Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Iran preti da će blokirati Hormuz

Kroz ovaj moreuz prolazi trećina svetske pomorske trgovine naftom. – Kao odgovor na mere Vašingtona, Teheran upozorava da bi se na meti mogli naći i američki brodovi u Persijskom zalivuPotpis:
Iran preti da će blokirati Hormuz
Поглед на мореуз Хормуз (Фото Бета/АП)

Rat u Siriji približava se kraju, ali Bliski istok ne bi bio najnestabilnije područje sveta da se odmah ne otvaraju nova potencijalna žarišta.

Američki pritisak na Iran pojačan je posle unilateralnog povlačenja SAD iz sporazuma o nuklearnom programu za koji Donald Tramp kaže da je suviše „mek” i da ne sprečava proizvodnju atomske bombe. Iranski režim takođe se optužuje zbog razvoja programa balističkih raketa, umešanosti u regionalne konflikte i zbog podrške libanskim hezbolasima i drugim militantnim grupama koje Vašington smatra „terorističkim”.

Tramp je u avgustu aktivirao prvu rundu sankcija Iranu, a početkom novembra na snagu bi trebalo da stupi drugi paket kaznenih mera koje predviđaju zabranu kupovina iranske nafte, udar na bankarski sektor zemlje i kažnjavanje stranih kompanija koje posluju s Iranom.

Trampov paket propraćen je regrutovanjem saveznika na frontu protiv Teherana. Vašington okuplja sunitske režime Persijskog zaliva, Egipat i Jordan kako bi zajedno sa Izraelom blokirali Iran. Savetnik za bezbednost Džon Bolton poručuje da će SAD upotrebiti „maksimalni pritisak” na Teheran koji može ide i dalje od ekonomskih sankcija.

Iran apeluje na ostale potpisnike da sačuvaju bečki dogovor iz 2015. Predsednik Hasan Rohani je, uz podršku vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, zapretio da će Iran blokirati moreuz Hormuz ukoliko SAD pokušaju da spreče izvoz iranske nafte.

Hormuz je tesnac na jugu Persijskog zaliva koji razdvaja Iran i Oman, a ovim putem prolazi oko 30 odsto ukupne svetske pomorske trgovine naftom. U vreme iransko-iračkog rata transport je bio smanjen za četvrtinu, što je izazvalo američku intervenciju.

Usred tenzije sa SAD i regionalnim rivalima, Iran je u vodama Zaliva održao velike pomorske manevre kao „poruku Americi” zbog zavođenja sankcija. Uvežbavana je operacija zatvaranja Hormuza, prvi put je na jedan ratni brod montiran „božanski osvajač”, savremeni raketni sistem proizveden u Iranu, a nedavno je predstavljen i prvi iranski borbeni lovac četvrte generacije. „Vi možete da počnete rat, ali mi smo ti koji će pobediti”, poručuje Amerikancima general Kasim Sulejmani, dok komandant elitne Revolucionarne garde, general Mohamad Ali Džafari, procenjuje da „neprijatelji pažljivo izbegavaju konflikt jer znaju da im ne bi koristio”.

Zvaničnici su upozorili da bi se u slučaju agresije na meti našle američke vojne baze i ratni brodovi koji po Zalivu štite put nafte. Uticajni šiitski lider Ahmad Hatami izjavio da bi Iran gađao i ciljeve „cionističkog režima” u Izraelu, odakle prete vojnom akcijom ukoliko Iran blokira moreuz Bab el Mandeb koji Crveno more povezuje sa Adenskim zalivom.

Teheran takođe okuplja šiitske partnere po Iraku, Jemenu, Siriji i Libanu. Libanski hezbolasi saopštili su da će u slučaju napada na Iran frontove konflikta prebaciti na jug Libana prema Izraelu. „Velika je verovatnoća da bi se hezbolasi uključili u bilo kakav napad na Iran”, procenjuje Imad Salamei, profesor političkih nauka sa američkog univerziteta u Bejrutu.

Nova tenzija na relaciji Izrael–Hezbolah direktna je posledica Trampovog zaoštravanja prema Teheranu i potvrda da su bili u pravu oni koji su upozoravali da će američko napuštanje bečkog sporazuma iz 2015. dodatno destabilizovati nemirni Bliski istok.

Hezbolasi su 2006. ratovali sa Izraelom, a poslednjih nedelja retorički konflikt propraćen je vojnim pripremama. Šiitska milicija, vojno krilo Hezbolaha, ima borce koji su se obučili na ratištu u Siriji gde su davali podršku snagama predsednika Bašara el Asada.

Lider Hezbolaha Sajed Hasan Nasralah upozorio je prošle godine da su „stotine hiljada Arapa i muslimana” spremne da se bore protiv Izraela ukoliko napadne Liban. Sada kaže da su hezbolasi „snažniji nego ikad od vremena svog nastanka”. „Niko ne bi trebalo da nam preti ratom. Spremni smo za rat i uz Alahovu pomoć pobedićemo.”

Šiiti su na jugu Libana rasporedili arsenale savremenih raketa kraćeg i srednjeg dometa. Izraelska procena je da hezbolasi poseduju blizu 130.000 takvih projektila čiji je maksimalni domet 45 kilometara, ali zvaničnike brine mogućnost da je Iran hezbolasima isporučio preciznije rakete dužeg dometa koje bi ozbiljnije zapretile infrastrukturi zemlje. „Rakete koje su hezbolasi nabavili predstavljaju stvarnu opasnost po Izrael, a neke mogu da stignu do srca Tel Aviva”, piše izraelski dnevnik „Maariv” pozivajući se na funkcionera Ministarstva odbrane koji dodaje da bi stotine hiljada Jevreja sa severa zemlje morale da budu evakuisane.

Nije poznato da li su hezbolasi nabavili nove antiraketne odbrambene sisteme, ali zna se da šalju dronove da iznad Izraela prikupe informacije o potencijalnim ciljevima u slučaju rata.

Izrael pre 12 godina nije uspeo da vojno porazi i uništi hezbolahe, što je i danas neostvarena želja desničarske vlade premijera Benjamina Netanijahua. Načelnik izraelskog generalštaba, general Gadi Ejzenkot, zapretio je u aprilu „razornim ratom” protiv Hezbolaha pre kraja ove godine. „Slike razaranja izazvanih ratom neće zaboraviti niko u regionu… Civili neće biti pošteđeni.”

Libanski dnevnik „An Nahar” navodi da ima više indikacija koje navode na mogući sukob: vojni konflikt izraelskih i sirijskih trupa u martu koji je doveo do obaranja izraelskog lovca F-16 i iranskog drona nad Izraelom, izraelsko uništavanje značajnog dela sirijskog sistema vazdušne odbrane, stalno jačanje pozicija Iranaca i Hezbolaha na jugu Sirije.

Izraelski mediji preneli su da je izraelska armija Netanijahuovom užem kabinetu predstavila scenario mogućeg munjevitog rata, dok neimenovani izvori govore da bi linije fronta išle od Mediterana do sirijsko-jordanske granice.

Proteklih nedelja Izraelci su održali više vojnih vežbi, uključujući i neke u avgustu blizu libanske granice koje su simulirale konflikt sa hezbolasima širih razmera. Manevri su propraćeni serijom eksplicitnih upozorenja izraelskih političkih i vojnih lidera da će Izrael uništiti Liban ukoliko hezbolasi krenu u rat protiv jevrejske države.

Ratni frontovi Bliskog istoka su prepovezani, ali analitičari procenjuju da sukob u Iranu ili između Izraela i Hezbolaha nije neizbežan, barem za sada. To znači da će se konflikti nižeg intenziteta nastaviti na različitim lokacijama regiona, od Sirije preko Jemena do sektaških sukoba po Iraku. Svaki širi sukob bio bi razoran po sve.

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Goran Grubic
(наставак из прошлог коментара) Финансијски разлози су заправо и главни разлози за извођење брзих војних интервенција од стране богатих држава још од прошлог века и наравно брзи покушаји успостављања мира у новоокупационим зонама. Уредник новина Le Monde diplomatique Serge Halimi у енглеском штампаном издању из јануара 2018, бр. 1801, на уводној страници под насловом Fabricating war on Iran (Фабриковање рата на Иран) описује при крају текста коментаре бившег Председника САД Обаме од пре две године раније да је Ирански војни буџет износио само једну осмину од војних буџета савезника САД-а у региону и само једну четрдесетину од Пентагоновог. САД, 2. септембар 2018.
Goran Grubic
Сећам се новинског чланка из прошле деценије где је бивши Кубански Лидер Фидел Кастро, у време администрације Председника Буша, изјавио страним новинарима да су САД поседовале војну моћ да окупирају Иран али ако би то учиниле тада би се моралe суочити са консенквенцама Исламске нације. Мислим да САД не поседују довољну финансијску моћ да би могле да одржавају било какву сопствено-инсталирану владу у Ирану као што финансијски нису могле да одржавају владу у бившем Јужном Вијетнаму нити су могле да финансијски покушати инсталирати нову лојалну владу у Северном Вијетнаму током 1960-их и 1970-их година. Сећам се новинарског интервјуа Италијанске новинарке Оријане Фалачи (1929-2006) из почетка 1970-их са војним генералом Северног Вијетнама Џапом (1911-2013) у којем је он изјавио да северновијeтнамска војска наравно није могла се носи са Америчком војском али да је тадашњи рат за САД постајао веома скуп. . . . (наставак у следећем коментару)
noka
Vrlo je verovatno ako to ucine da ce Iran nestati sa ove planete - i ni Rusi ni Kinezi nece mrdnuti prstom da to sprece jer je ne-zatvaranje pomorskih puteva jedan od postulata povelje UN.
Pedja
Mnoge stvari su postulati UN pa se ignorisu. Na primer, upotreba vojne sile bez odobrenja SB UN ili cak pretnje vojnom silom...Sto se drugih velikih sila tice, sve zavisi od toga da li im odgovara kriza na kratko...direktno se ne bi mesale ali indirektno dostavljanjem oruzja?
Бранислав Станојловић
Па да сами себе упуцају у ногу? Тежи случај!
Zlatko S P
Interesuje me,sta ce biti ,ako Ruski I Kineski tanker Kupuju ,I pune se u Iranu sa iranskom naftom,I raznose je po svetu ?
РадиСав
У том случају ће по ко зна који пут доћи до небулозне ситуације, где ће САД, које су без компаса већ увеле санкције РФ и Кини, од истих тражити да спроводе њихове санкције према Ирану. Другим речима, хегемонистичко лицемерје без зрнца логике и обзира на могуће последице.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.