Exit, koji su posle višegodišnjeg iskustva organizovanja istoimenog muzičkog festivala sada na sebe preuzeli i organizaciju ove velike filmske fešte, tvrde da će biti dobri domaćini gostima iz sveta i regiona – rediteljima, glumcima, producentima i distributerima i čitavoj vojsci studenata filma, kojima se tokom novosadskih festivalskih dana, uz učešće u panel-diskusijama, master-klasama, seminarima i filmskim radionicama, nudi i mogućnost takmičenja u programu, popularno nazvanom „Do 10 soma”. Ovaj program će okupiti filmove koji budu prošli još uvek aktuelan (i na sajtu festivala objavljen) konkurs koji i nije preterano uslovan. Bitno je da su prijavljeni filmovi snimljeni budžetom manjim od 10.000 dolara i da skreću na sebe pažnju svojim autorskim i umetničkim doprinosima. Nije važno kog su žanra.

Kreativne komunikacije

Broj programskih celina i filmskih selekcija narastao je srazmerno glavnom cilju festivala – promovisanju kulture filma, njegove konzumacije kao nužnog kulturološkog procesa savremenog čoveka, shvatanja filma kao neotuđivog derivata umetnosti i kao jednog od ključnih posrednika u ostvarivanju kvalitetnih internacionalnih veza i kreativnih komunikacija. Usled proklamovanja navedenih ideja, organizatori su se odlučili da, osim međunarodnog takmičarskog programa „Exit-Point” i takmičarskog programa domaćih filmova „Nacionalna klasa” (najboljem filmu pripašće nagrada „Zlatni Ibis” i 15.000 dolara), pažnju posvete i programima: „Savremeni trendovi: latinoamerički film“, „Planeta roka”, „Omaž svetskom festivalu: Sandens“, „Omaž srpskom filmskom autoru – Živojin Pavlović“, „Omaž stranom autoru – Li Čang Dong”, programu angažovanih dokumentarnih filmova pod nazivom „Demokratija, eksport-import“, „Horor film”, „Animatriks”, „Bebi film”...

Među 14 muzičkih filmova koji će premijerno biti prikazani u našoj zemlji nalazi se i jedan od najboljih filmova sa ovogodišnjeg Berlinskog festivala, provokativni antiratni film „CSNY – Deja vu”, koji pod pseudonimom Bernard Šejki kao reditelj potpisuje legendarni Nil Jang. Film, na čijem je scenariju radio (i u filmu aktivno učestvuje) slavni ratni televizijski izveštač Majk Ker, sniman je tokom turneje „Sloboda govora 2006” i sastoji se od snimaka sa koncerata, anketa gledalaca i intervjua antiratnih aktivista među kojima je najveći broj upravo ratnih veterana.

Antiglobalizam kao proces

U svim američkim gradovima u kojima je sniman čini se da publika apsolutno uživa sve do trenutka dok ne počne nova Jangova pesma „Hajde da opozovemo predsednika“ („Let's Impeach the President“) koja se, uz projekciju slike i govora Džordža Buša na velikom ekranu u pozadini, nastavlja rečima: „zbog laži , zbog pogrešnog vođenja naše zemlje u rat, zbog zloupotrebe moći koju smo mu dali i bacanja našeg novca kroz vrata...“ Tada se slika u gledalištu menja: jedni kliču od radosti, a drugi bučno podižu srednji prst. Što se Janga tiče, cilj je postignut, provokacija i uznemirenje dovedeno je do maksimuma i koncert i sam film dobijaju na maksimalnoj snazi.

Među festivalskim poslasticama svakako su i filmovi Lensa Hamera, Madžida Madžidija, Spirosa Statulopulosa, Berda Breinena, koji se takmiče za glavne festivalske nagrade. „Balast“ američkog scenariste, reditelja i montažera Lensa Hamera, pobednik je ovogodišnjeg Sandens festivala, a uspešnu evropsku premijeru imao je na Berlinskom festivalu. Minimalistički art-film evropskog šmeka i opore estetike, u celosti situiran u ruralne delove delte Misisipija među crnačku sirotinjsku populaciju, sa fokusom na tri lika i njihove i životne instinkte. Hamer je za glavne glumce izabrao naturščike, a oni su podarili na trenutke čak bolnu autentičnost.

Publiku će sa lakoćom osvojiti i izvrstan „P.V.C.-1“ koji kao scenarista, reditelj, snimatelj i koproducent potpisuje kolumbijski reditelj grčkog porekla Spiros Statulopulos. Ovaj film je već osvojio i nagrade kritike i „Srebrni Aleksandar“ za najbolju režiju na Solunskom festivalu. Statulopulosov „P.V.C.-1“ inspirisan je istinitom pričom o borbi za život mlade Kolumbijke koja je postala žrtva terorističkog akta, a reditelj, kojem je ovo debitantski dugometražni film, psihološkim situacijama snažnom čini njenu nadgradnju. Opredelivši se za dokumentarno-igranu strukturu filma, autor u 85 minuta, u jednom jedinom kadru i u formi prenosa događaja uživo, nudi gledaocu poziciju napetog svedoka užasne nevolje u kojoj se nalazi majka troje dece, kojoj na porodičnom imanju u jednoj kolumbijskoj zabiti grupa ucenjivača oko vrata vezuje bombu a porodica u sveopštoj panici ulaže trud da se dovede spasilac. Napeto i neizvesno do samog kraja.

U Novi Sad posle stiže i jedan od ovogodišnjih berlinskih lauerata („Srebrni medved“ za najbolju mušku ulogu glumcu Rezi Nažiju), iranski film „Pesma vrabaca“ Madžida Madžidija, najizrazitijeg sledbenika italijanskog neorealizma među iranskim rediteljima. Posle uspeha filma „Deca raja“ (osvojio je i nominaciju za Oskara) načinio je dužu pauzu, ali se sada filmom „Pesma vrabaca“ vratio na velika filmska vrata. Kroz priču o požrtvovanom ocu koji odlazi u grad i radi kao moto-taksista da bi skupio novac za slušni aparat svoje ćerke, Madžidi sada nudi sučeljavanje harmoničnog sela sa neurotičnim i nemilosrdnim zverinjakom grada, podižući postepeno emocije i filma i gledalaca na zavidan nivo.

Među filmovima koji gledaoce ne ostavljaju ravnodušnim svakako je i norveški film „Umetnost negativnog razmišljanja” Berda Breinena, koji je na festivalu u Karlovim Varima glatko osvojio nagradu za najbolju režiju. Ova crnohumorna komedija o ljudima sa posebnim potrebama puna je iznenadnih obrta, ironije i sarkazma, ali i topline s kojom je tretirana inače veoma osetljiva tema...

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.